Dragi prijatelji atletike, drage moje navijačice i navijači, Još od Rija se trudim zakrpati ozljedu, punih četiri godine nade da ću još jednom stati pred letvicu i izazvati samu sebe. Dišem sport od svog rođenja, skok u vis je nedjeljivi dio mene i tako će uvijek biti. Zato sam pustila da odluka o prestanku karijere dođe prirodno. 

Mnogi su mi i prije osvojene bronce u Riju govorili da odustanem, kako sam već napravila puno. Ali, da sam ih slušala, ne bih osvojila još jedno olimpijsko odličje, medalju koja mi posebno znači jer sam je osvojila doslovno s jednom zdravom nogom.To natjecanje je izvuklo sve iz mene, pa i ono što nisam znala da imam. Godine nakon su donijele bezbrojne rehabilitacijske tretmane, nadu, pa razočaranje, i tako u nedogled. Ipak, iako bi promatraču sa strane bilo na prvi pogled jasno da je vrijeme da se posvetim novim izazovima u životu, odluka je morala biti moja. Prije nego je došla, prošla sam sve faze tugovanja i za mene je to bilo najteže razdoblje u karijeri. I tek nakon svega, u jednom sasvim običnom i mirnom danu, na srce mi je sjelo: “Gotovo je”. Znala sam da je vrijeme i bila sam potpuno mirna. Dapače, osjetila sam olakšanje koje nikad ne bih imala da sam ‘išla preko reda’ i naprasno stala onda kada su mnogi mislili da trebam.

U cijelom tom procesu imala sam veliku podršku svoje obitelji, oca i trenera Joška, Bojana i prijatelja. Znali su da je to borba kroz koju moram sama proći i izboriti se za odluku čiste glave. Svaki sportaš će me razumjeti – rastanak nije lagan. Ostavljamo iza sebe velike emocije, osvojene vrhunce, pobjede nad samima sobom, veličanstvene trenutke koje se riječima ne daju opisati. Ali, to sve ostaje dio nas. Dio koji nosimo u budućnost. I ja nosim sve svoje uspjehe i neuspjehe i utkat ću ih u neku novu priču. Stoga ću uvijek ostati u sportu. Svojim iskustvom i znanjem želim trajno i aktivno doprinositi daljnjem razvoju svjetske atletike i sporta općenito. 

Ponosna sam na svoju karijeru. Prije svega zahvalna sam Bogu na blagoslovu talenta i okolnostima u kojima je taj talent mogao procvasti. Prijateljima i navijačima koji su vjerovali i skakali zajedno sa mnom. Iako je atletika individualni sport, uvijek sam se osjećala kao dio ekipe, jer nisam skakala samo za sebe. Istrčati počasni krug s hrvatskom zastavom za mene je uvijek bila najveća čast. S mirom u srcu, zahvalna na svakom centimetru i svakom pljesku, okrećem novu životnu stranicu. 

Vaša Blanka



Kraj sportske karijere jedne od najvećih atletičarki svijeta

Iako je atletika individualni sport, uvijek sam se osjećala kao dio ekipe, jer nisam skakala samo za sebe. Istrčati počasni krug s hrvatskom zastavom za mene je uvijek bila najveća čast.“ Blanka Vlašić

Službeni kraj ove sportske karijere povijesnih dometa hrvatska i svjetska sportska javnost očekivala je već neko vrijeme, a Blanka je svoju konačnu odluku službeno objavila upravo u olimpijskoj godini. Zbog težine i ozbiljnosti sportskih ozljeda koje je aktivno rehabilitirala posljednje četiri godine, odluka o kraju karijere došla je spontano i prirodno.

“Svaki sportaš će me razumjeti – rastanak nije lagan. Ostavljamo iza sebe velike emocije, osvojene vrhunce, pobjede nad samima sobom, veličanstvene trenutke koje se riječima ne daju opisati. Ali, to sve ostaje dio nas. Dio koje nosimo u budućnost. I ja nosim sve svoje uspjehe i neuspjehe i utkat ću ih u neku novu priču. Stoga ću uvijek ostati u sportu. Svojim iskustvom i znanjem želim trajno i aktivno doprinositi daljnjem razvoju svjetske atletike i sporta općenito”, rekla je Blanka u svojem obraćanju javnosti.

Još jedna velika sportska priča došla je do svog kraja. Jedna od najvećih atletičarki svijeta svih vremena, danas 37-godišnja Blanka Vlašić, odlučila je reći zbogom profesionalnom sportu koji je toliko voljela, a kojeg smo zbog nje zavoljeli još više. Kada je u šestom razredu osnovne škole pobijedila u svom prvom nastupu uopće, i to baš u skoku u vis, malo je tko mogao znati da je upravo tada započinjala još jedna sjajna hrvatska sportska priča. Blanka je stasala u sportskoj obitelji uz oca Joška Vlašića, pobjednika mediteranskih igara i današnjeg hrvatskog rekordera u desetoboju na natjecanju 1983. u Casablanci – po kojoj je Blanka i dobila ime, a čiji je doprinos njenoj karijeri bio nemjerljiv. 

“Sportaš umire dvaput. Drugi put biološki, a prvi put kada zaključuje svoju sportsku karijeru. U oba slučaja povlačiš crtu, osvrneš se i postaviš pitanje – Je li vrijedilo? Jesam li dobro potrošio svoje vrijeme? Blanka k’o Blanka, sklonija je podsjetiti se što je propustila napraviti i nepravedno crnim kapima dati prednost naspram moru bjeline.

Kada smo ovih dana prebirali po svim njenim uspjesima, osjetio sam veliko poštovanje i divljenje, kao da se to dogodilo negdje drugdje, nekom drugom, nekada davno…

Ti, Blanka, nisi samo radila po sportskim mjerilima velike stvari, već si to radila na potpuno čist i pošten način i ne skrivajući svoju osobnost ulazila u srca ljudi diljem svijeta…

Učinila si ponosnom svoju zemlju, grad, obitelj, svu sportsku a posebno atletsku zajednicu.

Sretan sam što mi je bilo dozvoljeno biti dio tog tvog puta. Tata”, prokomentirao je Blankin kraj karijere otac i trener Joško Vlašić.

U Blankinoj priči neizostavan je i njen trener Bojan Marinović s kojim je dosegnula svjetske i povijesne vrhunce.

Nezaboravne slike Blankinih skokova ostat će poklonicima atletike i sporta u sjećanju za sva vremena. 19 velikih svjetskih medalja, od čega 13 zlatnih, među kojima dvostruki naslov svjetske prvakinje iz Osake i Berlina, europski naslov iz Barcelone, dva svjetska naslova u dvorani iz Valencije i Dohe… Teško je nabrojati sve uspjehe sportašice koja je 165 puta na 106 velikih svjetskih i europskih natjecanja i atletskih mitinga letjela preko čarobne granice od dva metra, po čemu je druga skakačica u vis svih vremena. Bugarka Stefka Kostadinova skokom od samo jednog centimetra iznad Blanke još 1987. zabetonirala je svjetski rekord s preskočenih 2.09 m. Dugo će se pamtiti i 2009. godina kada je Blanka na zagrebačkom Hanžeku poletjela preko 208 cm, a s obzirom na njezinu spremnost svi su bili sigurni da je mogla i više, upravo taj jedan – za svjetski rekord presudan – centimetar više. San koji nikada nije ostvarila iako mu je cijelo vrijeme bila izrazito blizu bio je san o olimpijskom zlatu. I upravo zato ju je želja da pokuša još jednom nosila tako dugo kroz upornu i predanu rehabilitaciju ozljede. Blanka je u Hrvatsku donijela olimpijsko srebro iz Pekinga 2008. i olimpijsku broncu iz Rija 2016. 

Kad sam prvi put vidjela Blankin skok, znala sam… ova djevojka će skakati visoko! Trebalo joj je neko vrijeme da postigne punu koordinaciju tih duuuugih nogu, ali onda – WOW! Blanka je ženski skok u vis učinila zabavnim, a okupljenima je uvijek priredila show – kako kroz svoje nastupe tako i kroz svoju karizmu. Nova atletska zvijezda je rođena! Bila je moja konkurentica ali i moja prijateljica. Ona je jedina od svih mojih suparnica s kojom sam se mogla iskreno zabavljati. Blanka ima odličan smisao za humor i uvijek sam voljela biti u njenoj blizini! Blanka, ti si najbolja, čestitam ti na umirovljenju!”, poručila je Šveđanka Kajsa Bergqvist, aktualna svjetska dvoranska rekorderka u skoku u vis. 

Karijeru je završila jedna od najboljih hrvatskih sportašica svih vremena, čiji je stil i na zaletištu i izvan njega prepoznao svijet nagradivši je brojnim velikim priznanjima: za sezonu 2010. u kojoj je postala svjetska dvoranska i europska prvakinja, pobjednica Dijamantne lige te pobjednica na 18 od 20 mitinga na kojima je nastupila. Blanka Vlašić proglašena je najboljom atletičarkom svijeta, dvaput najboljom atletičarkom Europe, najboljom sportašicom svijeta te dvaput najboljom sportašicom Europe po izboru Međunarodnog udruženja sportskih novinara. Blanka je i šest puta proglašena najboljom sportašicom Hrvatske. 

Osim njenih skokova sportska javnost širom svijeta voljela je i njen osebujan, radostan pobjednički ples. Blanka je uvijek imala i istančan osjećaj pripadnosti i iskrene empatije, tako je primjerice na svjetskom prvenstvu u Osaki 2007. nosila crni flor na dresu u čast poginulim vatrogascima kornatske tragedije. 

Navijači diljem svijeta njene su skokove pratili pljeskom u ritmu koji je ona energično dirigirala s terena. Svaki njen nastup zaista je bio poseban emotivan doživljaj kako za nju tako i za one koje je zarazila svojom pozitivnom energijom, spontanošću i otvorenošću. Jednako iskreno obratila se i u svom pismu kojim objavljuje prekid karijere:

“Iako je atletika individualni sport, uvijek sam se osjećala kao dio ekipe, jer nisam skakala samo za sebe. Istrčati počasni krug s hrvatskom zastavom za mene je uvijek bila najveća čast“, zaključila je svoje obraćanje Blanka Vlašić te istaknula kako namjerava aktivno doprinositi daljnjem razvoju svjetske atletike i sporta općenito. 

Ako je istina da svaki vrhunski sportaš ima samo dvije želje – postići najbolji rezultat u svojem sportu te na velikim međunarodnim natjecanjima slušati svoju himnu i svojoj domovini donijeti medalju – Blanka je definitivno među onima koji su taj san višestruko ostvarili. Sada će Blanka imati priliku početi preskakati neke druge životne letvice. 

Medalje i rezultati, najznačajnija ostvarenja karijere

STATISTIKA

208 cm osobni rekord 

165 skokova preko 200 cm   

17 pobjeda u Zlatnoj ligi 

14 pobjeda u Dijamantnoj ligi 

9 svjetskih i europskih odličja 

2 olimpijske medalje 

MEDALJE

Olimpijske igre

Peking 2008. – srebro (205 cm)

Rio de Janeiro 2016. – bronca (197 cm)

Svjetska prvenstva

Osaka 2007. – zlato (205 cm)

Berlin 2009. – zlato (204 cm)

Daegu 2011. – srebro (203 cm)

Peking 2015. – srebro (201 cm)

Europska prvenstva

Barcelona 2010. – zlato (203 cm)

Kup kontinenata

Split 2010. – zlato (205 cm)

Svjetska atletska finala

Stuttgart 2007. – zlato (200 cm)

Stuttgart 2008. – zlato (201 cm)

Solun 2009. – zlato (204 cm)

Svjetska dvoranska prvenstva

Valencia 2008. – zlato (203 cm)

Doha 2010. – zlato (200 cm)

Moskva 2006. – srebro (200 cm)

Budimpešta 2004. – bronca (197 cm)

Svjetska juniorska prvenstva

Santiago de Chile 2000. – zlato (191 cm)

Kingston 2002. – zlato (196 cm)

Europsko prvenstvo U23

Bydgoszcz 2003. – zlato (198 cm)

POSTIGNUĆA 

Osobni rekord – 208 cm (drugi rezultat svih vremena)

Osobni dvoranski rekord 206 cm (treći rezultat svih vremena)

Broj skokova preko 200 cm – 165       

Broj natjecanja preko 200 cm – 106

Broj pobjeda u Zlatnoj ligi – 17

Broj pobjeda u Dijamantnoj ligi – 14

Najbolja atletičarka Europe – 2010.  

Najbolja atletičarka svijeta – 2010.

Najbolja sportašica svijeta (AIPS) – 2010.

Najbolja sportašica Europe (PAP, UEPS) – 2009. i 2010.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime