Copernicus: 2024. godine svijet je doživio najtopliji siječanj u povijesti mjerenja

Copernicus služba za klimatske promjene (C3S), koju provodi Europski centar za srednjeročne vremenske prognoze u ime Europske komisije uz financiranje EU-a, redovito objavljuje mjesečne klimatske biltene s izvješćima o promjenama uočenim u globalnoj površinskoj temperaturi zraka i mora, morskom ledenom pokrivaču i hidrološkim varijablama

Svi navedeni nalazi temelje se na računalno generiranim analizama i prema skupu podataka reanalize ERA5 , koristeći milijarde mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja diljem svijeta.

Siječanj 2024. – Najvažniji naglasci površinske temperature zraka i površinske temperature mora:

• Siječanj 2024. bio je najtopliji zabilježeni siječanj na globalnoj razini, s prosječnom ERA5 površinskom temperaturom zraka od 13.14°C, što je 0.70°C iznad prosjeka za siječanj 1991.-2020. i 0.12°C iznad temperature prethodnog najtoplijeg siječnja 2020. godine.
• Ovo je osmi mjesec zaredom koji je najtopliji zabilježeni za određeni mjesec u godini.
• Globalna temperaturna anomalija za siječanj 2024. bila je niža od one u posljednjih šest mjeseci 2023., ali viša nego bilo koja prije srpnja 2023.
• Mjesec je bio 1.66°C topliji od procjene siječanjskog prosjeka za 1850.-1900., naznačeno predindustrijsko referentno razdoblje.
• Prosječna globalna temperatura u proteklih dvanaest mjeseci (veljača 2023. – siječanj 2024.) najviša je zabilježena, s 0.64°C iznad prosjeka 1991.-2020. i 1.52°C iznad predindustrijskog prosjeka 1850.-1900.
• Europske temperature varirale su u siječnju 2024. od mnogo ispod prosjeka 1991.-2020. u nordijskim zemljama do mnogo iznad prosjeka na jugu kontinenta.
• Izvan Europe temperature su bile znatno iznad prosjeka u istočnoj Kanadi, sjeverozapadnoj Africi, Bliskom istoku i središnjoj Aziji, a ispod prosjeka u zapadnoj Kanadi, središnjem SAD-u i većem dijelu istočnog Sibira.
• El Niño je počeo slabiti u ekvatorijalnom dijelu Tihog oceana, ali su temperature morskog zraka općenito ostale na neobično visokoj razini.
• Prosječna globalna temperatura površine mora (SST) za siječanj preko 60°S–60°N dosegla je 20.97°C, rekord za siječanj, što je 0.26°C toplije od prethodnog najtoplijeg siječnja 2016., i druga najveća vrijednost za bilo koji mjesec u skup podataka ERA5, unutar 0.01°C od rekorda iz kolovoza 2023. (20.98°C).
• Od 31. siječnja dnevni SST za 60°S–60°N dosegnuo je nove apsolutne rekorde, nadmašivši prethodne najviše vrijednosti od 23. i24. kolovoza2023.

Prosječna dnevna temperatura površine mora (°C) iznad ekstrapolarnog globalnog oceana (60°S–60°N) za 2015. (plava), 2016. (žuta), 2023. (crvena) i 2024. (crna linija). Sve ostale godine između 1979. i 2022. prikazane su sivim linijama. Izvor podataka: ERA5. Zasluge: Copernicus služba za klimatske promjene/ECMWF.

PREUZMI SLIKU / PREUZMI PODATKE

Prema Samanthi Burgess, zamjenici direktora Copernicus službe za klimatske promjene (C3S): “2024. počinje s još jednim mjesecom koji obara rekorde – ne samo da je ovo najtopliji siječanj zabilježen nego smo upravo iskusili 12-mjesečno razdoblje od više od 1.5°C iznad predindustrijskog referentnog razdoblja. Brza smanjenja emisija stakleničkih plinova jedini su način da se zaustavi porast globalne temperature.”

Siječanj 2024. – Naglasci morskog leda:

• Opseg leda na Arktiku bio je blizu prosjeka i najveći za siječanj od 2009.
• Koncentracije morskog leda bile su iznad prosjeka u Grenlandskom moru (trajno obilježje od listopada) i Ohotskom moru, dok su ispodprosječne koncentracije prevladavale u Labradorskom moru.
• Opseg antarktičkog morskog leda bio je šesti najniži u siječnju, 18% ispod prosjeka, znatno iznad najniže siječanjske vrijednosti zabilježene 2023. (-31%).
• Ispodprosječne koncentracije morskog leda prevladavale su uglavnom u Rossovom i Amundsenovom moru, sjevernom Weddellovom moru i duž obale istočne Antarktike.

Siječanj 2024. – Naglasci hidroloških varijabli:

• U siječnju 2024. bilo je vlažnije od prosjeka u velikim dijelovima Europe, s olujama u sjevernoj i jugozapadnoj Europi.
• Uvjeti sušniji od prosjeka zabilježeni su u jugoistočnoj i sjevernoj Španjolskoj i Magrebu, južnoj Velikoj Britaniji, Irskoj, istočnom Islandu, većem dijelu Skandinavije, dijelu sjeverozapadne Rusije i istočnom Balkanu.
• Izvan Europe, bilo je vlažnije od prosjeka u nekoliko regija, uključujući zapadni i jugoistočni SAD, veliku regiju Euroazije, jugoistočnu Južnu Ameriku, jugoistočnu Afriku te sjevernu i istočnu Australiju.
• Uvjeti sušniji od prosjeka zabilježeni su u dijelovima zapadne i južne Sjeverne Amerike, Kanade, Roga Afrike, Arapskog poluotoka i južne središnje Azije. U Australiji i Čileu su sušni uvjeti pridonijeli požarima na otvorenom.

– Kraj –

Više informacija o klimatskim varijablama u studenom i klimatskim promjenama prethodnih mjeseci, kao i grafike visoke rezolucije i video možete preuzeti ovdje (ovoj poveznici možete pristupiti nakon ukidanja embarga).

Odgovore na često postavljana pitanja u vezi s praćenjem temperature možete pronaći ovdje.

Nalazi o globalnim temperaturama površine mora (SST) koji su ovdje predstavljeni temelje se na podacima o SST iz ERA5 u prosjeku u domeni 60°S–60°N. Imajte na umu da su ERA5 SST procjene temperature oceana na dubini od oko 10 m (poznate kao temeljna temperatura). Rezultati se mogu razlikovati od drugih SST proizvoda koji daju procjene temperature na različitim dubinama, kao što je dubina od 20 cm za NOAA-in OISST.

Informacije o skupu podataka C3S i kako se sastavlja:

Temperaturne i hidrološke karte i podaci potječu iz skupa podataka ERA5 ECMWF Copernicus Climate Change Service.

Karte i podaci o morskom ledu potječu od kombinacije informacija iz ERA5, kao i iz EUMETSAT OSI SAF indeksa morskog leda v2.1, koncentracije morskog leda CDR/ICDR v2 i brzih podataka koje je na zahtjev dostavio OSI SAF.

Regionalni prosjeci područja navedeni ovdje su sljedeće granice zemljopisne dužine/širine:

Globus, 180W-180E, 90S-90N, iznad površine kopna i oceana.

Europa, 25W-40E, 34N-72N, samo iznad kopnenih površina.

Više informacija o podacima možete pronaći ovdje.

Informacije o nacionalnim evidencijama i utjecajima:

Podaci o nacionalnim evidencijama i utjecajima temelje se na nacionalnim i regionalnim izvješćima. Za detalje pogledajte odgovarajući temperaturni i hidrološki C3S klimatski bilten za mjesec.

C3S je slijedio preporuku Svjetske meteorološke organizacije (WMO) da koristi najnovije 30-godišnje razdoblje za izračun klimatoloških prosjeka i promijenio je referentno razdoblje od 1991. do 2020. za svoje C3S klimatske biltene koji pokrivaju siječanj 2021. nadalje. Slike i grafički prikazi za novo i prethodno razdoblje (1981.-2010.) dani su radi preglednosti.

Više informacija o korištenom referentnom razdoblju možete pronaći ovdje. 

O Copernicusu i ECMWF-u

Copernicus je sastavni dio svemirskog programa Europske unije, financiran od strane EU, i njegov je vodeći program za promatranje Zemlje koji djeluje kroz šest tematskih usluga: atmosfera, more, kopno, klimatske promjene, sigurnost i hitna stanja. Isporučuje besplatno dostupne operativne podatke i usluge pružajući korisnicima pouzdane i ažurne informacije vezane uz naš planet i njegov okoliš. Programom koordinira i upravlja Europska komisija, a provodi se u partnerstvu s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za korištenje meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne vremenske prognoze ( ECMWF), agencijama EU i Mercator Ocean, između ostalih.

ECMWF upravlja dvjema uslugama iz EU-ova programa za promatranje Zemlje Copernicus: Copernicus službom za nadzor atmosfere (CAMS) i Copernicus službom za klimatske promjene (C3S). Oni također doprinose Copernicus Emergency Management Service (CEMS), koju provodi EU Joint Research Center (JRC). Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) neovisna je međuvladina organizacija koju podržava 35 država. To je i istraživački institut i operativna služba koja radi 24 sata dnevno, proizvodi i distribuira numerička vremenska predviđanja svojim državama članicama. Ovi su podaci u potpunosti dostupni nacionalnim meteorološkim službama u državama članicama. Postrojenje superračunala (i pridružena arhiva podataka) u ECMWF-u jedno je od najvećih te vrste u Europi i države članice mogu koristiti 25% njegovog kapaciteta za vlastite potrebe.

ECMWF je proširio svoju lokaciju diljem svojih država članica za neke aktivnosti. Uz sjedište u Ujedinjenom Kraljevstvu i Računalni centar u Italiji, uredi s fokusom na aktivnosti koje se provode u partnerstvu s EU-om, kao što je Copernicus, nalaze se u Bonnu, u Njemačkoj.