„Onaj koji prvi preda, ako nam se pojavi isto ime i prezime u drugim popisima, ono se crveni i idemo dalje…” predstavlja uvođenje najbržeg prsta u izborni proces
Promjena pravila izbornog postupka zasigurno nije ovlast DIP-a. DIP kao tehničko-provedbeno tijelo zasigurno ne smije svojim postupcima sebi davati prava kojima može utjecati na rezultate izbora. A način na koji je DIP nagovijestio da će raditi garantiraju da će raditi baš to, ozbiljno utjecati na rezultate izbora već u startu.
Član DIP-a Slaven Hojski je javno, urbi et orbi, objavio jednu novinu na ovim, predsjedničkim, izborima. „Svaki birač može dati potvrdu samo jednom kandidatu. Onaj koji prvi preda, ako nam se pojavi isto ime i prezime u drugim popisima, ono se crveni i idemo dalje. Brojimo samo do 10.100 potpisa i odmah idemo dalje”.
Kako se izborni zakon za izbor predsjednika Republike Hrvatske nije mijenjao od 2014. jasno je da postoji ozbiljan logički problem u citiranoj izjavi DIP-a.
Člankom 9. st. 2 Zakona o izboru predsjednika RH određeno je da svaki birač može svojim potpisom podržati samo jednog kandidata za predsjednika Republike. Dakle tu nema nikakve novine. Novina je tek kako DIP želi promijeniti pravila izbornog postupka. Navodno uvođenje novine za građane je tek novina u načinu rada DIP-a prilikom kontroliranja kandidatura. Izjava koja bi na pravi način odražavala smisao onoga što DIP želi raditi bi bila da je DIP odlučio tek od ovih izbora za predsjednika poštovati zakonsku odredbu da svaki birač može svojim potpisom podržati samo jednog kandidata za predsjednika Republike.
DIP javno priznaje da na prethodnim izborima nije poštovao navedenu zakonsku odredbu odnosno da je na prethodnim izborima svjesno žmirio odnosno ignorirao tu zakonsku odredbu.
To je otprilike kao kad bi nogometni sudac javno priznao da je tek u zadnjoj utakmici odlučio suditi ofsajde. Jasno je da DIP nema pravo odlučivati o tome koja pravila će primjenjivati – a koja neće. I jasno je da je zabrazdio. A DIP je Državno izborno povjerenstvo koje je puno vrhunski sudaca i pravnika kojem je na čelu predsjednik Vrhovnog suda. Ako DIP kao institucija tako radi i ako uzmemo u obzir tko su sudci Ustavnog suda i kako štite Ustav RH jasno je da se u institucije ne možemo pouzdati i da nam se kao društvu ne piše dobro.
Promjena pravila izbornog postupka zasigurno nije ovlast DIP-a. DIP kao tehničko-provedbeno tijelo zasigurno ne smije svojim postupcima sebi davati prava kojima može utjecati na rezultate izbora. A način na koji je nagovijestio da će raditi garantiraju da će raditi baš to, ozbiljno utjecati na rezultate izbora već u startu. „Onaj koji prvi preda, ako nam se pojavi isto ime i prezime u drugim popisima, ono se crveni i idemo dalje…” predstavlja uvođenje najbržeg prsta u izborni proces. Besmislenosti u toj odluci DIP-a ima još. DIP kontrolira samo do 10.100 potpisa po kandidatu. Što je sa dvostrukim ili višestrukim potpisima nakon 10.100-tog. Dvostruki potpisi nakon 10.100 DIP-u nisu dvostruki potpisi!? Prva predana lista ne može imati niti jedan dvostruki potpis iako je moguće teoretski da su svi potpisi na prvoj predanoj listi dvostruki odnosno da se nalaze i kod drugih kandidata. Prekidom kontrole nakon 10.100 potpisa DIP jasno kaže da ne misli stvarno i dosljedno kontrolirati primjenu zakona već želi otežati kandidature kandidatima iz kojih ne stoje velike stranke. A koliko je najbrži prst pravičan i koliko otvara mogućnosti manipuliranja valjda je nakon toliko uhićenja jasno svima.
Velike stranke odnosno kandidati iza kojih stoje velike stranke će imati startnu prednost.
Velike stranke će zasigurno prve skupiti traženih 10.000 potpisa. Očekivano je da će osim tri kandidata, Milanović. Primorac, Kekin eventualno Bulj svi ostali kandidati do zadnjeg trena prikupljati potpise i da će predati upravo traženih 10.000 ili par potpisa više. Kako je moguće da će na njima biti i potpisa građana koji su dali potpise i drugim kandidatima potpis neće biti priznat kandidatu koji je kasnije predao listu pa makar i da je taj potpisao prvi dan. Isto tako dvostruki potpis neće biti poništen ”drugom” kandidatu ako nije potpao pod kontrolu prvih 10.100 potpisa kandidata koji je ranije predao listu jer naprosto neće biti ni evidentiran u DIP-u kao takav. Narodski rečeno – javašluk na vrhunskom nivou.
Da će biti puno takvih višekratnih potpisa je realno očekivati s obzirom da je dosadašnja praksa bila da je valjano potpisivati više kandidatura, da će se grozničavo skupljati potpisi ali i da će se na taj način moći eliminirati konkurenti.
Tko kaže da stranke, HDZ pa i SDP, neće dati uputu svojim članovima da daju potpise recimo Selak-Raspudić kako bi je na taj način izbacili iz utrke.
To bi bio jedan od oblika backdoora u ovom političkom javnom natječaju po modelu „najbržeg prsta” kojeg naprasno uvodi DIP.
Problem ovog modela jest i taj što kandidat koji skuplja potpise nema mogućnosti zaštitite odnosno kontroliranja građana koji mu daju potpis ali za moguće kršenje zakona posljedice će snositi onaj koji nema za to nikakvu odgovornost. Građanin koju će dati dva ili više potpisa krši zakonsku odredbu ali će posljedice snositi svi osim kandidata koji prvi preda liste. Kandidat koji nema stranku iza sebe je sretan za svaki skupljeni potpis i neće odbiti niti jedan iako nema nikakvu zaštitu od višestrukog potpisivanja kandidatura. Zbog navedene situacije jasno je da barem u postupku kandidature ovaj izborni proces ima ozbiljnih problema.
Bilo bi zanimljivo saznati, a nećemo nikada, zašto je DIP sad odlučio u izborni proces uvrstiti „najbrži prst” odnosno zašto je sad odlučio inzistirati na zakonskoj odredbi o jednom potpisu kandidature na ovakav voluntaristički način. Naravno da je potrebno poštovati Zakon o izborima za predsjednika RH ali ga je bilo nužno poštivati od stupanja na snagu. Zašto DIP nije kroz svoja provedbena pravila omogućio stvarnu primjenu te pravne norme na način da ne ugrožava kandidate ili zašto nije predložio izmjenu neprovedive odredbe. Zašto DIP nije omogućio npr. elektroničko potpisivanje kandidature koje bi osiguralo da građani mogu samo jednom kandidatu dati podršku i time zaštite izborni proces.
Ako je neprovediva odredba da jedan birač može podržati potpisom samo jednog kandidata zašto se sad inzistira na njoj, a nije u prethodnim izborima. Zašto baš sad?
Ovo postupanje DIP je de facto javno priznanje da su prethodni izbori provedeni nezakonito jer nije poštovana odredba jedan birač jedan potpis ali nam i zorno pokazuje kakvi su nam zakoni i kakve su nam institucije. Zakoni su nam neživotni i loši, a institucije su slabe i/ili kontrolirane. Iz začaranog kruga loših zakona i kastriranih institucija na žalost nema izlaza. Izlaz bi teoretski bio na izborima ali uz postojeće izborne zakone, DIP i Ustavni sud koji ih provode i kontroliraju jasno je da izbori ne mogu donijeti nikakvu promjenu.
Temu obradili:
Arsen Mujagić & Vladimira Mascarell
JAVNO DOBRO
28.11.2024.
