Jedna studija koja bi se trebala baviti pitanjem održivosti Marjana otvorila je posve neočekivano pitanje – treba li smanjiti granice park-šume za čak jednu trećinu?
Naime, dokument koji je izradila tvrtka “UHY savjetovanje” nudi dvije mogućnosti. Jedna je da se zadrži postojeći obuhvat park-šume od 300 hektara uz trošak od “više desetaka milijuna eura” da se ostvari puna razina zaštite. A druga je smanjivanje na 196 hektara, koliko iznosi šumski teren na sjevernoj strani Marjana. Kako je bilo moguće da Javna ustanova za upravljanje park-šumom naruči studiju koja pod “održivim razvojem” razmatra opsežno “kresanje” granica zaštićenog područja? – Studija razmatra dvije mogućnosti, ona ništa ne prejudicira. Javna ustanova smatra da granice treba zadržati. To što su ponudili autori samo govori kako su imali slobodu i autonomiju – tvrdi Robert Koharević, ravnatelj Javne ustanove.
Ima li smisla trošiti 100.000 kuna od poreznih obveznika na prijedloge koji propituju smanjivanje granica zone od općeg interesa, pokušali smo doznati od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Odgovorili su nam kako nisu bili upoznati sa sadržajem dokumenta koji je naručila Javna ustanova, te da još nisu vidjeli finalnu verziju niti do kraja isplatili novac. Vlasnik UHY-ja Krešimir Budiša, izrađivač studije, tvrdi da je stanje na Marjanu kaotično i da ga treba nekako riješiti. – Javna ustanova se boji postaviti takva pitanja jer bi imali ogroman problem, ali mi smo htjeli isprovocirati neke teme koje su problematične. Ili će se dovesti u red postojeća situacija koja nikom ne odgovara ili će se ići u reduciranu varijantu koju će se lakše moći kontrolirati. Nadležni moraju jasno reći što žele – tvrdi autor, koji kaže da je pogreškom upisano samo 196 hektara u smanjenoj varijanti, pa bi sada dodao i Sustipan te šumoviti prostor oko Vile Dalmacije. – Po čemu prostor između Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i Galerije Meštrović spada u park-šumu? Je li se smanjivalo granice 1988. kad se već izgradio Marjan, a što sad imamo? Trebaju li poljoprivredne parcele biti u park-šumi? – ispitivao nas je Budiša. Mi smo autora takvog “održivog razvoja” park-šume upitali je li siguran da na mjestima gdje bi granice nestale ne bi bilo gradnje, budući da je, recimo, Bambina glavica nedosanjani san mnogih investitora. – O tome bi trebala odlučiti struka, biolozi i arhitekti. O rješenju koje donesu trebao bi se provesti referendum – smatra Budiša, koji nam nije znao navesti primjer da se na referendumu odlučivalo o smanjivanju granica neke park-šume. Budiša tvrdi da se Grad i Županija nisu odazvali pozivima na sudjelovanje u izradi Studije. Upitali smo gradonačelnika Ivu Baldasara i njegova savjetnika za urbanizam Dražena Pejkovića što misle o dvije ponuđene opcije iz dokumenta. – Za detalje oko studije molimo da se obratite naručitelju, dakle Javnoj ustanovi za upravljanje Marjanom. Mi zaštićenu park-šumu tretiramo prema važećim zakonima kojima se definira i štiti ovo područje i jedno od najvrjednijih gradskih resursa – poručuju iz Banovine. (Slobodna Dalmacija)