Cesta je jedinstvena funkcionalna cjelina koja se ne može graditi do ”buže”, a da se dalje ne zna kud će se i kad će se. Stoga tvrdnja Hrvatskih cesta da imaju neke građevinske dozvole, dok su druge, kako to oni tvrde, „u izradi” ne zadovoljava uvjete za početak gradnje, ni na dijelu s dozvolama, ni na onom bez, a Hrvatske ceste započeli su već na oba, što je očigledno kršenje zakona
Gradsko vijeće grada Kaštela u ime zainteresirane javnosti višekratno zahtjeva Tematsku sjednicu na temu devastacije Kozjaka i nezakonite uzurpacije privatnog vlasništva, a sve vezano na problematiku trase izgradnje državne ceste od čvora na državnoj cesti DC8 u Kaštel Kambelovcu do čvora ‘Vučevica’ na autocesti A1. Nasuprot tome predstavnici gradskog tijela na sve moguće načine pokušavaju izbjeći takvu poslovničku mogućnost i ne žele uvažiti službeno predani zahtjev trećine vijećnika s opravdanjem kako se predstavnici Hrvatskih cesta, kao relevantni izlagači, istoj ne žele odazvati, a time je ni oni nisu u mogućnosti održati.
Kako su se iz Hrvatskih cesta nedavno oglasili s medijskim priopćenjem, a koje je vjerujemo dijelom kontradiktorno i potpuno netočno, držimo potrebnim na isto reagirati. Dakle, Javno Dobro još jednom podsjeća da se Parcelacijski elaborati za zahvate linijske infrastrukture izrađuju i potvrđuju za cjelovit zahvat u prostoru jer je cesta ”linijska građevina”, a ne La Linea, crtani film. Unatoč izjavama Hrvatskih cesta da je s projektom, dozvolama i izvođenjem spojne ceste od čvora DC8 u Kaštel Kambelovcu preko tunela Kozjak do Vučevica na autocesti A1 ”sve po zakonu” moramo reagirati na nedavne medijske napise i reći da takva tvrdnja ne stoji.
Koridorom je definiran prostor unutar kojega se može provesti cjeloviti zahvat prometnice
Pojam obuhvata zahvata u prostoru za ceste nije eksplicitno definiran Zakonom o prostornom uređenju, ali je njime propisano da se taj pojam lokacijskom dozvolom određuje kao ”koridor”. Prema Pravilniku o obaveznom sadržaju idejnog projekta Lokacijskom dozvolom određuje se obuhvat zahvata u prostoru, a naknadno se parcelacijskim elaboratom unutar zahvata u prostoru u skladu s tom dozvolom određuju i građevne čestice za cestu.
Mada se mogu se izdavati građevinske dozvole za ”linijske građevine” na način da se izdaju po unaprijed definiranim „etapama gradnje” u Lokacijskoj dozvoli, ne može se započeti gradnja dok se ne dobiju dozvole za sve etape gradnje, za čitav koridor ceste, u ovom slučaju spojne ceste od Kaštel Kambelovca do autoceste A1.
Cesta se definira idejnim projektom kao jedna linijska građevina (iz Lokacijske dozvole) od točke A do točke B, pri čemu te točke moraju biti naseljena mjesta ili neke druge prometnice. U kaštelanskom slučaju državne spojne ceste koja zadovoljava propisane uvjete samo za županijsko značenje jer idejno spaja Kambelovac s autocestom kod Vučevice i ništa drugo, jasno je da ”buža u Kozjaku iznad Sućurca” ne može biti ni krajnja točka A, ni B, pa stoga cesta ”od Vučevice na A1 do buže” ne može biti definirana kao samostalna cjelina tj. funkcionalna linijska građevina.
Dakle, cesta je jedinstvena funkcionalna cjelina koja se ne može ostvariti do ”buže” usred brda, a da se dalje ne zna kud će se i kad će se. – vidi screenshot s ISPU portala
Stoga tvrdnja Hrvastkih cesta da imaju neke građevinske dozvole, dok su druge, kako to oni tvrde, „u izradi” ne zadovoljava uvjete za početak gradnje, ni na dijelu s dozvoloma, ni na onom bez. A Hrvatske ceste započeli su već na oba, što je očigledno kršenje zakona.
Stranka Javno Dobro još u studenom prošle godine uputila je zahtjev za nadzorom nad izdanim dozvolama za gradnju Ministarstvu graditeljstva no kako izgleda iz njihovog odgovora ne žele ga provesti jer ne mare za zakonske odredbe o ”linijskim građevinama”, pa ćemo njih i Hrvatske ceste uputiti na ”Stručni priručnik – Linijske infrastrukturne građevine” objavljen na stranicama istog Ministarstva 22.3.2021. godine, financiranog iz Europskog strukturnog i investicijskog fonda, MJERA 11 iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Obzirom na renomirana imena koja su priručnik pisala i o kojem drže stručna predavanja stav ministra Bačića tj. Ministarstva prostornog uređenja i građevine kao i Hrvatskih cesta su alarmantna. No s druge strane odbijanje EU finaciranja te dionice ceste postaje posve razumljivo i opravdano.
Hrvatske ceste 2024. godine: „ne pada nam na pamet dolazit na tematsku sjednicu i nekome polagati račune.”
Glede ne/zakonitih radnji činjenica je da su prije nekoliko mjeseci i sami priznali uzurpaciju privatnog vlasništva. Osim toga na južnom su izlazu iz tunela evidentno radili noću pod reflektorima i to na neoznačenom gradilištu, a uz to i zemlju nelegalno prevozili na odlagalište neprijavljenim putevima. Sada dodatno i sami priznaju kako „građevinske dozvole za cijelu dionicu još uvijek nemaju”. Dapače, ne mogu je ni dobiti jer ne postoji pravni interes, a izvlaštenja na južnoj strani Kozjaka nisu započela, niti su za njih osigurana financijska sredstva. Prijava početka građenja stoga nije smjela biti ni poslana, niti odobrena jer nisu ishođene građevinske dozvole za cijeli koridor ceste koja je funkcionalna cjelina! Ta cesta također ni po čemu ne može biti u statusu državne, već samo županijske važnosti. Što znači da su sporni i ”infrastrukturni” dodaci na okolnom području za koje je čak i ishođena građevinska dozvola.
Tko će snositi odgovornost?
Određivanje obuhvata zahvata u prostoru nužan je uvjet za izvlaštenje nekretnina u svrhu pripreme zemljišta za građenje građevina koje su od interesa za Republiku Hrvatsku. Međutim, u Hrvatskim cestama navode kako je bolje da su, u nadi praćenja administrativne dinamike s radovima na terenu, odmah počeli raditi, nego da su „čekali i zadnji komad papira”. Sada nakon što je po vlastitom priznanju realan scenarij ovog mega projekta „obustava radova” pitamo se tko će i na koji način za ovo ne samo odgovarati, nego i snositi sve zakonsko – pravne posljedice? I što ako cesta po svojoj funkciji nije ”od državne važnosti” već je evidentno županijska, pa sva izvlaštenja po ”državnoj” osnovi postanu nemoguća?
Dapače, Hrvatske ceste u svom se obraćanju javnosti, kao vidu odgovora na brojne prigovore, prosvjede i tužbe Kaštelana, pozivaju na „sastanke s predstavnicima Grada Kaštela” na kojima su navodno sve pojasnili, ali pri tome netočno navode da su sve provedene procedure u „skladu sa tehničkom i zakonskom regulativom”. Pitanje koje se pri tome logično nameće zašto onda ni pod koju cijenu ne žele nazočiti Tematskoj sjednici i to isto dužno objasniti cijeloj zainteresiranoj javnosti, prvenstveno Kaštelanima, vlasnicima zemljišta ili na koncu struci (pravnoj, prometnoj, građevinskoj, okolišnoj) koja sve njihove tvrdnje činjenično pobija.
Ako znamo da se infrastruktura gradi u svrhu javnog dobra i na interes lokalne zajednice u cjelini kako to da rezolutno odbijaju nazočiti tematskoj sjednici, a da su na službeni poziv gradonačelnika Grada Kaštela Hrvatske ceste 2024. godine odgovorile: „ne pada nam na pamet dolazit na tematsku sjednicu i nekome polagati račune.” Ili je to zato jer je lakše jednosmjernom komunikacijom preko medija gdje druga strana, javnost, ne može dužno odgovoriti?
Što sada kad su radovi započeli i zapeli, odnosno kad prijeti obustava radova?
Bilo bi interesantno čuti mišljenje stručnjaka, projektanata tunela i cijele trase nakon pronalaska ”kave” u tunelu. Logično je zaključiti da se mora napraviti revizija projekta tunela, novi proračuni, a možda i trasa. Jesu li China Road and Bridge Corporation sami izradili izvedbene nacrte tunela ili su ih dobili od investitora Hrvatskih cesta? Realno je očekivati da će gradnja stati, no jednako je teško vjerovati da će ovaj iznenadan pronalazak pećine uzrokovati reviziju okolišnih studija, koje su makar nedorečene sve od reda dobile prolaz od Minsitarstva okoliša. Zato vrijedi ponoviti da je na više mjesta u Glavnoj ocjeni utjecaja na ekološku mrežu NATURA 2000 napisano kako će se radovi stati ako se pojave novi momenti, na primjer ptice u gnijezdu ili arheološka nalazišta. Nadamo se da pronalazak pećina nije manje vrijedan revizije od svega ostalog nedorečenog i neistraženog u studiji zbog čega je propisano zaustavljanje radova i dodatna istraživanja.
