Epidemiologinja iz HZJZ-a Iva Pem Novosel u emisiji “U mreži Prvog” najavila je kako će i Hrvatska morati revidirati trajanje COVID potvrda u skladu s preporukama europskih stručnjaka. Bit će kraće, na nivou EU-a se najavljuje skraćenje njihovog trajanja na 9 mjeseci, dodala je Pem Novosel
Kao odgovor na omikron, brzo prenosivu varijantu koronavirusa, sve više zemalja odlučuje se na strože mjere. Hoće li u siječnju omikron uzrokovati peti val epidemije u Europi i Hrvatskoj, trebaju li nam strože mjere za blagdane, može li ubrzano cijepljenje booster dozom zaustaviti širenje omikrona? O tome su u emisiju Hrvatskoga Radija “U mreži Prvog” raspravljali gosti: epidemiologinja iz HZJZ-a Iva Pem Novosel, imunolog sa Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin i dopisnik HRT-a iz Bruxellesa Tihomir Vinković.
Izaziva li omikron varijanta blažu kliničku sliku?
Prije nekoliko dana pojavilo se britansko istraživanje koje tvrdi da bi omikron varijanta mogla biti manje “uspješna” u napadu na pluća od prethodnih varijanti koronavirusa.
– Mi smo sada u jednoj vrsti utrke između širenja virusa i naših pokušaja da saznamo što više o njemu. To istraživanje je pokazalo da omikron slabije zaražava stanice pluća, međutim, to su samo stanice “u kulturi”, dakle in vitro, dakle to je vrlo detaljan eksperiment ali na izoliranim stanicama, tako da treba biti oprezan u interpretaciji tog rezultata. On je optimističan, mi svi želimo u njega vjerovati, ali treba vidjeti kako se virus ponaša u živom organizmu, poručio je u emisiji Hrvatskoga radija “U mreži Prvog” imunolog sa Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin dodavši da je još uvijek prerano za zaključiti kakva će biti reakcija na plućima s obzirom na infekciju koju izaziva ovaj virus.
Zaobilazi li omikron varijanta stečenu imunost?
Ono što sve brine jeste pitanje – može li omikron varijanta virusa zaobići imunost koju su brojni stekli što preboljenjem što cijepljenjem.
– Sva su predviđanja da, s obzirom na mutacije koje su se našle, može zaobilaziti imunost i to onu koja je nama u ovome trenutku u borbi protiv širenja virusa, a to je imunost protutijelima. Pitanje je koliko te mutacije koje je nakupio utječu na biološko ponašanje. Ono što je sigurno – puno brže se širi, čini se da se broj novih slučajeva duplicira unutar dva dana, infekcija se puno brže širi te postoji opasnost od naleta velikog broja infekcija ovim virusom, ustvrdio je Lučin.
Kaže kako su prva istraživanja koja su se radila pokazala da serumi, odnosno antitijela slabija štite, što je bilo za očekivati s obzirom na mutacije.
– Kasnije su se pojavila istraživanja koja su sugerirala da booster doza značajno povećava učinkovitost zaštite, tih je istraživanja već poprilično. Ono što treba očekivati je da će cijepljenje i docjepljivanje sigurno štititi od ovog virusa neovisno o tome što su antitijela malo slabija, ona postoje i ona su ključna za sprječavanje težih kliničkih oblika bolesti što će sigurno smanjiti pritisak na bolnice kojeg se svi najviše plašimo, rekao je Lučin.
Hoće li biti dovoljno cjepiva za sve koji se žele cijepiti?
Čelnici država članica Europske unije podržavaju booster doze i docjepljivanje, rekli su da taj proces treba ubrzati, a imamo i vijest da je Europska komisija osigurala dodatne doze.
– Cjepiva sigurno neće ponestati, milijuni doza cjepiva koji su osigurani ne samo da su dovoljni za cjelokupno stanovništvo Unije, nego toliko toga ima spremno za dvije pa i tri doze. EU je i najveći izvoznik cjepiva. U Uniji je procijepljeno oko 70% stanovništva, to se naravno razlikuje od države do države. Jučer je potpisan ugovor koji osigurava dolazak cjepiva tijekom prve četvrtine iduće godine. Dakle, nikakvih problema oko toga ne bi smjelo biti, ustvrdio je dopisnik HRT-a iz Bruxellesa Tihomir Vinković.
O kampanji dezinformiranja
Osvrnuo se i na kampanju dezinformiranja, antivakseri tvrde da zemlje članice dobivaju novčana sredstva s obzirom na to koliko je njihovih građana cijepljeno.
– Ne radim u ministarstvu financija niti jedne države članice tako da ne znam dobivaju li novce. Me, to je jedna od stvari koje se šire. Imate dvije skupine dezinformacija, onako ugrubo podijeljeno – jedne su one protiv cijepljenja, druge su one koje zagovaraju cijepljenje. Izlazi se s brojkama koliko je uspješna zaštita nakon prve, druge i treće doze cijepljenja, a poslije vidite da to nije tako, da ta antitijela padaju. Prvo se govorilo da nakon druge doze imunost traje godinu dana, pa je onda to smanjeno na 6 mjeseci, pa onda se govorilo o 6 + 3 mjeseca. Zbog toga su prosvjedi diljem Europe, rekao je.
Koliko će trajati COVID potvrde u Hrvatskoj?
– Do sada smo smatrali da nakon preboljenja i potpunog cijepljenja s dvije doze ta zaštita traje 12 mjeseci, odnosno i COVID potvrde su vrijedile 12 mjeseci. Međutim sada, u sklopu novih okolnosti širenja omikrona Europom, a vjerojatno i kod nas, i mi ćemo morati revidirati njihovo trajanje u skladu s preporukama europskih stručnjaka. Bit će kraće, na nivou EU-a se najavljuje skraćenje na 9 mjeseci, rekla je epidemiologinja iz HZJZ-a Iva Pem Novosel.
Većina hrvatskih građana koja je posljednjih dana dolazila na cijepljenje, došla je po booster dozu.
– U subotu je npr. bilo 22 tisuće cijepljenih osoba i od toga je preko 14 tisuća primilo booster dozu, oko 6 i pol tisuća je primilo drugu dozu, a svega 2 tisuće prvu dozu. U svakom slučaju je interes za cijepljenje posljednjih tjedana visok i raste, i sve više osoba prima i tu booster dozu, rekla je Pem Novosel.
Kome je potrebna treća doza cjepiva?
Kaže kako trajanje imunosti ovisi o situaciji, je li osoba preboljela ili je li nakon toga cijepljena, odnosno je li primila jednu dozu ili pune dvije, ili je cijepljena s dvije doze, odnosno je li primarno potpuno cijepljena.
– To primarno potpuno cijepljenje, odnosno potvrda o tome je trajala 12 mjeseci. Međutim, nova istraživanja pokazuju da imunost nakon primarnog cijepljenja ipak ne traje 12 mjeseci nego u prosjeku 6 mjeseci, a kod nekih osoba i kraće. Zato smo, kao i ostale europske države, počeli preporučivati dodatnu dozu kod starijih i imunokompromitiranih osoba, odnosno booster dozu kod ostalih, rekla je Pem Novosel.
Dodala je kako se u većini europskih zemalja pa tako i kod nas smatra da osobama koje su preboljele COVID-19 te primile dvije doze cjepiva booster doza nije potrebna.
– Međutim u svjetlu ubrzanog širenja omikron varijante ima i onih koji žele i tu booster dozu i vjerojatno će se i to omogućiti, kaže.
O nuspojavama cijepljenja
– Nažalost se i to događa, to sue očekivane reakcije u vidu tih nekakvih neželjenih, ali ipak relativno blažih nuspojava. Najčešće to traje dan ili dva, kod nekih može i duže. Za booster dozu se ne očekuje da bi nuspojave bile jače, dapače, očekuje se da bi mogle biti i slabije, poručila je.
Profesor Lučin kaže kako cjepiva koja trenutno imamo su razvijena relativno brzo i to nam je trenutno najbolji alat koji imamo na raspolaganju u borbi protiv pandemije.
– Ovo cjepivo postiže jedan važan cilj, a to je smanjenje broja hospitalizacija i težih slučajeva, ali ovo cjepivo nije naročito uspješno u širenju zaraze što je, obzirom na to kako djeluje (stvara staničnu imunost), bilo i za očekivati. Bilo bi puno bolje kada bi cjepivo poticalo stvaranje imunoglobulina A koji se izlučuje na sluznicama i praktički ratuje s virusom praktički na ulazu u organizam prije nego što krene s zaražavanjem stanica. Znam da se razvijaju takva cjepiva i vjerojatno moramo čekati da se prođu sve procedure. Postojeća cjepiva su najbolje što u ovom trenutku imamo i ako se pokaže da omikron varijanta ipak slabija u izazivanju težih kliničkih slika onda ta kombinacija može biti itekako učinkovita u suzbijanju, rekao je.
Hoće li biti popuštanja mjera tijekom blagdana?
Pem Novosel je odgovorila na pitanje trebaju li nam strože ili možda blaže mjere tijekom nadolazećih blagdana.
– Za donošenje mjera je nadležan Nacionalni stožer civilne zaštite, a ja mogu reći ono što je preporuka Europskog centra za prevenciju i suzbijene bolesti koje sugeriraju da se te mjere pojačaju, tako da bi bilo korisno ako želimo izbjeći zarazu da osobe koje su osjetljivije ili nisu preboljele ili se cijepile, izbjegavaju veća okupljanja te se pridržavati osnovnih epidemioloških mjera.
