Na današnji dan, 18. studenoga 1991. godine, Hrvatska je proživjela jedan od najtežih i najtragičnijih dana u svojoj novijoj povijesti
Nakon 87 dana herojske, ali neravnopravne obrane, slomljen je otpor Grada Vukovara, dok je istoga jutra na drugom kraju zemlje, u ravnokotarskom mjestu Škabrnja, počinjen jedan od najokrutnijih ratnih zločina u Domovinskom ratu.
Desetljećima kasnije, ovaj datum obilježavamo kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, prisjećajući se tisuća ugašenih života, razorenih domova i neslomljivog duha ljudi koji su obranili temelje hrvatske državnosti.
Vukovar: 87 dana pakla i bitka koja je spasila Hrvatsku
Bitka za Vukovar započela je 25. kolovoza 1991. godine, kada su Jugoslavenska narodna armija (JNA) i srpske paravojne postrojbe pokrenule opći napad na grad na Dunavu. Oko 1.800 slabo naoružanih hrvatskih branitelja našlo se nasuprot nadmoćnom agresoru koji je angažirao između 30.000 i 80.000 vojnika, stotine tenkova i oklopnih vozila te snažnu potporu zrakoplovstva i riječnog brodovlja.
Tijekom gotovo tri mjeseca opsade, na Vukovar je dnevno padalo u prosjeku oko 7.000 granata, čime je uništeno više od 85 posto stambenih i gospodarskih objekata. Grad je postao poprište najtežih razaranja u Europi nakon Drugog svjetskog rata.
Tragična bilanca pada grada:
- Slom obrane: Organizirani otpor u samom gradu prestao je 18. studenoga, a dan kasnije, 19. studenoga, okupirano je i Borovo Naselje. Dio branitelja krenuo je u očajnički proboj kroz minska polja prema Vinkovcima i Nuštru.
- Ljudske žrtve: Prema podacima hrvatskih institucija, tijekom opsade i neposredno nakon nje poginulo je i ubijeno više od 2.700 do 3.000 branitelja i civila, među kojima je i 86 djece. Ranjeno je više od 2.500 osoba.
- Progon i logori: Iz razorenog grada prognano je oko 22.000 nesrba, dok je oko 7.000 zarobljenih branitelja i civila odvedeno u koncentracijske logore diljem Srbije (Stajićevo, Begejci, Sremska Mitrovica, Niš).
- Zločin na Ovčari: Najmračnije poglavlje dogodilo se 20. studenoga, kada su iz Vukovarske bolnice, unatoč prisutnosti međunarodnih promatrača, odvedeni ranjenici, medicinsko osoblje i civili. Na poljoprivrednom dobru Ovčara zvjerski je pogubljeno 200 osoba, dok se za desecima još uvijek traga.
Vojni analitičari i povjesničari slažu se u jednom: Vukovar je pao, ali je svojom žrtvom vezao goleme neprijateljske snage, iscrpio ih i kupio dragocjeno vrijeme potrebno za naoružavanje i organizaciju Hrvatske vojske u ostatku zemlje.
Škabrnja: Krvavo jutro u zadarskom zaleđu
Dok su sve oči bile uprte u agoniju Vukovara, u ponedjeljak, 18. studenoga 1991. u 7:30 sati, započeo je topnički, tenkovski i zračni napad na Škabrnju, pitomo mjesto u Ravnim kotarima, strateški važno zbog blizine Zadra.

Napadom su zapovijedali časnici JNA predvođeni tadašnjim pukovnikom Ratkom Mladićem, uz potporu teritorijalne obrane pobunjenih Srba i paravojnih dobrovoljačkih skupina. Malobrojni branitelji Škabrnje pružali su žestok otpor nekoliko sati, no pod naletom oklopnih postrojbi obrana je slomljena.
Kronologija stravičnog zločina:
- Ubijanje na kućnom pragu: Ulaskom u selo, pripadnici JNA i paravojnih postrojbi krenuli su od kuće do kuće. Civile – uglavnom žene, djecu i starije osobe koji su se skrivali u podrumima – izvlačili su na ulice i bez milosti ubijali vatrenim oružjem iz neposredne blizine, a neke su i pregazili tenkovima.
- Žrtve prvog dana: Samo toga 18. studenoga u Škabrnji je ubijeno i masakrirano 43 civila i 15 hrvatskih branitelja.
- Nastavak terora: Dan kasnije, 19. studenoga, agresor je ušao u susjedno selo Nadin, gdje je ubijeno još 14 civila. Ubojstva preostalih mještana koji se nisu uspjeli izvući nastavljena su i tijekom sljedećih mjeseci.
- Ukupna cijena slobode: Tijekom cijelog Domovinskog rata Škabrnja je izgubila 80 mještana (55 civila i 25 branitelja), dok je nakon oslobođenja u operaciji Oluja još šestero Škabrnjana smrtno stradalo od zaostalih mina. Mjesto je u potpunosti spaljeno, a župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije sravnjena je sa zemljom.
Suočavanje s prošlošću i potraga za pravdom
Desetljećima nakon tragedije, rane Vukovara i Škabrnje i dalje su duboke, ponajviše zbog činjenice da mnogi nalogodavci i izravni počinitelji ovih zločina nikada nisu odgovarali pred sudom, kao i zbog bolne potrage za nestalima. S područja Vukovara i danas se traga za više od 300 nestalih osoba, čije obitelji još uvijek čekaju mjesto gdje mogu zapaliti svijeću.
Od 2020. godine, odlukom Hrvatskog sabora, 18. studenoga obilježava se kao državni blagdan i neradni dan. Kolone sjećanja u Vukovaru i Škabrnji svake godine okupljaju desetke tisuća ljudi iz cijele Hrvatske i dijaspore, šaljući jasnu poruku da se žrtva utkana u temelje slobodne domovine nikada neće zaboraviti.





