Svijet se danas nalazi na povijesnoj prekretnici koja će u velikoj mjeri odrediti političku, ekonomsku i sigurnosnu arhitekturu XXI vijeka. Posljednje dvije decenije obilježene su dubokim transformacijama međunarodnog sistema: od globalne financijske krize, preko tehnološke revolucije i energetskih promjena, do geopolitičkih sukoba koji su ponovo otvorili pitanje ravnoteže moći među velikim silama
Konflikti koji se danas vode – od rata u Ukrajina do nestabilnosti na Bliski istok i strateških tenzija u Indo-pacifički region – više se ne mogu promatrati kao izolirani regionalni sukobi. Oni su dio mnogo šire globalne transformacije u kojoj se redefiniraju politički savezi, trgovinski tokovi, energetski pravci i sigurnosne strategije.
U posljednja tri desetljeća Kina je pokazala da se globalni utjecaj može graditi prvenstveno kroz ekonomsku suradnju, infrastrukturu i tehnološki razvoj. Umjesto klasične vojne dominacije, kineski model širenja utjecaja oslanja se na investicije, trgovinske mreže i financijske instrumente.
Posebno mjesto u toj strategiji zauzima globalna inicijativa Pojas i put (Belt and Road Initiative), koja povezuje Aziju, Afriku i Evropu kroz mrežu infrastrukturnih projekata, energetskih koridora i logističkih centara. Ovaj projekat nije samo ekonomski, već i geopolitički, jer omogućava Pekingu da uspostavlja dugoročne razvojne i političke veze sa brojnim državama.
Na taj način Kina pokušava da oblikuje alternativni model globalizacije – model koji se temelji na ekonomskom povezivanju, infrastrukturnom razvoju i dugoročnim investicijama, umjesto na vojnoj intervenciji.
Transformacija globalne moći: Sjedinjene Američke Države, Rusija i novi geopolitički poredak
Sjedinjene Američke Države i dalje predstavljaju centralni stup postojećeg međunarodnog sistema. Njihova snaga proizlazi iz kombinacije vojnih kapaciteta, tehnološke dominacije, široke mreže političkih saveza i financijskog sistema u kojem američki dolar ima ključnu globalnu ulogu.
Uloga predsjednika Donalda Trumpa u tom kontekstu može se promatrati kao pokušaj redefiniranja američke strategije u svetu. Njegova politika ekonomskog nacionalizma, preispitivanja međunarodnih sporazuma i insistiranja na novim trgovinskim pravilima odražava nastojanje da se američka globalna pozicija prilagodi novim geopolitičkim realnostima.
Trumpova strategija naglašava značaj bilateralnih odnosa i ekonomskog pragmatizma, što u mnogim slučajevima podrazumijeva redefiniranje odnosa prema saveznicima, ali i prema globalnim konkurentima.
Istovremeno, rat u Ukrajina pokazao je koliko su duboke promjene u suvremenom međunarodnom poretku. Rusija se suočava sa ozbiljnim političkim, ekonomskim i strateškim izazovima, dok produženi sukob iscrpljuje njene resurse i ograničava mogućnost šireg globalnog utjecaja.
Međutim, to ne znači da Rusija gubi svoj geopolitički značaj. Naprotiv, ona će vjerojatno ostati jedan od ključnih regionalnih aktera, posebno u euroazijskom prostoru, ali će njena uloga u međunarodnim odnosima u narednim decenijama vjerojatno biti redefinirana.
Energetski resursi, vojni kapaciteti i strateški geografski položaj i dalje joj osiguravaju važnu poziciju u globalnoj politici, iako se međunarodni sistem sve više kreće ka multipolarnom modelu u kojem dominira nekoliko velikih centara moći.
Europska unija, Zapadni Balkan i uloga Srbije u novom geopolitičkom kontekstu
U suvremenom multipolarnom svijetu posebnu ulogu može imati Evropska unija. Kao jedan od najvećih ekonomskih i političkih projekata u suvremenoj povijesti, EU ima potencijal da bude ključni faktor stabilnosti, razvoja i političke ravnoteže.
Međutim, da bi zadržala svoj globalni utjecaj, Europa mora pronaći novu stratešku energiju i jasniju geopolitičku viziju. Jedan od najvažnijih koraka u tom pravcu jeste nastavak procesa proširenja na zemlje Zapadni Balkan.
Proširenje Europske unije ne treba promatrati samo kao političku obavezu prema regionu, već kao stratešku investiciju u stabilnost evropskog kontinenta. Integracija zemalja Zapadnog Balkana može dati novi razvojni zamah EU, proširiti njeno tržište, ojačati političku stabilnost i doprinijeti njenom repozicioniranju u suvremenim međunarodnim odnosima.
Ujedinjena Europa mora ostati simbol kontinenta mira, stabilnosti i saradnje. Nakon vjekova ratova i konflikata, evropski projekat pokazao je da je moguće izgraditi zajednicu država koje svoje razlike rješavaju dijalogom, kroz institucije i zajedničke vrijednosti. Takav model regionalne integracije može biti inspiracija i drugim dijelovima sveta koji traže održive modele političke i ekonomske saradnje.
U tom širem geopolitičkom okviru posebno mjesto zauzima Srbija. Zbog svog povijesnog iskustva, geografskog položaja i političke tradicije, Srbija je često predstavljala most između različitih civilizacijskih i političkih prostora.
Politika saradnje sa više globalnih centara moći – Evropom, Amerikom, Rusijom i Kinom – omogućava Srbiji da vodi uravnoteženu i pragmatičnu vanjskopolitičku strategiju. Takav pristup može doprinijeti stabilnosti Balkana i jačanju regionalne saradnje.
Balkan je povijesno bio prostor susreta civilizacija, ali i brojnih konflikata. Upravo zato je važno da region u budućnosti postane prostor ekonomskog povezivanja, infrastrukturnog razvoja i političkog dijaloga.
Bliski istok, energija i multipolarni svet sredinom XXI veka
Istovremeno, geopolitički značaj Bliski istok ostaje izuzetno veliki. Energetski resursi, transportni koridori i političke tenzije čine ovaj region jednim od ključnih prostora globalne strategije velikih sila.
Posebno mjesto u toj dinamici zauzima Iran, čija uloga u regionalnoj ravnoteži, energetskim tokovima i sigurnosnim pitanjima može značajno uticati na globalnu stabilnost.
Kontrola energetskih koridora, novih logističkih pravaca i digitalnih mreža postaje sve važniji element međunarodne konkurencije.
Ako promatramo dugoročne trendove, sredinom XXI vijeka svet će najvjerojatnije biti oblikovan odnosima između nekoliko velikih centara moći. Najveći globalni utjecaj imat će Sjedinjene Američke Države i Kina, dok će Europska unija, Rusija i druge regionalne sile igrati značajnu ulogu u održavanju globalne ravnoteže.
U takvom svijetu stabilnost neće zavisiti samo od moći pojedinih država, već i od njihove sposobnosti da pronađu ravnotežu između konkurencije i saradnje.
Kao što sam često naglašavao: „Velike sile grade povijest svojom moći, ali stabilnost svijeta uvijek su čuvale ravnoteže između njih.“
Upravo u toj ravnoteži – između velikih sila, regionalnih integracija i ekonomskog razvoja – nalazi se ključ stabilnog i prosperitetnog XXI vijeka.
O autoru:
Bogoljub J. Karić, rođen 1954. godine u Peći/Peja, diplomirao je geografiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Prištini, a magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Nišu. Zajedno sa porodicom osnovao je kompaniju „Braća Karić“ i tokom više od četiri decenije izgradio globalnu poslovnu imperiju u oblastima telekomunikacija, građevinarstva, financija, obrazovanja, medija i trgovine. Karić je član Savjetodavnog odbora IFIMES, predsjednik međunarodnog komiteta „Nikola Tesla“, ekspert UN Programa za održivi razvoj, član UN Global Marketplace-a i programa AI for Good. Pionir kapitalizma u Jugoslaviji i Gorbačovskoj Rusiji, Karić je istovremeno vizionar, graditelj, filantrop i arhitekta novog ekonomskog svjetskog poretka.
Članak predstavlja stav autora i ne odražava nužno zvanični stav IFIMES-a.
Ljubljana/Beograd, 14.ožujka 2026. (IFIMES)