Tragedija ljudskih sudbina izazvana potresom svih nas je pogodila. S odmakom od nekoliko dana, treba se zapitati što ako se takva i/li slična katastrofa dogodi i ostatku Hrvatske? U Banovini su mnogi ostali bez svojih domova, prvi val emocija je popustio i zapitao sam se; što ako to pogodi moj grad?
Krenuo sam detaljno čitati „Procjene rizika od velikih nesreća za Grad Zadar“ i „Plan djelovanja civilne zaštite“. Najgori potres prema procjenama koji može pogoditi Zadar bi bio jačine VIII stupnjeva po MCS ljestvici. Opisa takvog potresa glasi: Znatno oštećuje do 25% zgrada. Pojedine se kuće ruše do temelja, a velik ih je broj neprikladan za stanovanje. U tlu nastaju pukotine, a na padinama klizišta.
Nažalost, svi smo sad postali svjesni potrebe Civilne zaštite u slučaju velikih katastrofa. No, postoje ljudi koji su u Gradskoj upravi zaduženi da taj sustav organiziraju i isplaniraju prije nego se dogodi katastrofa. Osjetio sam potrebu da provjerim navedeni plan djelovanja civilne zaštite u našem gradu, odnosno, da dam svoju skromnu procjenu kako bi bili zaštićeni i organizirani u slučaju potresa. Evo par primjera koje sam našao, a po meni su poprilično zabrinjavajući.
Prilog broj dva Plana navodi popis operatera postrojenja opasnih tvari. To su redom tvrtke u javnom i privatnom vlasništvu kao i neke ustanove koje skladište tvari poput lož ulja, motornog benzina, heksana, natrijevog hidroksida, i slično. U tablici ih je navedeno 38. Ono što zabrinjava je da je za SAMO osam njih navedena odgovorna osoba, te samo za osam je naveden kontakt koji je dostupan 24 sata. Među onima koji nemaju navedenu odgovornu osobu je npr. Liburnija, poduzeće u gradskom vlasništvu. No, čak ni za HEP nije navedena odgovorna osoba kao ni cjelodnevni kontakt. Trideset odgovornih osoba u poduzećima koje skladište opasne tvari po ljude i okoliš nije navedeno. U slučaju katastrofe to je popriličan rizik jer bi očito dolazak do odgovornih osoba bio prepušten stihiji. Zašto te osobe, a poglavito 24-satni kontakti nisu navedeni?
Zanimljiva je činjenica da u Planu djelovanja nije niti naveden kontakt niti ime osobe koja obnaša funkciju načelnika Županijskog centra 112. Ne sumnjam da bi do te osobe u slučaju katastrofe do dotične osobe vrlo brzo došli, međutim, ne postoji niti jedan opravdan razlog da ta osoba te kontakt ne budu navedeni u strateškom dokumentu kao što je Plan djelovanja civilne zaštite u slučaju katastrofe? Tko je načelnik Županijskog centra 112? Koji je kontakt te osobe?
O tome kakav bi nas potencijalni kaos odnosno neorganiziranost dočekao u slučaju katastrofe najbolje govori stanje oko povjerenika civilne zaštite. Naime povjerenika civilne zaštite i njegovog zamjenika imenuje Grad Zadar za svaki mjesni odbor temeljem članka 34. Zakona o sustavu civilne zaštite. U tom istom članku su navedene i obveze tih povjerenika te glase:
Povjerenik civilne zaštite i njegov zamjenik:
– sudjeluju u pripremanju građana za osobnu i uzajamnu zaštitu te usklađuju provođenje mjera osobne i uzajamne zaštite
– daju obavijesti građanima o pravodobnom poduzimanju mjera civilne zaštite te javne mobilizacije radi sudjelovanja u sustavu civilne zaštite
– sudjeluju u organiziranju i provođenju evakuacije, sklanjanja, zbrinjavanja i drugih mjera civilne zaštite
– organiziraju zaštitu i spašavanje pripadnika ranjivih skupina
– provjeravaju postavljanje obavijesti o znakovima za uzbunjivanje u stambenim zgradama na području svoje nadležnosti i o propustima obavješćuju inspekciju civilne zaštite.
Kad nam je sad jasna uloga povjereniku u slučaju velike elementarne nepogode pokazat ću vam par primjera tko je sve povjerenik ili zamjenik povjerenika za mjesni odbor.
Krenuo sam od vlastitog mjesnog odbora Stanovi, i odmah šok. Povjerenik za MO Stanovi je gradonačelnik Branko Dukić. Po planu djelovanja civilne zaštite gradonačelnik ima popriličnih zaduženja i nije ni blizu vjerojatno da će moći izvršavati obveze povjerenika za MO Stanovi.
Zatim, povjerenik za MO Bokanjac je Olivio Meštrović, pročelnik u županiji za prostorno uređenje i komunalne poslove, a samim time i član Stožera civilne zaštite Zadarske županije što je funkcija koja u slučaju katastrofe iziskuje popriličnu količinu posla da bi paralelno mogao obnašati funkciju povjerenika.
Zatim, zamjenik povjerenika za MO Crvene kuće je Dario Nakić, liječnik u zadarskoj općoj bolnici. U slučaju katastrofe svima nam je jasno koliko su liječnici potrebni te njihova puna pripravnost za brigu za ugrožene građane te bi sigurno bio korisniji u bolnici, a ne u koordiniranju građana na terenu u svom mjesnom odboru.
Zatim, zamjenik povjerenika za MO Maslina je Željko Čulina, ravnatelj Opće bolnice Zadar. Kao ravnatelj OB Zadar je i član Stožera civilne zaštite Zadarske županije. Zamislite samo koliko u katastrofama poput potresa obveza ima ravnatelj bolnice, da utvrdi stanje objekata u bolnici, da u najbržem mogućem roku reorganizira skrb za bolesne i ozlijeđene, organizacija evakuacije, premještanje bolesnika. Misli li itko normalan da bi uz to mogao biti na terenu kao povjerenik CZ?
Zatim, povjerenik za MO Smiljevac je Denis Karlović, direktor gradskog poduzeća SC Višnjik koja upravlja najvećom dvoranom u gradu koja bi mogla poslužiti kao smještaj za ljude koji su ostali bez doma u slučaju potresa. U tom slučaju to netko treba i organizirati. Povjerenik CZ ili direktor?
Za Mjesne odbore Voštarnica i Ploča nisu navedeni povjerenici niti zamjenici, iako je mjesni odbor Voštarnica pri samom vrhu kvartova s najvećim brojem stanovnika.
Jednog zamjenika povjerenika neću imenovati iz poštovanja jer je poginuo u prometnoj 2016. godine, a Plan djelovanja civilne zaštite je izrađen u listopadu 2018. Sramotno.
Iako su neka od imena povjerenika temeljena na sastavima mjesnih odbora iz 2014. godine valja za napomenuti da su posljednji izbori za mjesne odbore održani u prosincu 2018. godine. No, te 2018. godine je Branko Dukić već bio gradonačelnik, Željko Čulina ravnatelj bolnice, Karlović direktor. Ne postoji niti jedno opravdanje za ne ažuriranje ovog dokumenta.
Iako je malo tko od nas, a krenut ću od sebe, bio svjestan važnosti ovih dokumenata, ali postoje ljudi koji su plaćeni da ove dokumente izrađuju, ažuriraju i brinu da se u svakom trenu mogu provesti.
Zamislite samo na tren da su gradovi i općine koje su pogođene ovim potresom imale informirane i educirane povjerenike. Koliko bi se brzo mogao uspostaviti lanac obavještavanja te koliko brzo bi se izradio popis ljudi kojima je potreban kontejner ili kamp kućica kad bi imali povjerenike koji bi unaprijed znali svoje područje i što im je radit. Izbjegao bi se potencijalni nered na terenu.
U poglavlju 3.2.2. Plana djelovanja CZ govori o načinu mobiliziranja i obavještavanja povjerenika i njihovih zamjenika. Naravno da je se to odvija putem telefonskih i mobilnih veza. No, u slučaju kad telefonske i mobilne veze ne funkcioniraju koristi se sustav teklića odnosno dostavljača. Predviđena su dva za područje grada te su im unaprijed dodijeljeni mjesni odbori. Pregledom dodijeljenih mjesnih odbora razvidno je da im je dodijeljeno samo 19 mjesnih odbora od ukupno 37. Što je sa 18 mjesnih odbora? Tko obavještava povjerenike tih mjesnih odbora? Kako to obično biva, propust ne dolazi sam, prvi teklić je zadužen i za mjesne odbore Molat i Olib, otoci koji administrativno pripadaju Gradu Zadru. Drugi teklić je zadužen za mjesne odbore Vela Rava, Veli Iž i Zapuntel, također otoci koji administrativno pripadaju gradu Zadru. Kako bi oni na udaljene otoke dostavili pozive i zadatke unutar tri sata nije baš poznato. U oko upada još jedan detalj. Otok Molat je sastavljen od tri mjesna odbora; Molat, Brgulje i Zapuntel. Prvi Teklić dostavlja povjereniku mjesnog odbora Molat, a drugi povjereniku mjesnog odbora Zapuntel, mjesnim odborima na istom otoku dva različita teklića? Jasno je koliko je sama dostava nemoguća u zadanom vremenskom roku, a i poprilično nelogična.
Nadalje, u Planu djelovanja nije naveden niti jedan član Postrojbe opće namjene civilne zaštite iako takva postrojba djeluje u ovoj epidemiji korona virusa. Niti se igdje na stranicama grada mogu naći imena članova te postrojbe. Transparentnost prema građanima i informiranje potpuno izostavljena.
A za postrojbu specijalne namjene civilne zaštite navedeni su samo zapovjednik te njegov zamjenik. Imamo li pripadnike te postrojbe?
Prilog 38. Plana djelovanja CZ daje pregled vodoopskrbnih objekata na području Grada Zadra. U slučaju Petrinje i Gline vidjeli smo koliko je to važno. Kako preglednost tog pregleda ne mogu riječima opisati ispod vam se nalazi screenshot istog pa sami procijenite preglednost.
Kako sam čitanjem ovih dokumenata sve više ostajao bez teksta, što se meni rijetko događa, u fotografijama u privitku ću vam priložiti kako izgledaju tablice poput „Pregled stambenih, poslovnih, sportskih, vjerskih, kulturnih objekata u kojima može biti ugrožen veliki broj ljudi”, “Pregled skloništa na području Grada Zadra”, “Popis vlasnika i operatera kritične infrastrukture te raspoložive snage i sredstva”.
Na tim fotografijama obratite pozornost na podatke koji nedostaju, a mogu biti ključni u slučaju katastrofe.
Za kraj moram napomenuti kako ni vjere u Stožer civilne zaštite Grada Zadra nemam povjerenja. Ne želim ovdje iznositi vlastite stavove o istima već ću uz par njih vezati samo par vijesti iz medija pa prosudite sami.
Željko Šoša, zapovijednik Javne vatrogasne postrojbe Zadar;
Edi Karuc, zamjenik ravnatelja Opće bolnice Zadar;
Mario Pešut, pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo;
Na svakom od nas je da sami sebi postavimo pitanje vjerujemo li ovim ljudima. Vjerujemo li da su ovo ljudi koji bi nas zaštitili u slučaju katastrofe?
Što smo naučili iz poplava i potresa? Mora li nakon prirodne katastrofe uslijediti i katastrofa sustava?
Nisam sklon tome, ali nakon čitanja ovih dokumenata, jedino nam ostaje obratiti se višoj sili da nas ne zadesi neka katastrofa.
