Epidemija kvarova elektronskog sustava zadesila je iole skuplje audije u Rimu, a čini se da je krivac tih skupih kvarova nobelovac za mir, Barack Hussein Obama, koji o tome vjerojatno ne zna ama baš ništa. Audi, naravno, nije jedina automobilska marka s elektronskom centralom koja kontrolira razne funkcije automobila, počev od samog kontakta, tj. paljenja motora.

Čini se, ipak, da je to jedina marka čija je centrala osjetljiva na istim frekvencijama koje koriste državni sigurnjaci koji štite predsjednika SAD-a od kojekakvih ugroza, što košta da košta – tim prije ako ne košta Amerikance, nego neke tamo tuđe ljude, npr. Talijane. Predsjednikovi sigurnjaci, naravno, nisu nepogrešivi (za taj zanat ne biraju ljude po znanstvenim dostignućima, ima čak zemalja gdje i visoki funkcionari uspijevaju dobiti kvalifikaciju tek ako prepišu tuđi diplomski rad – ali barem u Americi je to nemoralno). Nedavno im se dogodilo da su oklopljeni predsjednikov “cadillac”, od milja zvan “The Beast” (Zvijer), napojili benzinom umjesto dieselom, pa se zvijer pretvorila u fosil.

Zaštita od atentata

“The Beast” može izdržati izravan pogodak iz topa, eksploziju bombe pod asfaltom i svakojake ine psine, ali i u Washingtonu smatraju da je bolje spriječiti nego liječiti. Stoga se na trasi kuda prolazi američki Predsjednik i u okolišu zgrade u kojoj boravi provodi totalna blokada radijskih signala, uključivši i mobilnu telefoniju, što bi u teoriji moralo onemogućiti kako dogovor eventualnih urotnika, tako i aktiviranje bilo kakve teledirigirane sprave kadre učiniti: “bbuummmm!” To znači da su, na primjer, svi mobiteli koji su se našli povijesnoga 27. ožujka u Rimu na kilometar ili manje od trase kuda je prolazio nobelovac Obama – naprasno zamukli i ostali gluhi i mutavi još pola sata do sat. E pa sad ako je nekoga tu strefio infarkt pa nije imao čime pozvati liječnika, ili ako neka jedinica hitne pomoći nije mogla dobiti informaciju kamo da krene spašavati život – to se knjiži pod “hebiga”. U tom sklopu cicikrep lijepih skupih audija tek je korolar kolateralne štete. Naime, kako se neslužbeno doznaje po servisima, Obamin elektronski uragan poharao je pedesetak ili više skupih auta koji su se neoprezno približili laureatu nagrade za mir. Dok su vozili, vozili su, ali kad su ugašeni, više se nisu mogli pomaknuti. Ublokiralo ih.

Naknada štete

Naravno, u servisima navode Obamin hariken samo kao veoma neslužben razlog – jer bi formalno priznanje tog uzroka značilo i veoma neizvjesne procese za naknadu štete, pri čemu je pitanje bi li platio Audi AG, ili USA Inc., a zaradili bi samo odvjetnici.

 

Pa je tako ostavljeno svakom vlasniku automobila da plati sam, kako zna, psujući “višu silu” (u ovom slučaju: “velesilu”). A što se to nas tiče? E, pa usput da vas obavijestim: među žrtvama je bio i audi 6 koji koristi hrvatsko Veleposlanstvo u Italiji. Taj popravak ćemo platiti mi, hrvatski porezni obveznici. Pa tako možemo malo opsovati i Obamu, a ne samo naše mile vođe.

Što se zapravo dogodilo Audijima

Što je točno zbunilo Audije duž trase kojom je prošao Obama sa sigurnošću ne mogu objasniti niti Audijevi inženjeri. Kao ni činjenicu da su time pogođeni samo određeni modeli tog njemačkog proizvođača.

Kao udar groma

Može se pretpostaviti, međutim, da uređaji koje američka tajna služba koristi da bi onesposobila daljinske upravljače i slične naprave koje bi mogle biti iskorištene za detoniranje bombi rade na istoj frekvenciji na kojoj međusobno komuniciraju računala i uređaji u Audijima. Slično se događa i kad u neposrednoj blizini automobila dolazi do snažnih električnih pražnjenja, poput udara groma. Nerijetko će nakon toga elektronika automobila poludjeti – zaključavati automobil sama od sebe, paliti brisače, prijavljivati fantomske kvarove poput preniskog tlaka u gumama…

Elektronika upravlja

U suvremenim automobilima praktički sve nadzire i svime upravlja elektronika, a automobili su opremljeni radarskim, ultrazvučnim, infracrvenim i laserskim senzorima. Pritisnete li papučicu gasa, zapravo ste okrenuli potenciometar, jer više nema čvrste mehaničke veze između motora i papučice. Vozač putem papučice šalje naredbu računalu, koje pak preko različitih senzora upravlja radom motora. Isto vrijedi i za upravljač, mjenjač, kočnice… (Jutarnji list)