Slučaj ilegalnog otpada, sada već ekocida u Gospiću, nije priča samo o Josipu i Moniki Šincek. Kada je u lipnju 2025. USKOK proširio istragu o ilegalnom otpadu na Jerka Kostelca, višeg savjetnika za zaštitu okoliša i prirode Ličko-senjske županije, javnost je prvi put dobila detaljniji uvid u ono što se događalo iza dvije dozvole za gospodarenje otpadom izdane tvrtki Tipos Resurs za lokaciju gospičkog silosa
Piše: Vladimira Mascarell, stranka Javno dobro
Ono što proizlazi iz USKOK-ovih navoda mnogo je ozbiljnije od sumnje da je jedan službenik pogodovao jednoj tvrtki. Između prve dozvole iz 2022. i druge iz 2024. u predmet ulaze Ličko-senjska županija, Državni inspektorat, inspekcija zaštite okoliša i policija. Nadležnosti se protežu i prema resornom Ministarstvu.
Tomislav Ćorić – ministar okoliša 2021. ukinuo je obvezu upisa u očevidnik uvoznika i izvoznika za pošiljke koje ne podliježu notifikaciji
Vlada je, na prijedlog tadašnjeg ministra Tomislava Ćorića, 2021. uputila u proceduru novi Zakon o gospodarenju otpadom kojim je ukinuta obveza upisa u Očevidnik uvoznika i izvoznika otpada za pošiljke koje ne podliježu notifikaciji čime je nastupilo administrativno rasterećenje koje nije ukinulo druge obveze praćenja, ali je uklanjanjem jednog kontrolnog registra objektivno smanjilo jedan sloj administrativne sljedivosti, bez obzira na e-ONTO, upravo za vrstu prekograničnih tokova otpada kakvi će se ubrzo nakon toga pojaviti u
slučaju Gospića.
Kronologija slučaja Tipsos Resurs
Zato sam pokušala rekonstruirati kronologiju slučaja i institucionalni put kojim je Tipos Resurs prolazio od 2022. do uhićenja 2025. Sekundarno pitanje postaje tko je zapravo potpisao dozvole, više me zanima tko je što znao, kada je to znao i što je nakon toga napravio.
Početak 2022. – USKOK ovdje smješta početak operacije.
Prema USKOK-u, Josip Šincek je od početka 2022. do 30. rujna 2024., zajedno s drugim osumnjičenicima, organizirao nabavu i uvoz velikih količina otpada te njegovo nezakonito odlaganje na području Gospića, Varaždina i Benkovca. Otpad je stizao i iz Slovenije i Italije, a preuziman je i medicinski i drugi otpad u Hrvatskoj. Odlagao se na parcelama koje su privatno povezane sa Šincekovima i članovima njihovog najužeg kruga.
USKOK tvrdi da se otpad u Gospiću zakapao, prekrivao zemljom i šljunkom te odbacivao na neuvjetne površine.
2022. pred županijskim službenicima Ličko-senjske županije po dozvole nije došla bilo koja tvrtka, Tipos Resurs je operater koji je godinama imao dozvole za velike količine otpada, a čije je poslovanje još 2014. bilo predmet postupanja inspekcije, carine i policije zbog prekogranične pošiljke otpada.
DIRH je potvrdio da je tijekom 2023. i 2024., u suradnji s MUP-om, provodio inspekcijske nadzore na lokacijama povezanima s odloženim i zakopanim otpadom u Varaždinu, Gospiću i Benkovcu. Koliko je tog traga država morala vidjeti i znati i što je s informacijama koje je već imala učinila?
Za prvih nekoliko mjeseci 2022. zasad nije javno utvrđeno kada je neka državna institucija prvi put registrirala što se događa na lokaciji. Velike količine otpada koje su u tom razdoblju ulazile u sustav nisu bile potpuno nevidljive. Tragovi o vrstama, količinama, pošiljateljima, primateljima i prekograničnom prometu postojali su u službenim evidencijama gospodarenja otpadom i e-ONTO/ROO sustavu, dok su dodatne informacije nastajale kroz inspekcijske nadzore, carinske evidencije i policijska postupanja.
Državni podaci, primjerice, za 2022. evidentiraju Tipos Resurs kao primatelja stotina tona otpada iz Italije i Slovenije.
U rujnu i listopadu 2022. Tipos Resurs ulazi u postupak dobivanja dozvole za gospodarenje otpadom. Predmet vodi Jerko Kostelac, dugogodišnji službenik Ličkosenjske županije i viši savjetnik za zaštitu okoliša i prirode.
Jerko Kostelac je član HDZ-a iz Otočca koji je u Ličko-senjskoj županiji zaposlen od 2004., a na poslovima zaštite okoliša od 2008., godinama se nalazio na službenim listama stručnjaka za okolišne postupke. Potpisivao je upravne akte, izdavao dozvole za gospodarenje otpadom, a župan Ernest Petry još ga je u ožujku 2024. imenovao članom županijskog Povjerenstva za dodjelu potpora u turizmu. Nekoliko mjeseci poslije Kostelac
će, prema USKOK-u, Tipos Resursu izdati drugu nezakonitu dozvolu.
USKOK tvrdi da je Kostelac tada znao da se na lokaciji i okolnim nekretninama nalazi najmanje 5.792,34 tone protupravno uskladištenog otpada, na parceli na kojoj su tada već krčili šumu i dorađivali za ono što je uslijedilo. Otpad se već tada nalazio na neprikladnoj površini, a unatoč tome, prema sumnjama USKOK-a, u dokumentaciji je prikazano da lokacija odgovara uvjetima iz elaborata i da na njoj nema uskladištenog otpada. Tipos Resurs dobiva dozvolu.
USKOK sumnja da se gotovo šest tisuća tona protupravno uskladištenog otpada nije pojavilo nakon što je država tvrtki, posredstvom županije, dala dozvolu. Bilo je ondje već u trenutku kada je dozvola izdavana.
Kostelac je bio službenik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Ličko-senjske županije. Na čelu tog upravnog odjela bila je pročelnica Ana Milinković Rukavina. Na čelu Ličko-senjske županije od lipnja 2021. bio je župan Ernest Petry. Župan je svoj politički put započeo u Mladeži HDZ-a 1990. Danas je predsjednik Županijske organizacije HDZ-a Ličko-senjske županije, član Predsjedništva HDZ-a i član Nacionalnog odbora HDZ-a. Na izborima 2024. izabran je i za saborskog zastupnika, ali mu mandat miruje dok obnaša funkciju župana.
To ne znači da su Milinković Rukavina ili Petry znali za eventualno nezakonito Kostelčevo postupanje. Takva tvrdnja zasad nema javno dostupnog dokaza, ali postoji podatak koji otvara pitanje unutarnje kontrole.
U Ličko-senjskoj županije su tijekom 2022. izdane samo dvije dozvole za gospodarenje otpadom
Tijekom cijele 2022. nadležni županijski odjel izdao je samo dvije dozvole za gospodarenje otpadom. To proizlazi iz službenog izvješća Ličko-senjske županije o provedbi Plana gospodarenja otpadom. Izvješće je 31. svibnja 2023. potpisala upravo pročelnica Ana Milinković Rukavina.
Iz službenih dokumenata razvidno je da je Ana Milinković Rukavina vodila taj resor godinama ranije. Primjerice, potpisuje županijske dokumente vezane uz Izvješće o stanju okoliša za razdoblje 2013.-2016. kao pročelnica. Godine 2019. pojavljuje se kao pročelnica na stručnom događaju vezanom uz vodno gospodarstvo, ono koje je sustavno onečišćeno postupanjem, zajedno s Jadrankom Pejnović kao voditeljicom Odsjeka za zaštitu okoliša. U ožujku 2024. Petry je imenuje predsjednicom Povjerenstva za dodjelu potpora u turizmu, a Jerka Kostelca članom tog istog povjerenstva. U drugom službenom aktu iz 2024. imenovana je i članicom županijskog Vijeća za prevenciju kriminaliteta, zajedno s predstavnicima policije, državnog odvjetništva, suda i drugih institucija.
Ana Milinković Rukavina je iskusna rukovodeća službenica koja godinama upravlja upravo područjem graditeljstva i zaštite okoliša, visoko u upravljačkoj strukturi Županije. Na lokalnim izborima 2025. Ana Milinković Rukavina nalazi se u stalnom sastavu Županijskog izbornog povjerenstva Ličko-senjske županije.
Što je radio Državni inspektorat?
Tiposova dozvola, nije bila jedan predmet izgubljen među stotinama sličnih postupaka. U toj godini je taj odjel izdao samo dvije dozvole, jedna od njih je za Tipos Resurs. Prema USKOK-u, operacija se nakon toga nastavlja. Otpad se nabavlja, prevozi i nezakonito odlaže. Upravo za 2023. nedostaje jedan od najvažnijih dijelova institucionalne kronologije – što je radio Državni inspektorat?
DIRH nije imao samo jednog inspektora koji povremeno izlazi na teren. Postojala je cijela organizacijska vertikala zaštite okoliša. U Središnjem uredu djelovao je Sektor za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor. Unutar njega postojala je posebna Služba nadzora u području gospodarenja otpadom.
Njezine ovlasti gotovo su preslikane na ono što se događalo u Gospiću: nadzor lokacija za gospodarenje otpadom, kontrola načina i uvjeta rada ovlaštenih tvrtki, upravni postupci, kontrola izvršavanja mjera te podnošenje prekršajnih i kaznenih prijava.
U relevantnom razdoblju u upravljačkoj strukturi inspekcije zaštite okoliša pojavljuje se Sandra Bučan, i danas načelnica tog Sektora. U današnjem službenom imeniku uz Službu nadzora u području gospodarenja otpadom navedena je Zora Jelić.
Iz javno dostupne dokumentacije zasad nije moguće dokazati da su ona ili Sandra Bučan osobno bile upoznate s predmetom Tipos Resursa. Institucionalna struktura koja je bila nadležna upravo za ovakav slučaj je postojala, dokle su informacije iz Gospića unutar te strukture stigle treba tek utvrditi.
Početkom 2024. događa se važan prijelom, DIRH dolazi na lokaciju. Inspektori Državnog inspektorata izlaze na lokaciju Tipos Resursa u Gospiću.
Utvrđuju nepravilnosti.
Iz javno dostupnih informacija navodno je to bio trenutak kada je Andrija Mikulić od Šinceka tražio mito ne bi li im se dozvola produžila. Mikulićevi odvjetnici to negiraju, ali od tog trenutka je sigurno državna inspekcija službeno informirana o problemu.
Sljedno u svibnju 2024. DIRH od Ličko-senjske županije traži ukidanje Tiposove dozvole.
Županija u lipnju dozvolu ukida. Osoba koja je ukida ponovno je – Jerko Kostelac.
USKOK izričito navodi da je Kostelac bio upoznat s prijedlogom Državnog inspektorata prema kojem Tipos Resurs djelatnost nije obavljao sukladno prethodnoj dozvoli.
Tko je Jadranka Pejnović?
U županiji u tom trenutku radi još jedna osoba koja je direktno povezana s dozvolama, a to je Jadranka Pejnović, profesorica biologije i dugogodišnja službenica Ličko-senjske županije. Službeno je navedena kao zamjenica pročelnice Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša i prirode te komunalno gospodarstvo Ličko-senjske županije.
HAOP-ov službeni adresar iz 2021. navodi Pejnović uz Odsjek zaštite okoliša i prirode, kao osobu povezanu s vođenjem tog odsjeka i poslovima Registra onečišćavanja okoliša. Iz toga proizlazi da je Pejnović bila stručna rukovodna osoba upravo u području u kojem je Kostelac vodio postupke zaštite okoliša i gospodarenja otpadom. Pejnović je 2022. i 2023. bila i predsjednica Procjeniteljskog povjerenstva Ličko-senjske županije, dakle osoba kojoj je Županija povjeravala vođenje dodatnih stručnih tijela, imenuje ju župan Ernest Petry.
U ožujku 2024. u drugom županijskom aktu Pejnović je imenovana i tajnicom stručnog povjerenstva u postupku strateške procjene utjecaja na okoliš. Tijekom cijelog relevantnog razdoblja nije bila marginalna službenica nego jedna od najiskusnijih i najviše pozicioniranih stručnih osoba u županijskom sustavu okoliša.
Godine 2016. GS Press izvještava da je Jadranka Pejnović izabrana u Gradski odbor Zajednice žena HDZ-a „Katarina Zrinski” Gospić. Iste godine u parlamentarnoj kampanji Darka Milinovića nje navedena kao, ni manje ni više nego, direktorica kampanje Darka Milinovića što direktno pokazuje da je Pejnović u prethodnom razdoblju bila vrlo blizu političkom operativnom krugu šefa ličkog HDZ-a Darka Milinovića. Pejnović je bila
vjećnica Gradskog vijeća Gospića. Iz HDZ-a je izašla s Darkom Milinovićem, danas je u LiPO-u Darka Milinovića. Na lokalnim izborima 2025. Jadranka Pejnović ulazi u Gradsko vijeće Gospića kao vjećnica LiPO-a Darka Milinovića.
U vrijeme izdavanja spornih Tiposovih dozvola Jadranka Pejnović je bila zamjenica pročelnice njegova Upravnog odjela, dugogodišnja stručna osoba za zaštitu okoliša, osoba kojoj je Županija povjeravala rukovodne funkcije, osoba koja je bila direktno povezana i s HDZ-om, a kasnije i s Darkom Milinovićem. Je li Tiposov predmet, posebno nakon intervencije DIRH-a 2024., bio predmet njezina nadzora ili koordinacije?
Govoreći o kvaliteti uprave predmet ovakve težine morao je aktivirati rukovodeće funkcije kojima Pravilnik o unutarnjem redu upravnih tijela Ličko-senjske županije izričito nalaže koordinaciju rada, praćenje najsloženijih pitanja, davanje uputa i odgovornost za zakonit rad Odjela.
DIRH u ljeto 2024.
U ljeto 2024. DIRH je utvrdio dovoljno ozbiljne nepravilnosti da zatraži ukidanje dozvole, razumno je pitati što se dogodilo nakon što je dozvola ukinuta. Je li inspektor ponovno izašao na lokaciju? Je li provjereno je li Tipos Resurs prestao obavljati djelatnost? Što se dogodilo s postojećim otpadom? Je li provjereno izvršenje mjera? Je li predmet ostao aktivan u nadležnoj službi DIRH-a? I najvažnije, je li netko pratio što Tipos Resurs radi nakon gubitka dozvole?
U ovom trenutku nemamo javno objavljen cjelovit spis koji bi odgovorio na ta pitanja, postupak je u tijeku.
Filmski obrat nastupa u jesen 2024. kada ista tvrtka ponovno traži dozvolu. Samo nekoliko mjeseci poslije Tipos Resurs ponovno ulazi u postupak izdavanja dozvole.
USKOK relevantno razdoblje smješta između 30. rujna i 12. studenoga 2024. Predmet ponovno vodi Jerko Kostelac, ali je situacija potpuno drukčija nego dvije godine ranije. Kostelac zna da je DIRH utvrdio nepravilnosti, zna da je upravo zbog toga prethodna dozvola ukinuta, svi skupa su morali znati i za postojeće rizike i opasnosti za okoliš. Unatoč tome sastavlja se novi zapisnik o očevidu prema kojem lokacija zadovoljava uvjete.
USKOK tvrdi da stvarnog očevida zapravo nije ni bilo. Prema sumnjama istražitelja, Kostelac je u službeni zapisnik unio da je lokaciju pregledao i utvrdio da zadovoljava uvjete iako tamo nije proveo očevid. USKOK tvrdi i da je u postupku prihvatio nevažeće financijsko jamstvo. Tipos Resurs ponovno dobiva dozvolu. Time im je, prema USKOK-u, omogućena nabava najmanje još 100 tona otpada.
Gdje je DIRH u tome? Samo nekoliko mjeseci prije toga ista institucija je utvrdila je nepravilnosti, zatražila ukidanje dozvole, uspjela ishoditi njezino ukidanje. Sada ista tvrtka ponovno ima dozvolu.
Je li Državni inspektorat to znao?
Ako jest, kada je saznao? Ako nije, zašto institucija koja je upravo intervenirala protiv Tipos Resursa nije pratila što se s istim operaterom događa dalje? Važno je pogledati i širu sliku od samog glavnog državnog inspektora. Mikulić je DIRH vodio od ožujka 2019., a Vlada ga je u srpnju 2024. ponovno imenovala na petogodišnji mandat.
Između terenskog inspektora i Mikulića postoji cijela stručna hijerarhija. Postoji inspektor koji je početkom 2024. pregledao Tipos Resurs. Postoji njegov neposredno nadređeni. Postoji i zapisnik koji je poslan na nekoliko adresa, vjerojatno i na onu Sandre Bučan.
Postoji i Služba nadzora u području gospodarenja otpadom pri samom DIRH-u. Državna uprava načelno za sobom ostavlja trag, urudžbeni broj, dostavnicu, dodjelu predmeta, službenu bilješku, izvješće, e-mail, nalog ili zapisnik. Što je moglo znati Ministarstvo?
Ministarastvo energetike i okoliša – ravnateljica uprave Anamarija Matak
Još jedan dio sustava zasad je gotovo potpuno izvan javne rekonstrukcije. Resorno Ministarstvo imalo je posebnu strukturu za održivo gospodarenje otpadom, informacijski sustav, evidencije i poslove prekograničnog prometa otpada. Na vrhu stručne vertikale Ministarstva nalazila se ravnateljica Uprave Anamarija Matak, ispod nje Sektor za održivo gospodarenje otpadom kojim je rukovodila Sanja Radović, a unutar njega posebna Služba za dozvole i prekogranični promet otpadom. Upravo je ta struktura bila zadužena za državne poslove vezane uz prekogranično kretanje otpada i pripadajuće evidencije. Velike količine otpada koje su 2022. prelazile hrvatsku granicu prema Tipos Resursu nisu mogle ulaziti u zemlju potpuno izvan državnog informacijskog i regulatornog sustava. Operatera koji je imao prethodnih regulatornih problema na takvim količinama je trebalo pratiti.
USKOK tvrdi da je dio otpada stizao iz Slovenije i Italije. Koje su pošiljke bile evidentirane, pod kojim oznakama, u kojim količinama i na kojim odredištima?
U Gospić je dolazio međunarodni tok otpada, što je država mogla vidjeti prije nego što je kamion uopće stigao do Gospića? Kada u priču ulazi policija? Što je s kontrolama Carinske uprave? Odgovore zasad znamo samo djelomično.
U veljači 2025. slijede uhićenja Josipa i Monike Šincek i drugih osumnjičenika.
USKOK izričito navodi da je veliku istragu pokrenuo na temelju kaznene prijave Uprave kriminalističke policije Ravnateljstva policije. Policija je prethodno provela kriminalističko istraživanje dovoljno ozbiljno da podnese kaznenu prijavu, ali javnosti nije predočeno kada je MUP prvi put otvorio predmet, od koga je dobio početnu informaciju i koliko je dugo trajalo kriminalističko istraživanje prije uhićenja. Možemo samo nagađati.
U lipnju 2025. policijsko istraživanje dovodi i do Jerka Kostelca. Nakon gotovo tri godine krcanja otpada u silos u Gospiću. USKOK formalno prvi put javno povezuje dvije dozvole i otkriva razmjere onoga što je, prema sumnjama istražitelja, postojalo još 2022.
Tri godine i jedno pitanje.
Zaključno ono što iz cijele rekonstrukcije proizlazi je da početkom 2022. USKOK smješta početak organiziranog nezakonitog gospodarenja otpadom, a u jesen 2022. na lokaciji je, prema USKOK-u, već najmanje 5.792,34 tone protupravno uskladištenog otpada.
Kostelac izdaje prvu dozvolu. Operacija se, prema istražiteljima, nastavlja tijekom 2023. Početkom 2024. DIRH izlazi na teren i utvrđuje nepravilnosti. U svibnju traži ukidanje dozvole. U lipnju Kostelac dozvolu ukida. U rujnu počinje novi postupak. USKOK tvrdi da novi očevid nije ni održan. Tipos ponovno dobiva dozvolu. Preuzima najmanje još 100 tona otpada. U veljači 2025. policija i USKOK kreću u uhićenja. U lipnju istraga dolazi do Kostelca i što se tiče javnog dijela ovog slučaja na tome je stalo.
Kada se isti politički i institucionalni krugovi ponovno susreću oko velikih državnih sanacija, inspekcijskog sustava, resornog Ministarstva i Fonda koji upravlja milijunskim poslovima s otpadom, priča postaje još zanimljivija.
Institucije koje danas vode sanaciju u Gospiću, određuju njezin model, osiguravaju novac i pregovaraju s građanima istodobno su dio državnog sustava čije postupanje, protok informacija i međusobnu komunikaciju iz razdoblja prije otkrivanja afere tek treba do kraja rekonstruirati. Prije nego što se cijela odgovornost zatvori potpisom jednog lokalnog službenika treba utvrditi koliko je visoko informacija putovala, gdje se zaustavila i tko je imao mogućnost reagirati. Tek onda ćemo znati završava li ova priča u jednom županijskom uredu, ili njezin trag vodi znatno više.
Na čelu resora se izmjenjuju ministri, mijenjaju se nazivi i ustroj Ministarstva, a Fond za zaštitu okoliša preuzeo je ključnu operativnu ulogu u sanaciji. Jedno je stabilno, od trenutka kada je država utvrdila nepravilnosti prošle su najmanje dvije godine, a sanacija još nije započela.
Danas, kada su nalazi već potvrdili trajna nepopravljiva onečišćenje okoliša, uključujući podzemne vode, javna rasprava ponovno se vrti oko procedura, procijenjenih vrijednosti, neuspjele pa ponovljene javne nabave, zaobilaženja žurnog postupanja i međusobnog prebacivanja odgovornosti. Dok se institucije raspravljaju o tome kojim će se postupkom i za koliko novca ukloniti otpad, ne raspravljamo o mogućoj šteti nečinjenjem. Svaki novi mjesec tog nečinjenja postaje dio same štete koju je država dužna zaustaviti, a institucionalna i osobna odgovornost svih uključenih raste.
*Napomena: protiv osoba spomenutih u tekstu vode se istrage ili drugi postupci. Navodi o mogućim kaznenim djelima predstavljaju sumnje USKOK-a i drugih istražnih tijela, a ne pravomoćno utvrđenu krivnju.
Navođenje drugih dužnosnika i službenika u institucionalnom lancu ne znači tvrdnju o njihovoj kaznenoj ili drugoj osobnoj odgovornosti.
Popis dokaza/izvora:
1. USKOK – rješenje/priopćenje o proširenju istrage, lipanj 2025. Lika Club
2. USKOK – istraga iz veljače 2025.
3. Dozvola Tipos Resurs iz 2022. 24sata.hr
4. DIRH-ov inspekcijski nalaz / dopis iz 2024. Index
5. Rješenje Ličko-senjske županije od 3. lipnja 2024. Lika Club
6. Druga dozvola od 12. listopada 2024. Lika Club
7. Izvješće Ličko-senjske županije o gospodarenju otpadom za 2022. Ličko-senjska županija
8. Pravilnici o unutarnjem redu Ličko-senjske županije 2022./2024.
9. Županijski glasnik 10/24. Ličko-senjska županija
10. DIRH – službena organizacijska struktura. dirh.gov.hr
11. Vlada/DIRH – imenovanje Andrije Mikulića. dirh.gov.hr
12. GS Press, 2016. GS Press
13. Dokumentacija kampanje Darka Milinovića, 2016. Direktno
14. DIP – lokalni izbori 2025. Izbori
15. Zapisnik Gradskog vijeća Gospića 2025. Gospic
16. HDZ – sastav Predsjedništva. HDZ
17. Zakon o gospodarenju otpadom, NN 84/21.
