Novi nastavak kultnog serijala ruši sve rekorde, no u Bruxellesu ga prate zbog rasprava o novim pravilima za gaming industriju i sigurnosti djece

Dok milijuni zaljubljenika u videoigre diljem svijeta uzimaju slobodan dan kako bi zaigrali Grand Theft Auto VI, novi nastavak kultnog serijala izaziva pozornost i izvan svijeta zabave. Iako bi se na prvi pogled moglo činiti da kontroverzna igra s elementima kriminala nema mnogo dodirnih točaka s europskom politikom, njezin izlazak — 13 godina nakon prethodnog dijela — otvara niz pitanja važnih za europske regulatore i donositelje odluka.

Prema podacima platforme Sensor Tower, GTA VI već je postao najveće lansiranje u povijesti industrije zabave, s čak 17 milijuna prodanih primjeraka i zaradom od 1,6 milijardi dolara (oko 1,46 milijardi eura) i prije samog službenog izlaska. U svijetu u kojem Europska unija sve intenzivnije regulira umjetnu inteligenciju i zaštitu djece na internetu, portal Politico izdvaja šest razloga zašto bi i “eurokrati” trebali pratiti ovaj globalni fenomen.

1. Korijeni igre su u Europi – barem djelomično

Serijal Grand Theft Auto izvorno su osmislila dva škotska programera, David Jones i Mike Dailly, u studiju DMA Design iz Dundeeja. Iako su prava na franšizu krajem 1990-ih prodana američkoj tvrtki Take-Two Interactive, njezina podružnica Rockstar Games i danas ima velike urede u Edinburghu. Zbog Brexita Europska unija više ne može ovu uspješnu priču prisvajati kao svoju, što dodatno naglašava zabrinutost europskih čelnika zbog pada konkurentnosti i potrebe za novim mehanizmima poticanja inovacija unutar Unije.

2. Europska regulativa mogla bi ići na ruku igračima

Uoči izlaska igre mnogi su obožavatelji strahovali da će online verzija GTA VI biti preplavljena mikrotransakcijama i virtualnim valutama, za koje dio publike tvrdi da igre čine monotonima. Početna verzija igre ne sadrži takve mehanizme, iako bi se oni mogli pojaviti u kasnijem mrežnom izdanju. Istodobno, Europska komisija kroz prijedlog Akta o digitalnoj pravednosti (Digital Fairness Act) želi ograničiti ili učiniti transparentnijima ovakve prakse koje potiču djecu na trošenje novca, dok industrija videoigara upozorava da bi takva pravila mogla teško pogoditi europske tvrtke.

3. Igra nije namijenjena maloljetnicima

Prema paneuropskom sustavu klasifikacije PEGI, koji postoji već dva desetljeća, GTA VI nosi oznaku 18+, što znači da nije preporučen za mlađe od 18 godina. Oznaka se dodjeljuje zbog prikaza nasilja, droge, psovki i seksualnog sadržaja po kojima je serijal poznat, a igre s oznakom 12+ detaljno pregledavaju i testiraju ocjenjivači britanskog regulatornog tijela prije dodjele dobne granice.

4. Bruxelles ipak ne može spriječiti djecu da je igraju

Iako pojedine članice EU-a i Ujedinjeno Kraljevstvo traže osobnu iskaznicu pri kupnji fizičkih kopija, a digitalne trgovine poput PlayStationove provode provjeru dobi, sustav ima jasne granice. Ništa ne može spriječiti roditelje ili stariju braću i sestre da igru kupe i daju mlađima. Glavni direktor PEGI-ja Dirk Bosmans ističe kako je svrha sustava pomoći roditeljima da donesu informiranu odluku o sadržaju, dodajući da veći problem predstavljaju roditelji koji djeci jednostavno daju novac da kupe što god žele bez nadzora.

5. Možda je riječ o posljednjoj velikoj igri bez generativne umjetne inteligencije

Izvršni direktor tvrtke Take-Two Interactive Strauss Zelnick izjavio je da generativna umjetna inteligencija nije imala nikakvu ulogu u razvoju GTA VI. To je sve rjeđa pojava u industriji: prema novijim podacima, oko 40 posto razvojnih programera već koristi generativnu umjetnu inteligenciju u izradi igara, uključujući velike naslove poput Call of Dutyja i hvaljenog francuskog hita Clair Obscur: Expedition 33. Istodobno, sektor potresaju valovi otkaza, pri čemu je trećina radnika u američkoj industriji videoigara izgubila posao u posljednje dvije godine.

6. Sigurnost djece postaje središnja tema regulacije

Kako videoigre postaju dio glavne struje zabave, Europska komisija priprema prva pravila specifična za ovaj sektor kroz Akt o digitalnoj pravednosti te šire mjere zaštite maloljetnika u sklopu Akta o djeci (Kids Act). Dok je teza da nasilne igre izravno potiču nasilje u stvarnom životu uglavnom odbačena još početkom 2010-ih, rasprava se danas pomaknula s pitanja što je “štetno” na pitanje što je “neprimjereno”, upozorava Bosmans. Prema njegovim riječima, u valu novih propisa za zaštitu djece na internetu postoji opasnost da regulatori zaborave razliku između onoga što je doista štetno, onoga što treba zabraniti i onoga što je samo dobno neprimjereno.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime