Lijepa naša korumpirana…

Uhićenja u Zagrebu zbog korupcije i utaje poreza za iznoc cca 50 milijuna kuna vrlo je važan čin u trenutku kada se Hrvatsku prozvalo novim liderom korupcije u Europi.

Akcija DORH-a i USKOK-a, u javnosti zaziva dosta sumnje, s obzirom da je Odbor za pravosuđe odbio usvojiti izvještaj DORH-a. Zakonski to ništa ne znači, kao što ništa nisu značila medijska uhićenja istaknutih političara. Slučajevi ratnih zločina su primjeri koji svjedoče da DORH nije činio, što je trebao činiti. Pitanja i predmeti iz pretvorbe i privatizacije selektivno su stavljana na tapet, procesuirani su pojedinci. Hrvatska zauzima 55. mjesto, a godinu prije zauzimala je 50. mjesto po korupciji. “U zemljama s populističkim ili autokratskim vođama često vidimo da su demokracije u silaznoj putanji te zabrinjavajući obrazac pokušaja da se obračuna s civilnim društvom, ograniče slobode medija i oslabi neovisnost pravosuđa”, kazao je predsjedavajući Transparencyija Jose Ugaz. “Samo ako postoje sloboda izražavanja, transparentnost u svim političkim procesima i snažne demokratske institucije građansko društvo i mediji mogu osigurati da oni na vlasti odgovaraju i borba protiv korupcije može biti uspješna”, dodao je. Prema godišnjem indeksu Transparencyija za 2016. 69 posto od 176 zemalja imalo je manje od 50 bodova na ljestvici od 0 do 100 na kojoj su zemlje s najviše bodova najmanje korumpirane. Duboka korupcija javnog sektora toliko je raširena da bez radikalnih mjera  nadležnih pravosudnih institucija neće biti pozitivnih rezultata u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je u zadnje dvije godine svaka četvrta tvrtka doživjela neku vrstu gospodarskog kriminala, s gubicima u rasponu od 350.000 do 7 milijuna kuna, a tri najčešće prijavljivane vrste tog kriminala su protupravno prisvajanje imovine, mito i korupcija i kibernetički kriminal, rečeno je na predstavljanju rezultata istraživanja Pricewaterhousecoopers (PWC) o gospodarskom kriminalu. Direktorica u PWC-u za forenzičke usluge Martina Butković kazala je kako se radi o prvom istraživanju takve vrste u Hrvatskoj, koje je provedeno tijekom 2014. i 2015. godine na uzorku od 47 društava, od kojih je 80-ak posto bilo privatnih, dok je istraživanje na svjetskoj razini provedeno na uzorku od 6.300 sudionika iz 115 zemalja. Anketa poslovnih subjekata u Hrvatskoj pokazuje da korupcija i drugi oblici kriminala predstavljaju veliku prepreku privatnom sektoru i imaju negativan učinak na ulaganja. Značajan udio poslovnih subjekata daje mito javnim službenicima više puta u godini dana. Poslovni subjekti u djelatnosti građevinarstva najviše su pogođeni korupcijom, a slijede tvrtke u djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Javni službenici za koje se veže najveći korupcijski rizik u kontaktima s poslovnim sektorom su službenici u uredu za katastar, općinski, gradski i županijski službenici te policijski i carinski službenici. Otprilike svaki deseti poslovni subjekt, odnosno 10,7 posto ispitanika koji su u posljednjih 12 mjeseci došli u kontakt s javnim službenikom, dalo je mito djelatniku u javnom sektoru. Premda postoje značajna odstupanja među poslovnim sektorima, to znači da je prosječna stopa prisutnosti korupcije u poslovnom sektoru u Hrvatskoj slična korupciji kojoj su izloženi hrvatski građani – 11,2 posto građana doživjelo je korupciju u kontaktu s javnim službenikom, prema anketi kućanstava. Davanje mita službeniku u novcu najčešći je oblik korupcije. Međutim, poslovni subjekti također mogu „podmazati“ djelatnike u javnom sektoru nudeći im kao mito robu ili usluge iz svog redovnog prodajnog asortimana, ili dogovoriti izravnu ili neizravnu razmjenu protuusluga. Grad Makarska niz godina uspješno izbjegava uhićenja državnih dužnosnika, gradskih činovnika. Gradonačelnici se javno vrijeđaju oko proračunskih dubioza koje prelaze iznose od sto milijuna kuna. DORH, s razlogom ili ne čuje prepucavanja političara ili ne  želi čuti. Zabrinjava makarski primjer u kojem političari raspravljaju tko treba uloniti bor koji je pao ispred diskoteke Deep, a da nitko ne pita tko treba uloniti betonirano pomorko dobro ispred diskoteke Deep. Problem nastaje konkretno u Makarskoj kada javni službenici s predstavnicima DORH-a nezakonito betoniraju  , nasipaju, nadohranjuju javne površine i pomorska dobra., sve s ciljem stvaranja nezakonite  materijalne dobiti, trguju političkim utjecajem i doprinose porastu kriminala i korupcije na nacionalnoj razini.