Agrokor četvrta žrtva globalizacije u Hrvata

Proces globalizacije u Republici Hrvatskoj ovih dana uzeo je četvrtu žrtvu. Prva žrtva bila je farmaceutska industirja Pliva, druga žrtva bio je Hrvatski telekom, treća žrvtva bila je INA, četvrta žrtva je proizvođač i distribuciski lanac hrane Agrokor.

Procesu globalizacije neće uteći ni Hrvatske šume, vode i elektroprivreda. Globalizacija je proces koji se odvija preko granica, države u svjetskim razmjerima, uzrokuju gospodarsku, političku, kulturnu, ekološku i informacijsku međuovisnost. Danas smo svjedoci kako pojedini elementi globalizacije nemaju graničnih barijera u kretanju ljudi, kapitala, informacija, kriminala, globalnih eko problema. Nove informacijske tehnologije, posebice internet, omogućuje brze globalne integracije. Interesi određenih gospodarskih čimbenika je da proizvede nejednakost, stvarajući rast, razvoj  bogatih i osiromašenje ionako siromašnih.  Carl Bildt u dokumentu “Priprema za mir”, prema samostalnoj stabilizaciji Balkana (2000.) zagovarao je strategiju novog uređenja za cjeloukupnu regiju južno od Slovenije, sjeverno od Grčke. U međuvremenu je na inicijativu J. Chiraca održan Zagrebački sumit, zapravo sastanak o zapadnom Balkanu. Ciljevi sastanka bili su mu uspostavljanje stabilnosti u regiji (države su se svodile na djelove regije), regionalna suradnja radi integracije u EU i mogućnost sklapanja sporazuma o savezima.
29. listopada 2001. godine Hrvatska je potpisala sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kao prvi korak ulaska u EU. Hrvatski političari, lošom politikom, u svom eurozanosu odgovorni su  za  rasprodaju narodnoga srebra, kao i za uništavanje nacionalnih interesa. Demografski slom nacije uz prisustvo globalnih nacionalnih kompanija, danas razotkriva ulogu međunarodnih financijskih institucija poglavito Svjetske banke i MMF-a. Uvjetovanje suradnjom MMF-a i Hrvatske države sa sudom u Hagu, izručenjem i suđenjem hrvatskim generalima su presedan MMF-a i Svjetske banke. Pojavom određenih međunarodnih predstavnika od 2000 godine, Soroša i dr., koji su preko lijevo orjentiranih političara osigurali Hrvatskoj medijske slobode, financijsku deblokadu države, preporod, a istovremeno preuzeli većinsko vlasništvo hrvatskih kompanija, banaka, osiguranja. Hrvatska procesom globalizacije, potpomognute starim komunističkim strukturama ,involviranim u novoustrojenim demokratskim strankama,koje predvode SDP-HDZ, koje su potpomognute dijelom struktura iz crkve (sjetimo se 2000. godine, izjave nadbiskupa o Grijehu struktura), danas za posljedicu ima zarobljeni, blokirani narod u zemlji nemira i kaosa. Prateći razne procese prilikom donošenja i izglasavanja zakona  u Hrvatskom saboru, od Lex Perković do Lex Todorić sa sigurnošću možemo konstatirati da nije bilo realno očekivati da Hrvatska bez lustracije, bude zemlja mira, zemlja slobodnog naroda i zemlja blagostanja. Svjedoci smo ideoloških političkih podjela na lijeve i desne zadnjih desetljeća, u procesu pretvorbe i privatizacije tih podjela nije bilo, u procesu globalizacije tih podjela nema. Financijske interesne skupine, u procesu globalizacije, kojima je prepreka bila određena politička moć, pojedinih hrvatskih lidera, primjerice Tomislava Karamarka, koji je kao predsjednik HDZ -a iz pepela podigao HDZ, s pet uzastopnih izbornih pobjeda, izložen je medijskom linču i priglašen krvivcem zato  što je:  inicirao Lustraciju, na vlast doveo ljude poput ministra Hasanbegovića, Glasnovića, Tepeša, kriv je što se često pozivao na Tuđmana i njegovu politiku, kriv je što hodočasti na Bleiburg, kriv je što srušio Josipovića i doveo Kolindu, kriv je što je doveo Oreškovića za premijera, kojega je smatrao poštenim, dok nije shvatio da je i Orešković menager multinacionalne kompanije koja je uzela prvu hrvatsku žrtvu (Plivu). Danas smo svjedoci kako proces Globalizacije uzima četvrtu žrtvu – Agrokor. U noćnim satima u Zagrebu, sastali su se Plenković I. i Alvarez III. Ističući za medije kako radi transparentnog djelovanja Vlade RH, priopćavaju javnosti kako se njihove procjene i planovi podudaraju sa savjetima gospodina Alvareza III. Istovremeno mediji prenose izjavu  Guvernera Hrvatske  narodne banke Borisa Vujčića, koji tvrdi; Mjenice Agrokora su zakonite, pitanje je samo tko će se uspjeti naplatiti. U saborskoj raspravi prilikom donošenja zakona lex Todorić, javnost je informirana da koncern Agrokor  davao jamstva , zalagao dionice svojih tvrtki, za kredite koje je uzimao od banaka. Kreditori su u međuvremenu prije donošenja zakona Lex Todorić aktivirala jamstva i upisali se kao vlasnici dionica. Tako su svoja potraživanja banke pretvorile u kapital , danas bivših Agrokorovih poduzeća. Vupik je prva žrtva aktiviranih jamstva. Belje , Ledo, Zvijezda, Konzum… također su meta, pitanje je da li su vlasnika promijenila preostala prezadužena, blokirana poduzeća iz koncerna Agrokor. 73 povezana poduzeća koncerna Agrokor, su u postupku restruktruriranja. Zakon Lex Agrokor , svakako je za pravne stručnjake protuustavan,  za Plenkovića i Petrova poguban, za Alvareza III., profitabilan. Lex Perković osigurao je Milanoviću gubitak izbora, što će Lex Agrokor osigurati Plenkoviću i Petrovu ostaje da vidimo?