Njime razmišljamo, ali o njemu najmanje znamo. Projekt mapiranja ljudskog mozga zato je jedan od globalno najambicioznijih otkako je čovjek sletio na Mjesec, a i cilj mu je mnogo dalji: ono što su istraživanja ljudskog genoma učinila za genetiku, on bi trebao rasvijetliti na polju ljudskog razmišljanja.
Višegodišnji plan simboličnog naziva BRAIN, ukupno težak više od milijardu dolara, ujedno je i jedan od najskupljih investicijskih iskoraka u mandatu američkog predsjednika Baracka Obame. Za početak, znanstvenici se nadaju da će njime razviti tehnologiju ključnu za razumijevanje bolesti poput Alzheimera ili Parkinsona, ali i otkriti nove terapije za mentalne bolesti poput autizma ili shizofrenije. S druge strane, velika su očekivanja naručitelja i od napretka u kreiranju umjetne inteligencije, no o tome se baš previše ne govori, osim na popularnoznanstvenoj razini.
Unijeli ga u proračun
Odlučujući se prošle godine za plasman prve proračunske stavke od 100 milijuna dolara u mapiranje mozga, Obama je investiciju opravdao računicom po kojoj se svaki dolar uložen u istraživanje ljudskoga genoma dosad vratio kroz ekonomske plasmane kao 140 puta veći. Projekt istraživanja genoma, započet 1990. godine, koštao je čak 3, 8 milijardi dolara. Zacrtani cilj da se mapiraju svi geni u ljudskom DNA lancu ostvaren je prije krajnjeg roka 2003. U dokumentu američke vlade o multiplikativnim efektima projekta navodi se da je već do 2010. u budžet vratio više od 800 milijardi dolara. Najavljena revolucija u ljudskom poimanju i shvaćanju uma zasad je, međutim, obavijena priličnom konspiracijom. Proteklu godinu dana istraživanja ne prate baš službena spektakularna znanstvena otkrića. U mapiranju mozga putem naprednih i inovativnih neurotehnologija, inače, sudjeluju američki Nacionalni institut za zdravlje, Nacionalna udruga za znanost, ali i – što je vrlo znakovito – DARPA, američka agencija za napredna istraživanja i projekte obrane. Upravo sudjelovanje DARPA-e u ovom poslu mnoge civilne udruge i nevladini aktivisti smatraju krajnje nedopustivim i kontroverznim. Na sve upite što jedna vojna agencija radi u deklarirano humanom i plemenitom projektu, američka administracija skrušeno uzvraća kako bolje poznavanje ljudskog mozga svakako pomaže i nacionalnoj sigurnosti. DARPA-ini navodni primarni ciljevi su programi fundamentalnog razumijevanja moždane dinamike, obnovljive pohrane memorije, ubrzanja oporavka od ozljeda i borbe protiv stresa. Eventualni paralelni rad na alatima koji bi omogućili vanjsko manipuliranje moždanim procesima pojedinca naravno da neće tako olako priznati.
Svemirska nadsvijest
Ono o čemu službeno šute američke agencije i instituti, otkrivaju, međutim, insajderski obaviješteni istraživači. Poznati futurolog i teoretičar fizike budućnosti Michio Kaku u svojoj knjizi „Budućnost mozga“ tvrdi da visoka tehnologija skeniranja mozga koju su osmislili fizičari već omogućava postupke iz dojučerašnje sfere znanstvene fantastike: snimanje uspomena, snimanje snova, konstruiranje nečije osobnosti i karaktera, te kontrolu i provociranje ciljanih moždanih podražaja. Avatari i telekineza (mogućnost pomicanja i savijanja stvari snagom uma) su ne samo mogući, nego već i postoje – tvrdi Michio Kaku. U vrlo skoro vrijeme po njemu bismo mogli dobiti pametne pilule koje će nam poboljšavati pojedine aspekte naše spoznaje, a moći ćemo i up-loadirati naš mozak na računalu, neuron za neuron, te poslati vlastite misli i emocije širom svijeta na potencijalni veliki mozak-net. Kaku ide čak dotle da već u ovom stoljeću pretkazuje formiranje jedne velike, svemirske, nadsvijesti od milijuna naših pojedinačnih iskustava. Za totalno upoznavanje nekog davno umrlog pretka bit će dovoljno njegov personalizirani DVD umetnuti u računalo: bit ćemo trenutno suočeni s njegovim načinom razmišljanja, emocijama i najintimnijim nagnućima. Koliko god ovakve najave bogohulno, pa i orwelovski zvučale, ljudski mozak to neće lišiti oznake trenutno najpotentnije istraživačke platforme na svijetu. Naime, paralelno s Amerikancima, u istraživački pothvat skrivenim zakutcima sive tvari upustio se 2013. godine i švicarski Federalni tehnološki institut u Lausanni, s budžetom od 1,2 milijarde eura što ih je namjenski odobrila Europska unija.
Švicarski projekt
Švicarci u poslu kreiranja umjetnog ljudskog mozga na superkompjutorima surađuju sa 135 partnerskih institucija diljem svijeta, a cilj im je u idućih 30 mjeseci napraviti računalnu platformu koja će defakto simulirati moždane procese i služiti kao teleskop za dubinski pogled u nepregledni spoznajni univerzum. Podudarnost Obamine inicijative i ove najveće donacije Europske unije u povijesti izaziva snažnu analogiju između današnje „mozgovne utrke“ sa svojedobnom „svemirskom utrkom“. Nakon zvjezdanog neba nad nama, valja podrobno proučiti i čuveni Kantov moralni zakon u nama. Još od 19. stoljeća ljudi spekuliraju o tome da se suština čovjekova identiteta zapravo čuva u njegovim neuronskim vezama. Konačno nam je dostupna i tehnologija koja će utvrditi je li ta pretpostavka istinita. (Slobodna Dalmacija)
