Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović obišao je lokacije u Sarajevu, gdje će se u narednim danima održavati Godišnja skupština Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD)
Potvrdio je da je sve spremno za početak ovog događaja na kojem će se okupiti gotovo 80 delegacija guvernera EBRD-a kao i mnogi poslovni ljudi iz 38 evropskih ekonomija s kojima surađuje Europska banka za obnovu i razvoj.
– Nema nikakvih problema u organizaciji. Većina guvernera je u zgradi državnog parlamenta, a ostali gosti pristižu jer su prve sesije počele od jutarnjih sati. Zvanično je prisutno više od 3.000 učesnika. Vrijeme nam možda najviše smeta, ali nadamo se da će narednih dana biti bolje vrijeme – kazao je Šarović.
Najavio je da će danas prisustvovati važnom događaju a to je Forum o malim i srednjim poduzećima, na kojem će otvoriti diskusiju o prilikama i izazovima u poslovnom okruženju za mala i srednja poduzeća.
Nakon toga slijedi interaktivna sjednica s ciljem međusobnog povezivanja malih i srednjih poduzeća, kao i razmjena iskustava i najboljih praksi.
Šarović je izrazio očekivanje da će se na ovom događaju Bosna i Hercegovina predstaviti u boljem svijetlu.
Tome će, po njegovim riječima, pridonijeti, veliki broj dešavanja na kojima će se govoriti o temama, poput digitalizacije, tehnologije, zelenih gradova, migracija, te srednjih i malih poduzeća.
Kao dio pratećeg programa bit će održana i sesija “Investirajte u BiH – Investirajte u profitabilne projekte”, kroz koju će BiH predstaviti svoja strateška područja, potencijale, ali i benefite geostrateške pozicije.
Od 1991. godine EBRD je investirao gotovo 12 milijardi eura na područje zapadnog Balkana, a samo prošle godine EBRD je uložio više od milijardu eura kroz 67 projekata u regiji.
Očekuje se organiziranje više od 40 događaja na šest lokacija, a kroz investicijsku agendu i sesiju bit će predstavljeni sektori u Bosni i Hercegovini za koje se vjeruje da imaju potencijal, a to su IT sektor, turizam, autoindustrija, agrikultura, proizvodnja hrane i razvoj drvne industrije.
Osim privrednih delegacija, danas u Sarajevo stiže i šest predsjednika i premijera zemalja jugoistočne Europe Dolaze predsjednici Crne Gore, Kosova i Srbije – Milo Đukanović, Hashim Thaçi i Aleksandar Vučić – te premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije – Edi Rama i Zoran Zaev. Njihov formallni domaćin biće predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik i premijer BiH Denis Zvizdić.
Glasnogovornica Međunarodnog aerodroma Sarajevo Sanja Bagarić izjavila je da su određene delegacije stigle već sinoć, dok bi danas kao i sutra ujutro trebali sletjeti brojni čarter letovi kojima bi trebali stići najviše političke delegacije.
Bivši guverner BiH, Kemal Kozarić, koji je još prije osam godina podnio zahtjev da Sarajevo bude domaćin skupa 2019. godine, rekao je u izjavi za N1 kako je BiH posebno zahvalna EBRD-u zbog pomaganja u 2009, odnosno godini krize, kada su javno obećali da će ostati uz BiH. Istakao je i da je siguran da će EBRD još dugo biti u našoj zemlji.
“Misija EBRD-a je podrška privatnom sektoru i među prvima je bila podrška Bingu. I tu sam bio prisutan, odnosno u Londonu kada je bila Godišnja skupština, gdje je potpisan ugovor sa tom našom kompaniji”, rekao je te poručio kako je treći dan ovoga događaja jako bitan za našu zemlju.
“Treći dan će biti jako bitan za BiH kada će se naši privrednici prezentirati. Predstavit će se iz sfere informatike, zatim drvna industrija, turizam – vjerski, zdravstveni, planinski… Niz događaja će se desiti i iskreno želim da vjerujem da smo spremni da pokažemo ono što imamo, odnosno resurse i educiranu radnu snagu. Prilika je to i da se zaustavi odlazak mladih, da se pokaže da postoji perspektiva i da mladi nađu svoj prostor ovdje”, naveo je prof. dr. Kozarić u Novom danu.
Upitali smo ga i o realizaciji projekata, te činjenici da se često završi na tom da se samo predstavimo.
“Kad krene realizacija, zbog složene strukture – administracije, raznih dozvola – investitori se povuku. Gledao sam godišnji izvještaj EBRD-a i prva prepreka za uspješan biznis u BiH je politička nestabilnost, korupcija, složena administracija i tek nakon toga dolazi educirana radna snaga, što govori da je problem dakle strukturalni”, istakao je.
“Mi smo navikli da funkcioniramo u tome, ali ljudi koji imaju novac ne žele da čekaju i idu od institucije do institucije. Kad im kažete gdje treba da odu, ne bude im jasno”, dodao je Kozarić.
Na pitanje koliko smo izgubili zbog složene političke situacije je rekao kako je to teško reći, ali da sama činjenica da je 19 posto nezaposlenih ili da je preko 50 posto mladih nezaposlen, dovoljno deprimirajući podaci, naveo je.(Dnevno.ba)