Komentirajući svoju izjavu nakon huliganskih nereda na EURO-u u Francuskoj, Kolinda Grabar Kitarević je rekla da je pogriješila kad je huligane nazvala orjunašima.
“Trebalo ih je nazvati teroristima jer to je pravi izraz za njih. Cijelu državu drže u teroru. Meni su prije utakmice s Českom desetine ljudi slali e-mailove i poruke da će orjunaši izazvati nerede u Francuskoj. Te nerede ne treba i ne smije se povezivati ni s Torcidom, BBB-om ni bilo kojom drugom navijačkom skupinom. To su pojedinci ili male skupine ekstremista koje su politički motivirane da bi Hrvatsku ocrnili u međunarodnoj javnosti. Iza toga sigurno stoje političke struje i razmišljanja da se Hrvatsku prikaže disfunckionalnom tranzicijskom zemljom koja ne može uvesti reda ni na stadionima, a kamoli u vlastitoj državi. I ta povišena tolerancija prema neredima na stadionima može se vrlo lako prenijeti u društvo i gdje smo onda? Zamjeram nadležnim institucijama da se te ljude ne sankcionira. Ukoliko svjesno dovode u opasnost živote ljudi oko sebe i onog jadnog francuskog redara na utakmici onda je to teror. To je terorizam.“ Nakon medijskih istupa Predsjednice Republike Hrvatske, sociolog Lalić lijeve orjentacije zapažen je svojim televiziskim gostovanjima kod Šprajca – RTL. Kao dežurni čuvari ideološke misli komunističkih pravnih sljednika danas su pojedini sociolozi s Filozofskog fakulteta Zagreb zaduženi da nadziru ljudska prava i kao eksperti da proučavaju društva, pojave, načine kojima se društva oblikuju kroz ponašanje i identitet pojedinaca. 
Ovaj put meta Filozofskog fakulteta, Lalićeva meta bila je Kolinda Grabar Kitarević, kao predsjednica. Sociološka imaginacija iz pojedinačnog istupa predsjednice vidi mogućnost za generalizaciju. Tako eksperti lijeve orjentacije kojih je identitet orjunaški i da ne trepnu iznose teze koje činjenično ne stoje, koje su neutemeljene. Tako je sociolog Lalić svojim gostovanjem kod Šprajca na temelju vlastitog iskustva generalizirao problem HNS-a i navijača Orjunaša. Iznošenjem Lalićevih teza potvrđeno je da se sociologija razlikuje od zdravog razuma. Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje i identitet ljudi. Lalićeve teze često čujemo na malim ekranima, postavlja se pitanje tko je Lalić, od kuda dolazi i kakav mu je pedigre, čiji je vojnik? Sociolog Dražen Lalić u Zagreb je stigao iz Makarske-Tučepi. Gostujući kod Zorana Šprajca i pritom citirajući Tonyja Blaira pojasnio je usmjerenost javnosti ka posljedicama, a ne uzrocima problema vodstva HNS-a. Raspravljalo se o svastici na Poljudu, huliganima i uzročno-posljedičnim vezama nereda. “Kakvi Orjunaši u Dalmaciji?!” postavio je pitanje Lalić. “Od kuda predsjednici Kolindi Grabar Kitarević to? Ovo što je napisala predsjednica Republike Hrvatske , to je skandalozno. Dalmatinski antifašisti su utjecali da se pobijedi Orjunu, četnike u Drugom svjetskom ratu. S takvim političarima mi ćemo još dugo imati problem,” ustvrdio je sociolog Lalić.
Jedan portal prenio je tekst Ferde Škunica, novinara koji u istom ističe da je Torcida pokret te kao takva ujedinjuje i sve političke grupacije. Tako su veliki navijači Hajduka, barem deklarativno, Markovina i Tomić i J.Pavičić i Smoje i Budo Lončar, ali i mnogi svećenici i hrvatski domoljubi. Dapače, Torcida je neupitna hrvatska navijačka skupina, međutim svi mi hrvatski orijentirani pripadnici Torcide znamo da je među nama bilo i jugoslavenčina i orjunaša i mnoštvo udbaša. Znamo mi da ondašnja milicija njih nikad nije uhićivala. Tako je činjenica da je npr. Dražen Lalić, žestoki torcidaš, ali ne manje žestok ateist i Jugoslaven! Čin crtanja svastike na Hajdukovom stadionu Poljud svakako se može okarakterizirati kao orjunaški ili bolje reći teroristički čin. Izjava predsjednice RH o tome kako je kaos na Europskom nogometnom prvenstvu napravila navijačka skupina orjunaša ili terorista izazvala je javne rasprave. Da izjava sociologa Lalića i konstatacija kolege mu Šprajca ne stoji potvrđuju povijesne činjenice do kojih je došao mladi povjesničar dr.sc. Ivan Hrstić, a koje je objavio 2016. godine u svojoj knjizi “Vrijeme promjena : Makarska 1918. – 1929”. Zanimljivosti do koji smo došli su u opisivanju organizacije Jugoslovenskih nacionalista (Orjuna). Orjuna je naslijedila organizaciju koja je postojala još pred Prvi svjetski rat. Organizacija je služila da obrani kulturna i politička dostignuća, tekovine koje je jugoslovenski narod postigao ujedinjenjem, orjunaši su zastupali ideologiju unitarnog jugoslovenstva s ciljem stvaranja jedinstvene jugoslovenske nacije. Orjunaške borbene postrojbe protiv neistomišljenika nisu birali sredstva. Dražen Lalić danas ne bira sredstva, tvrdeći da su dalmatinski antifašisti pobjedili Orjunu u Drugom svjetskom ratu. 1923 godine predsjednik makarske Orjune postaje Vice Lalić, koji je nasljedio Marcela Barbijerija. Dokumenti bilježe sukob orjunaša na čelu s Lalićem i makarskih komunista. Česti gost makarske Orjune bio je potpredsjednik iz Beograda dr. Joksimović koji je sudjelovao u Makarskoj na predstavi prikazivanja tragedije “Srpske duše” . Slavile su se u Makarskoj i proslave Svetoga Save. Predsjednik Demokratske stranke u Tučepima i poslije predsjednik lokalne Orjune bio je Stipe Lalić, a tajnik Petar Stojković – učitelj, predsjednik Jugoslavenske matice u Tučepima i prvi predsjednik tučepske Orjune, osnovane 9. travnja 1922. U Tučepima je DS imao stotinjak članova. Stvarni vođa demokrata i orjunaša bio je Vice Lalić, povjerenik kotarskog odbora DS-a i predsjednik makarske Orjune. Njegovu utjecaju nije naškodilo ni što je bio jedan od glavnih aktera tzv. Kožarske afere, u kojoj se na nezakonit način obogatio pretjerano dižući cijene kožama za opanke koje je dobio od Narodnog vijeća Države SHS kao pomoć siromašnim krajevima i za što je bio osuđen na deset mjeseci strogog zatvora i novčanu kaznu u iznosu od 125.000 kruna ili 125 dana zatvora. Po njemu su orjunaše često posprdno nazivali i kožarašima ili Močanima, po tučepskom zaseoku Moča, odakle je dolazio Lalić i većina orjunaša. Tučepski orjunaši nastavili su se fizički obračunavati s neistomišljenicima po bilo kojem pogledu. Tako je Ivan, brat Vice Lalića, došao 2. kolovoza 1922. s prijateljima pred kuću Šimuna Viskovića i napao ga da mu je pokrao grožđe te ga nekoliko puta udario, na što je ovaj posegnuo za nožem i ranio Lalića u ruku. Tada su se orjunaši razbježali i pozvali žandare te optužili Viskovića da je napao nevinog Lalića. Na primjeru Tučepa može se vidjeti povezanost Orjune s Demokratskom strankom, odnosno sa Samostalnom demokratskom strankom nakon 1924. i metode kojima se Orjuna služila u svom djelovanju. Članovi Orjune bili su ujedno i članovi tih stranaka, a Orjunine borbene postrojbe zastupale su njihove političke ciljeve. Također, jasno se mogu vidjeti okolnosti pod kojima se živjelo i djelovalo u sredinama gdje je bila prilično aktivna Orjuna ili neka slična jugoslavenska organizacija. Građani nisu imali odgovarajuću zaštitu policijskog ili sudskog aparata te su im na taj način bile uskraćene osnovne građanske slobode i prava na izražavanje nacionalnosti, vjere ili vlastitog stava o političkoj situaciji, bez straha da će ih zbog toga proglasiti protudržavnim elementima, fizički ih napasti ili im nauditi na bilo koji drugi način. Na kraju ukoliko analiziramo uzročno-posljedične veze Orjune iz Dalmacije te gostovanje Lalića kod Šprajca možemo doći do zaključka da je povijesno upitna i netočna teza da su antifašisti pobijedili Orjunu u Drugom svjetskom ratu, kako tvrdi Lalić. Temeljem povijesnih dokumenata možemo zaključiti da su dalmatinski Orjunaši , posebno Lalići iz Tučepa bili u sukobu s komunistima jer su zastupali četničku ideologiju. Nakon određenog vremena Lalići su se transformirali od četnika u komuniste, a nakon toga u antifašiste, danas zastupaju demokrciju, promovirajući ljudska prava. Danas Lalići imaju svog sociologa koji tvrdi da ovo što je napisala predsjednica Kolinda Grabar Kitarević je skandalozno, s takvim političarima mi ćemo još dugo imati problem, tvrdi sociolog Lalić. Po pedigreu, dijagramu koji predstavlja pojavu i izgled ili fenotip pojedinačnog gena Lalića i njegove pretke možemo definirati kao ljude koji su ovisno o okolnostima i povijesnom razdoblju demokrati, orjunaši, četnici, komunisti, antifašisti, ali uvijek im ostaje isto stopalo ždrala. Kroz povijest ždralovi su svojom pojavom, svadbenim plesom i vještinom letenja imali veliki utjecaj na ljude, bili oni orjunaši, četnici, komunisti, antifašisti ili sociolozi.
