U Republici Srbiji će se 17.prosinca 2023.godine održati vanredni parlamentarni izbori, vanredni izbori za Skupštinu AP Vojvodina i vanredni lokalni izbori za glavni grad Beograd i još 65 lokalnih samouprava
Na parlamentarnim izborima, prema proporcionalnom sistemu, za Narodnu Skupštinu Republike Srbije, bira se 250 narodnih poslanika. Pravo glasa ima oko 6,5 milijuna registriranih birača na preko 8.000 biračkih mjesta.
Republika Srbija, prema važećem izbornom Zakonu, predstavlja jednu izbornu jedinicu. Poslanički mandati raspodjeljuju se proporcionalno prema broju osvojenih glasova. Političke stranke nacionalnih manjina u raspodjeli mandata, koje ukoliko ne pređu izborni cenzus od 3%, za njih važi „prirodni prag“, koji se dobije kada se broj važećih glasova podijeli sa 250 poslanika za svako poslaničko mjesto, što se u zavisnosti od izlaznosti na izbore, kreće između 12.000 i 16.000 glasova.
Za učešće na parlamentarnim izborima prijavljeno je 12 izbornih lista: ● Izborna lista Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane ● Izborna lista Ivica Dačić – premijer Srbije ● Izborna lista dr Vojislav Šešelj – Srpska radikalna stranka ● Izborna lista Milica Đurđević Stamenkovski – Boško Obradović – Nacionalno okupljanje – Državotvorna snaga – Srpska stranka Zavetnici – Srpski pokret Dveri ● Izborna lista dr Miloš Jovanović – Nada za Srbiju – Srpska koalicija nade – Nacionalna demokratska alternativa – Nova demokratska stranka Srbije (Novi DSS) – Pokret za obnovu Kraljevine Srbije (POKS) – Vojislav Mihailović ● Izborna lista Vajdasági magyar szövetség – Elnökünkért, közösségünkért, a jövőért! – Savez vojvođanskih Mađara – za našeg predsednika, za našu zajednicu, za budućnost! ● Izborna lista Srbija protiv nasilja – Miroslav Miki Aleksić – Marinika Tepić (Stranka slobode i pravde, Narodni pokret Srbije, Zeleno-levi front, Ne davimo Beograd, Ekološki ustanak – Ćuta, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana, Srbija centar, Zajedno, Pokret za preokret, Udruženi sindikati Srbije „Sloga“, Novo lice Srbije) ● Izborna lista Usame Zukorlića – Ujedinjeni za pravdu – Stranka pravde i pomirenja – Sandžački Bošnjaci, Tomislav Žigmanov – Demokratski savez Hrvata u Vojvodini ● Izborna lista SDA Sandžak – dr. Sulejman Ugljanin ● Izborna lista zajedno za budućnost i razvoj – koalicija za mir i toleranciju ● Izborna lista Narodne stranke – siguran izbor, Ozbiljni ljudi – Vuk Jeremić, dr Sanda Rašković Ivić, Siniša Kovačević, Vladimir Gajić, Marina Lipovac Tanasković ● Izborna lista Saša Radulović (Dosta je bilo- DJB) – Boris Tadić (Socijaldemokratska stranka – SDS) – Ana Pejić (Otete bebe) – Dobro jutro Srbijo ●
Omogućiti korištenje aktivnog državljanstva Srbije na Kosovu
Prema važećem ustavu Republike Srbije, Kosovo je autonomna pokrajina u sastavu te države. Kosovski Srbi postali dio kosovskih institucija uz uvjet da im se na Kosovu omogući glasanje na svim izborima, koji budu održavani u Srbiji. Tog dogovora su se držale prethodne kosovske vlade sve do dolaska na vlast Albina Kurtija (LVV). Onemogućavanje učešće kosovskih Srba na prošlim izborima u Srbiji u srpskim sredinama na Kosovu dovelo je do stvaranja novih napetosti i eskalacije. Politički predstavnici Srba povukli su se iz kosovskih institucija, a postoji realna opasnost da na narednim kosovskim parlamentarnim izborima dođe do neučešća Srba što može trajno narušiti mir i stabilnost i dovesti do paraliziranja kosovskih institucija. Srpski parlamentarni izbori na Kosovu trebali su biti održani uz pomoć međunarodne zajednice (OSCE) u sredinama u kojima živi srpska zajednica. Misija OSCE na Kosovu zakazala je ovoga puta kao i prilikom održavanja nedavnih vanrednih lokalnih izbora u četiri općine na sjeveru Kosova (Mitrovica, Leposavić, Zvečan i Zubin potok) na kojima su, uslijed bojkota izbora od strane Srba, u dominantno srpskim sredinama za gradonačelnike izabrani etnički Albanci.
Iako se situacija na Kosovu komplicira Albin Kurti nastavlja da insistira na peticiji za smjenjivanje albanskih gradonačelnika na sjeveru Kosova iako su pojedini albanski političari, bivši i aktuelni članovi Centralne izborne komisije Kosova (CIK) kao i nekadašnji suci upozorili da je takva peticija protivna Ustavu Kosova. Analitičari smatraju, da će Kurti raspisati Opšte izbore na Kosovu nakon što se završe izbori u Srbiji kako bi izbjegao osnivanje Zajednice srpskih općina (ZSO) ali i „naplatio“ trenutnu popularnost među albanskim glasaćima pogotovo dijasporom nakon događaja u Banjskoj.
Analitičari upozoravaju međunarodnu zajednicu i smatraju, da su zemlje Kvinte (Francuska, Njemačka, Italija, Britanija i SAD) mogle mnogo više doprinijeti, da se izbori održe u srpskim sredinama na Kosovu, jer se nije smjelo dozvoliti dodatno ugrožavanje odvijanja postojećeg dijaloga o normalizaciji odnosa između zvaničnog Beograda i Prištine uvjetovanjem održavanja izbora u srpskim sredinama na Kosovu međunarodnim priznanjem Kosova od strane Srbije. Neodržavanje izbora u srpskim sredinama na Kosovu pod izgovorom da ne postoji sporazum između zvaničnog Beograda i Prištine narušava se i udaljava dijalog o normalizaciji i ugrožava krhak mir i latentna stabilnost. Zbog toga će se izbori za srpske državljane građane Kosova biti održati izvan teritorije Kosova u općinama Vranje, Kuršumlija, Raška i Tutin. Ovim je onemogućeno korištenje aktivnog državljanstva Srbije na Kosovu odnosno onima koji to žele, uglavnom Srbima ali i drugima, da izađu na izbore i omogući im se ostvarivanje ustavom zagarantiranog aktivnog biračkog prava.
Preko 100 stranih obavještajnih službi na zadatku u Srbiji
Izbori u Srbiji predstavljaju prekretnicu za budućnost Srbije i očuvanje mira i stabilnosti u regionu. Srbija je ključna država regiona za održavanje stabilnosti i mira i zbog toga je potrebno spriječiti sve oblike nasilja u završnici izborne kampanje, izazivanje nemira na sam dan izbora kako bi se izbori proglasili nelegitimnim i nelegalnim te tako nevažećim. Važno je osigurati zakonitost, regularnost i kontrolu izbornog procesa. Postoje naznake, da će budući izborni gubitnici osporiti rezultate izbora. Politički subjekti koji učestvuju na izborima moraju pokazati visok stepen civiliziranosti, političke kulture i odgovornosti i odreći se nasilju kao političkom sredstvu i prihvati objavljene zvanične rezultate izbora. Dogodit će se paradoks ukoliko oni koji se bore protiv nasilja pribjegnu nasilju kao obliku političkog djelovanja.
Analitičari smatraju, da se ulazi u finalnu fazu destabilizacije Srbije uz postojanje mogućnosti prekrajanja izborne volje birača i najave masovnih protesta i nepriznavanja izbornog rezultata. Posebno zabrinjava djelovanje preko 100 sigurnosno-obavještajnih službi na teritoriji Srbije. Pri tome se ističe uloga Republike Hrvatske i protjerivanje prvog sekretara Ambasade Republike Hrvatske u Srbiji zbog kršenja Bečke diplomatske konvencije i optužbama za špijunažu, dok se Hrvatska dovodi u vezu sa trećim državama za koje vrši usluge špijunaže zbog poznavanja jezika, mentaliteta, običaja, personalnih veza, kulture, koja omogućava lakšu, bržu i efikasniju infiltraciju.
Odmjeravanje utjecaja domaćeg i stranog faktora – ko je jači?
Prevelika umiješanost stranog faktora izaziva konstantne turbulencije i nestabilnost u Srbiji. Veze sa stranim faktorom pojedini politički čelnici srpske opozicije i ne skrivaju. Jedan dio opozicije u Srbiji naklonjen je članstvu Srbije u NATO-u iako je Srbija proglasila vojnu neutralnost i zalaže se za uvođenje sankcija Rusiji. Strani faktor je važan na Kosovu, posebno misija NATO/KFOR koja garantira sigurnost i zaštitu srpskog stanovništva. Nedavna posjeta generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga Srbiji bila je važna zbog datih garancija da će NATO/KFOR i dalje biti u funkciji osiguranja mira i zaštite svih građana, posebno Srba na Kosovu. Srbija se proteklih 10 godina otrgnula iz podaničkog mentaliteta prema stranom faktoru i utjecaju.
Za izlaznost na izborima ključni faktor je percepcija kod birača da se radi o neizvjesnim, sudbonosno važnim i historijskim izborima. Zbog toga će izbori u Srbiji biti test za odmjeravanje snage utjecaja domaćeg i stranog faktora – tko je jači? Inače opšte je poznato da birači u Srbiji nisu naklonjeni da im se izborna volja nameće iz inostranstva i da se protežiraju političke opcije koje se zalažu za članstvo Srbije u NATO-u i koje su za uvođenje sankcija Rusiji. Dio srpske opozicije naklonjen je članstvu Srbije u NATO-u zato uživaju snažnu podršku jednog dijela zapadnog političkog faktora. Prema istraživanjima javnog mnijenja favorit na predstojećim izborima je Srpska napredna stranka (SNS), dok se smatra da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić (SNS) treba da nastavi da vodi odlučnu, ozbiljnu i odgovornu državnu politiku.
Analitičaru smatraju, da u Srbiji još uvijek postoji jedan manji dio društva, kojem odgovara da sa dijelom stranog faktora destabiliziraju Srbiju, kako bi se Srbija i Zapadni Balkan unazadili, umjesto, da Srbija zadrži poziciju regionalnog lidera ali i motora evropskih integracija. Srbija prednjači u regionu sa nivoom stranih investicija, relativno niskim javnim dugom, ubrzanim rastom plata, niskom nezaposlenošću, ulaganjima u sport i infrastrukturu, visokom godišnjom stopom ekonomskog rasta sa potencijalom da se sve to u narednom periodu dodatno unaprijedi u svim segmentima.
Ljubljana/Washington/Bruxelles/Beograd/Priština, 25.studeni 2023. (IFIMES)
