U Hvaru, Jelsi i Starom Gradu po prvi put je izvedena predstava Eko Zeko i otočić u režiji Matka Elezovića. Radi se o predstavi za djecu predškolske dobi, koja se izvodi u sklopu istoimenog projekta financiranog bespovratnim sredstvima Europske unije iz operativnog programa “Konkurentnost i kohezija” u iznosu od 452.261,93 kune
Cilj projekta Eko Zeko i otočić je podići razinu svijesti i znanja lokalnog stanovništva i turista o održivom gospodarenju otpadom. Istraživanje koje je provedeno među mještanima otoka Hvara, Šolte i Visa ukazalo je na to da čak 70% ispitanika nije svjesno količine otpada koju proizvodi. Kao jedna od ključnih ciljnih skupina prepoznata su djeca u dobi od 3 do 7 godina te jedna od prvih aktivnosti, u sklopu ovog projekta, je dječja predstava Eko Zeko i otočić.
„Eko Zeko i otočić je predstava edukativnog karaktera te ukazuje djeci na važnost očuvanja okoliša. Treba naglasiti da je predstava sufinancirana sredstvima Europske unije. Nositelj projekta je općina Šolta. Partneri su sve lokalne samouprave s otoka Visa i Hvara, koje su članovi grupe LAG Škoji“, rekao je Matko Elezović. Također, potvrđene su još dvije izvedbe – 4. lipnja u 9 i 30 u Visu te 11 i 30 u Komiži.
Na otocima Šolta, Hvar i Vis nedostaje sustavna i kontinuirana edukacija i informiranje lokalnog stanovništva i turista o održivom gospodarenju otpadom. Ovim projektom želi se potaknuti preuzimanje odgovornosti i aktivno sudjelovanje u održivom gospodarenju otpadom kroz raznovrsne informativne i edukativne radionice, a sve s krajnjim ciljem podizanja kvalitete života u gradovima i općinama Hvar, Jelsa, Komiža, Stari Grad, Sućuraj, Šolta i Vis.
„Iznimno je važno raditi na ekološkim projektima. Svakodnevno svjedočimo klimatskim promjenama. Prošlih godina, u svibnju smo već bili nadomak ljeta, a danas smo obučeni u zimsku odjeću. Razloge tome možemo pronaći u nesavjesnom ponašanju prošlih generacija. Čovjek nije razmišljao o tome da Zemlja pamti i da ćemo negativne posljedice osjetiti tek danas. Trebamo osvijestiti naše najmlađe u vrtićima, ali i kroz naredne godine osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja o važnostima upravljanja otpadom i svemu onome što će nam klimu donijeti u ravnotežu. Odnosno, što će njima učiniti Zemlju boljim mjestom“, rekla je Sanja Ćurin, ravnateljica vrtića u Hvaru.
Rezultati istraživanja pokazali su da preko 80% ispitanika pokazuje želju i volju za sudjelovanjem u boljem gospodarenju otpadom, želi kompostirati te žele dodatnu edukaciju i bolju infrastrukturu. Loše gospodarenje otpadom može imati dalekosežne posljedice, ne samo na okoliš otoka i more, već i na gospodarstvo i općenitu kvalitetu života. Svi dionice u lokalnim zajednicama, ali i posjetitelji odgovorni su za gospodarenje otpadom, stoga je važno imati na umu, koliko se otpada proizvodi te koji predmeti se mogu ponovno upotrijebiti.
Provedbom ovog projekta želi se smanjiti količina komunalnog otpada za 5%, odvojeno prikupljati 60% mase komunalnog otpada i 40% mase biootpada te odlagati manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada. Osim unaprjeđenja gospodarenja komunalnim otpadom, cilj projekta je i unaprijediti gospodarenje posebnim kategorijama otpada i opasnim otpadom, sanirati onečišćene lokacije, poboljšati informacijski sustav, nadzor i upravne postupke kao i provoditi informativne i edukativne aktivnosti za sve dionike.