Sukladno odredbama Zakona o registru birača (Narodne novine, broj 144/12, 105/15 i 98/19) registar birača vodi se u obliku jedinstvene elektroničke baze podataka osoba koje imaju biračko pravo, a na prikupljanje, obradu i korištenje podataka iz registra birača primjenjuju se propisi kojima se uređuje zaštita osobnih podataka i informacijska sigurnost (čl. 1.). U članku 24. propisano je da svaki građanin ima pravo pregledati svoj upis u registar birača tijekom cijele godine
Sukladno odredbama Zakona o lokalnim izborima (Narodne novine, broj 144/12, 121/16, 98/19 i 42/20) jamči se sloboda opredjeljenja birača i tajnost njihova glasovanja, određeno je da nitko ne može glasovati u ime druge osobe, a birač je slobodan objaviti svoje glasačko opredjeljenje (čl. 4.). Obveza biračkog odbora prema biračima na biračkom mjestu uređena je osobito člancima 59. i 60., a člankom 62. i njegova obveza po završenom glasovanju.
Prema tome, Most Zadarske županije predlaže da se nakon provedbe predstojećih lokalnih izbora koji će biti održani u mjesecu svibnju ove godine, građanima omogući uvid u status njihova ostvarenog biračkog prava. Predlažemo da se to pravo građanima omogući i za sve sljedeće izbore. Riječ je o uobičajenoj praksi u mnogim zemljama, a provodi se i u našem neposrednom susjedstvu. U tu svrhu zatražit ćemo podršku i saborskih zastupnika Mosta.
Iz prethodno citiranih odredbi Zakona o registru birača i Zakona o lokalnim izborima razvidno je da se ostvarivanje predloženog prava za građane može vrlo jednostavno provesti. Naime, registar birača vodi se u formi elektroničke baze podataka, a birački odbori utvrđuju podatke o glasovanju birača. Dakle, nadležni ured za vođenje registra birača nakon zaprimanja evidencije o provedenim izborima za svako pojedino biračko mjesto (tj. izvatka iz popisa birača s naznakom za svakog birača koji je preuzeo glasački listić), u predmetnu elektroničku bazu podataka, prema našem prijedlogu, treba unijeti i podatak o statusu ostvarenog biračkog prava, tj. u registru birača za svakog građanina navesti podatak je li ili nije glasovao temeljem dostavljenog ispunjenog izvadka iz popisa birača. K tome, budući da to nije protivno odredbama predmetnih zakona, treba uvesti praksu da član biračkog odbora treba prilikom predaje glasačkog listića od birača zatražiti da svojim potpisom potvrdi njegovo preuzimanje.
Uvid, kao i elektroničko pretraživanje vlastitih osobnih podataka glede ostvarenog biračkog prava nakon provedbe izbora, treba omogućiti svim građanima, kako onima koji su pristupili glasovanju, tako i onima koji to nisu. Budući da je zakonodovac propisao da svaki građanin ima pravo pregledati svoj upis u registar birača, to je moguće ostvariti temeljem njegova zahtjeva te u tom slučaju nadležni ured, tj. Upravni odjel za povjerene poslove državne uprave Zadarske županije ima obvezu to i omogućiti. Nadalje, onim građanima koji posjeduju elektronički identitet određene sigurnosne razine već sada je omogućeno provjeravanje svojeg upisa u registar birača putem sustava e-građanin, te im se u istom sustavu treba omogućiti i uvid u status ostvarenog biračkog prava. U tehničkom smislu pretraživanje statusa ostvarenog biračkog prava nakon provedbe izbora, moguće je izvesti putem digitalizacije dostavljenog izvatka iz popisa birača od strane biračkog odbora. Radi se o vrlo jednostavnom i jeftinom postupku.
Smatramo da nije sporno kako su izborno zakonodavstvo i provedba izbora u Hrvatskoj izvori političke korupcije. U tom smislu, ovaj prijedlog prevenirao bi izborne prijevare i manipulacije s biračkim popisima i brojanjem glasova, a čega je bilo na svim dosadašnjim izborima.
Važno je uvijek i iznova podsjećati zadarsku javnost na iskonsku izbornu krađu počinjenu na lokalnim izborima održanim 13. travnja 1997. godine. Policijski brod koji je glasove sa zadarskih otoka prikupio u 20:00 sati i uputio se u Zadar uspio je stići na odredište tek sljedeći dan u 16:00 sati. Izbornom povjerenstvu nakon toga trebalo je sat i pol da te glasove pribroji i proglasi rezultate izbora. Predsjednik Gradskog izbornog povjerenstva gosp. Milan Petričić dana 15. svibnja 1997. izjavio je da do falsificiranja izbornih rezultata nije došlo u tih 90 minuta o čemu mogu svjedočiti promatrači svih stranaka. Prema njemu, do eventualne sporne radnje moglo je doći ili na policijskom brodu koji je prevozio glasačke kutije, ili pak, na samim biralištima u biračkim odborima. U to doba općinska državna odvjetnica Ardena Bajlo dana 23. listopada 1997. godine kaže da je odmah po primitku kaznene prijave zbog izborne prevare na izborima na zadarskim otocima stvar proslijedila policiji. Epilog krađe izbora u Zadru 1997. godine dobro je poznat: to je početak povijesti pretencioznog Zadra ne kao metropole Mediterana, nego kao metropole političke korupcije i klijentelizma u Hrvatskoj.
S poštovanjem,
u ime Mosta za Zadarsku županiju
dr.sc. Đani Bunja
