Hrvatska, Italija i Crna Gora su u siječnju 2016. godine uputile UNESCO-u prijedlog za upis na Popis svjetske baštine transnacionalnog serijskog kulturnog dobra „Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 15. do 17. stoljeća“.
Nakon dugotrajnog i zahtjevnog procesa izrade odgovarajuće dokumentacije i evaluacije prijedloga, UNESCO-v Odbor za svjetsku baštinu, na zasjedanju u Krakovu u Poljskoj 9. srpnja ove godine, pozitivno ga je ocjenio te donio odluku da se ovo kompleksno dobro upiše na Popis svjetske baštine sa slijedećim komponentama: u Italiji utvrđeni grad Bergamo, utvrđeni grad Peschiera del Garda i grad-tvrđava Palmanova; u Hrvatskoj obrambeni sustav grada Zadra i tvrđava sv. Nikole u Šibensko-kninskoj županiji te u Crnoj Gori grad Kotor.
Nakon odlučne preporuke ICOMOS-a, kao stručnog savjetodavnog tijela UNESCO-a, da se predloženo serijsko dobro upiše na Popis svjetske baštine, članovi Odbora za svjetsku baštinu su pohvalili i čestitali na odlično pripremljenoj nominaciji.
Gradonačelnik Grada Zadra, Branko Dukić, koji je predvodio delegaciju Grada Zadra na ovogodišnjem zasjedanju UNESCO-vog Odbora za svjetsku baštinu u Krakowu, tim je povodom kazao:
– Sretni smo, ponosni i počasćeni! Današnjom odlukom UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu u Krakowu i upisom zadarskih bedema na Popis svjetske baštine potvrđena je univerzalna spomenička vrijednost našeg grada. Hvala Ministarstvu kulture RH, svakako i našim partnerskim i prijateljskim gradovima na zajedničkoj nominaciji i vrhunskoj pripremi projekta, na jedan poseban nacin i našem Miljenku Domjanu. Put do ovog ekskluzivnog priznanja za Zadar je bio dug i težak, ali ispravan i objektivan, što je danas i potvrđeno. Imamo i iznenađenje od prekjučer kada je i bukova šuma na prostoru NP Paklenica upisana na popis zaštićene prirodne baštine pa tako Zadar i njegov kraj od ove godine krase zapravo dvije UNESCO-ove oznake.
Radujemo se i ponosni smo vjerujem jednako kao svi naši sugrđani. Od danas nosimo prestižno priznanje za našu spomeničku baštinu, ali i ništa manju odgovornost prema njoj. Zadar svoju budućnost temelji na iznimnim kulturnim i civilizacijskim dosezima kroz bogatu povijest, a na nama je obaveza sačuvati je i oplemeniti za naraštaje koji dolaze.
Upisano dobro „Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. stoljeća“ predstavlja organizaciju, oblikovanje, adaptaciju i provedbu inovativnog „alla moderna“ modela vojne arhitekture čija je svrha bila obrana trgovačkih putova i luka na Jadranu i istočnom Mediteranu. Nakon promjena uvjetovanih uvođenjem upotrebe vatrenoga oružja, elementi „ala moderna“ sustava na izuzetan način pokazuju njegove tehničke i logističke sposobnosti, moderne borbene strategije i nove arhitektonske zahtjeve.
Navedenih šest komponenti predloženog transnacionalnog serijskog kulturnog dobra venecijanskog sustava obrane sadrže atribute izvanredne univerzalne vrijednosti, uključujući njihovu tipološku raznolikost, vizualni integritet i stanje očuvanosti, čime su ispunjeni kriterij III i IV za upis na Popis svjetske baštine.
Upravljanje ovim transnacionalnim serijskim kulturnim dobrom biti će organizirano na transnacionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini odgovornosti i aktivnosti.
Tvrđava sv. Nikole, smještena na stjenovitom otočiću na ulazu u šibenski kanal, bila je prva linija obrane grada Šibenika s mora. Ova jedinstvena utvrda na moru, sa svojim trokutnim tlocrtom, vrhunski je primjer razvoja inovativnog „alla moderna“ modela fortifikacijske arhitekture, ali i vrhunsko ostvarenje kasnorenesansne arhitekture.
Zadar je bio vojno i administrativno sjedište jadranskog dijela Republike Venecije te središte pomorskih putova između Venecije i Krfa. Nalazi se na poluotoku utvrđenom gradskim zidinama s nizom bastiona i kortina te vanjskom utvrdom trema kopnu. Izuzetan značaj njegovih utvrda nisu umanjile niti kasnije promjene. Obrana grada na poluotoku još uvijek čuva izvanrednu akumulaciju nadgrađenih zidova i konstrukcija: monumentalna kopnena vrata – remek djelo visoke renesanse, moćne bedeme i bastione koji demonstriraju ala moderna“ vojnu arhitekturu.
