Predsjednik Programskog vijeća HDZ-a 1990 Martin Raguž sudjelovao je na summitu EPP-a o Zapadnom Balkanu u Podgorici gdje se sastao s predsjednikom Europske pučke stranke (EPP) Manfredom Weberom, visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, te brojnim visokim dužnosnicima sa europske političke scene kao i sa regionalnim političkim liderima.
Raguž je danas sudjelovao u panel diskusiji pod nazivom “Ujedinjeni u EU integracijama” gdje je predstavio rad i političke ciljeve HDZ-a 1990, te otvoreno govorio o problemima koji koče BiH na putu ka europskim integracijama, ali uputio i na moguća rješenja.
“Otvorenost ovog prostora za ekonomsko, kulturno, znanstveno, infrastrukturno i drugo povezivanje s konačnim ciljem punopravnog članstva treba nas motivirati i obvezati da na dnevnoj (a ne incidentnoj) osnovi partnerski surađujemo kako bismo u međusobnoj koordinaciji i strateškom partnerstvu sa EU ostvarili ove uzvišene ciljeve”, rekao je Raguž iznoseći viđenje cjelokupnog stanja u BiH.
Naglasio je da HDZ 1990 već 18 godina djelujemo na svoj autentičan način na BiH političkoj sceni, osiguravajući nazočnost svojih predstavnika na svim institucionalnim razinama u BiH kao i oba entiteta, ali da je uglavnom, osim kraćih intervala pozicija HDZ-a 1990 oporbena.
“Vodeće načelo našeg programskog djelovanja je zalaganje za demokratsku, pluralnu, multietničku, europsku Bosnu i Hercegovinu sa standardiziranim, individualnim i kolektivnim pravima, pravnu državu, državu jednakih šansi. Zalažemo se za otklanjanje svih oblika diskriminacije, poglavito onih utvrđenih i sadržanih u presudama Ustavnog suda BiH i ESLJP”, podvukao je Raguž.
O Daytonu i političkoj krizi
Govoreći o Daytonskom mirovnom sporazumu, je istaknuo, kako je to povijesni akt, koji je zaustavio rat, humanitarnu katastrofu i egzodus bez presedana, ali da je ipak otvorio mogućnost za reintegraciju i funkcionalizaciju zemlje. Rezultirao je, kako je naglasio, najvećim multilateralnim angažmanom kako u zaustavljanju rata tako i u osiguranju mira, te obnovi.
“Postdaytonski period karakteriziraju različite faze kao i intenzitet angažmana i uloga kako EU tako i međunarodne zajednice u cjelini. Ukratko, smjenjuju se uspjesi i padovi nametanja i partnerstva. Napravljeno je puno dobrih stvari, ali sada 30 godina nakon vidljivi su i ogromni limiti i ograničenja, kao i prokockano vrijeme i neuspjesi”, pojasnio je Raguž.
Suštinski, najnovija, a najteža i najdublja institucionalna i politička kriza, po njegovim riječima, potvrđuje da se radilo samo o zamrznutom konfliktu nakon raspada bivše Jugoslavije, te da sada naviru parcijalne političke agende koje su rezultat dugogodišnjih povijesnih ambicija te nedostatka unutarnjeg konsenzusa o sadržaju i budućnosti BiH.
“Nevjerojatno je da nakon tolikog unutarnjeg i vanjskog angažmana i povijesne šanse da budemo dio ujedinjene Europe imamo u tijeku otvoreno rušenje Daytona i secesije jednog dijela”, konstatirao je Raguž.
Gdje je izlaz?
Izlaz vidi, kako je kazao, u novom društvenom ugovoru ključnih aktera koji predstavljaju sve povijesne i identitetske vertikale u BiH, a koji je po njegovom sudu, moguće realizirati kroz “europeizaciju Daytona”, što znači u sada već vidljivo nesavršeno tijelo Daytona nužno je unijeti europsku dušu (kriterije i vrijednosti).
“To znači nikad više ratova, nikad više konfrontacija, nikad više ekskluzivnih prava, vrijeme je za međusobni respekt i harmonizaciju”, pojasnio je Raguž.
Ocijenio je kako EPP – kao konstantna, najkredibilnija, najplodonosnija i najjača politička snaga u Euro, u ovom povijesnom, geopolitičkom momentumu, kada je u tijeku tektonsko preslagivanje dosadašnjeg svjetskog poretka (u kojoj su glavni revizionisti dosadašnji formalno ovlašteni čuvari svjetskog poretka: Rusija, Kina, SAD…) treba širom i s punim intenzitetom i dinamikom treba otvoriti institucionalna vrata zemljama ove regije.
“To je strateško pitanje europske sigurnosti i budućnosti, ne samo sigurnosti ovog prostora nego ukupno europske sigurnosti. To zahtjeva i tu je krucijalna uloga EPP-a, inovativno-kreativni i ubrzani pristup ovih zemlja jedinstvenoj EU (jedinstveno tržište, šengenski prostor…)”, ustvrdio je Raguž.
Parafrazirajući Churchilla, podsjetio je, “Balkan je premali prostor koji proizvodi previše povijesti”.
30 godina nakon Daytona, kako je naveo, “mi još uvijek imamo međunarodne mirovne snage u okviru misije Altea (EUFOR), imamo destabilizirajuće utjecaje s vana koji imaju snažan antieuropski karakter”.
“Integracija naših zemalja u EU osigurava da i ovaj prostor bude odgovorni dio europskog mirovnog projekta, te da sva otvorena pitanja rješavamo institucionalni temeljem utvrđenih kriterija, a ne da budemo prostor nestabilnosti u kojem će se teška pitanja rješavati silom”, podvukao je Raguž.
Evidentno je, kako je napomenuo, “da iz svih dosadašnjih kriza i izazova EU izlazi, usprkos svim pesimistima i oponentima, snažnija i jača (nadjačava sve sigurnosne, ekonomske, migracijske, institucionalne ((BREXIT)), te da u ovom ekstremnom vremenom globalne nemilosrdnosti gdje pokušavaju prevladati autokratski i nedemokratski obrasci, pokazuje kapacitet izuzetno brzog i strateškog djelovanja, posebno na sigurnosno-obrambenom planu koje je egzistencijalno”.
Vraćanje na europske tračnice
U tom kontekstu je ocijenio da, “ovaj prostor mora biti bez odlaganja strateški mapiran od strane EU, na način da nikad više u povijesti Balkan ne bude tretiran i doživljavan kao bure baruta”.
“Mi pučani možemo biti ponosni na činjenicu da nas vežu europske vrijednosti”, poručio je.
“Prije točno 11 godina (04.04.2014.godine), 5 bosanskohercegovačkih stranaka od koje su 4 nazočne danas ovdje bliskih EPP-u, uz nazočnog tadašnjeg predsjednika EPP-a, u Parlamentu BiH, potpisali smo zajedničku izjavu o europskim vrijednostima, identitetu, tržišnoj i socijalnoj privredi i pravnoj državi”, ustvrdio je Raguž.
Od tada je , kako je naglasio, “11 godina, a nažalost tako malo europskih koraka”.
“U međuvremenu su se igrale igre i pravili savezi na naš manipulativni način sa igračima koji su usmjereni protiv europskih vrijednosti i koji su nas nažalost uveli i doveli do ove najteže krize nakon Daytona. Moramo se vratiti suradnji temeljem ovih europskih vrijednosti i vratiti zemlju na europske tračnice”, poručio je Raguž.
Na kraj uje zaključio da, “Otvorenost ovog prostora za ekonomsko, kulturno, znanstveno, infrastrukturno i drugo povezivanje s konačnim ciljem punopravnog članstva treba nas motivirati i obvezati da na dnevnoj (a ne incidentnoj) osnovi partnerski surađujemo kako bismo u međusobnoj koordinaciji i strateškom partnerstvu sa EU ostvarili ove uzvišene ciljeve”.