Copernicus služba za klimatske promjene (C3S), koju provodi Europski centar za srednjeročne vremenske prognoze u ime Europske komisije uz financiranje EU-a, redovito objavljuje mjesečne klimatske biltene s izvješćima o promjenama uočenim u globalnoj površinskoj temperaturi zraka, morskom ledenom pokrivaču i hidrološke varijable. Svi navedeni nalazi temelje se na računalno generiranim analizama koje koriste milijarde mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja diljem svijeta.
Veljača 2023. – temperaturni naglasci:
- Veljača 2023. bila je peta najtoplija na globalnoj razini
- Veći dio Europe imao je iznadprosječne temperature zraka, posebice sjeverna Norveška i Švedska te područje Svalbarda
- Iznadprosječne temperature zabilježene su na istoku Sjedinjenih Država, sjevernoj Rusiji te u Pakistanu i Indiji
- Ispodprosječne temperature zabilježene su na Pirinejskom poluotoku, Turskoj, zapadnim Sjedinjenim Državama, Kanadi, sjeveroistočnoj Rusiji i sjevernoj Australiji
Veljača 2023. – naglasci morskog leda:
- Antarktički morski led dosegnuo je najniži mjesečni opseg u evidenciji satelitskih podataka, 34% ispod prosjeka za veljaču, oborivši prethodni rekord iz veljače 2017.
- Dnevni opseg antarktičkog morskog leda također je dosegao rekordni minimum, nadmašivši prethodni rekord postavljen u veljači 2022.
- Koncentracije morskog leda bile su znatno ispod prosjeka u svim sektorima Južnog oceana.
- Opseg arktičkog morskog leda bio je 4% ispod prosjeka, što je drugo najniže mjesto za veljaču u evidenciji satelitskih podataka, zajedno s veljačom 2016. i 2017.
- Koncentracije leda u arktičkom moru bile su ispod prosjeka u regiji Barentsovo more i Svalbard.
Prema Samanthi Burgess, zamjenici direktora C3S-a, “Naši najnoviji podaci pokazuju da je morski led na Antarktiku dosegao najnižu razinu u 45-godišnjem bilježenju satelitskih podataka. Ovi uvjeti niske razine leda na moru mogu imati važne implikacije na stabilnost antarktičkih ledenih polica i na kraju za globalni porast razine mora. Polarne ledene kape osjetljivi su pokazatelj klimatske krize i važno je pomno pratiti promjene koje se tamo događaju.”
Vremenski niz antarktičke dnevne površine morskog leda za 2017. (plavo), 2021. (žuto), 2022. (crveno) i 2023. (crno). Grafikon prikazuje sivim nijansama dnevni medijan (puna linija), interdecilni raspon (svijetlo sjenčanje) i interkvartilni raspon (tamno sjenčanje) tijekom 1991.-2020., kao i dnevni minimum i maksimum tijekom 1979.-2022. (isprekidane linije). Izvor podataka: EUMETSAT OSI SAF Sea Ice Index v2.1. Zasluge: C3S/ECMWF/EUMETSAT.
Hidrološki naglasci za veljaču 2023.:
- U veljači 2023. veći dio zapadne i južne Europe iskusio je suše uvjete od prosjeka, a nekoliko je regija zabilježilo rekordno niske razine vlage u tlu.
- Izvan Europe, vlažnije od prosjeka bilo je u južnom SAD-u, regijama Rusije, središnje i istočne Azije, sjeverne Australije, južnog Brazila, jugoistočne Afrike i Novog Zelanda. U mnogim slučajevima obilne oborine, ponekad povezane s ciklonima, dovele su do poplava.
- Među regijama sušnijim od prosjeka bili su dijelovi Južne Amerike, koji su iskusili sušu i požare otvorenih prostora, kao i južna Australija i zapad južne Afrike.
Anomalije oborine, relativna vlažnost prizemnog zraka, volumetrijska vlažnost gornjih 7 cm tla i prizemna temperatura zraka za veljaču 2023. u odnosu na prosjek veljače za razdoblje 1991.-2020. Tamnije sivo sjenčanje označava mjesta gdje vlažnost tla nije prikazana zbog ledenog pokrivača ili klimatološki niske količine oborina. Izvor podataka: ERA5 Zasluge: Copernicus služba za klimatske promjene/ECMWF.
Borealna zima 2022./2023.
- Zima je bila druga najtoplija zabilježena u Europi, s temperaturama iznad prosjeka u istočnoj Europi i dijelovima sjeveroistočne Europe
- Borealna zima bila je suša od prosjeka za veći dio zapadne i jugoistočne Europe, kao i regije Rusije. Uvjeti vlažniji od prosjeka uspostavljeni su nad dijelovima Iberije i u velikoj regiji od jugozapada do sjeveroistoka diljem kontinenta.
- Vlažnije od prosjeka bilo je i na zapadu Sjeverne Amerike, zapadnoj Rusiji, dijelu središnje Azije, sjevernoj Australiji, južnom Brazilu i južnoj Africi. Sušnije regije od prosjeka uključivale su Meksiko, većinu središnje Azije, Afrički rog, južnu Australiju i veći dio Južne Amerike.
Video materijal koji prati karte možete pronaći ovdje.
Više informacija o klimatskim varijablama u veljači i klimatskim promjenama prethodnih mjeseci te grafike visoke rezolucije i video možete preuzeti ovdje.
Odgovore na često postavljana pitanja u vezi s praćenjem temperature možete pronaći ovdje.
Informacije o skupu podataka C3S i kako se sastavlja.
Temperaturne i hidrološke karte i podaci potječu iz skupa podataka ERA5 ECMWF Copernicus službe za klimatske promjene.
Karte i podaci o morskom ledu potječu od kombinacije informacija iz ERA5, kao i iz EUMETSAT OSI SAF indeksa morskog leda v2.1, koncentracije morskog leda CDR/ICDR v2 i brzih podataka koje je na zahtjev dostavio OSI SAF.
Regionalni prosjeci područja navedeni ovdje su sljedeće granice zemljopisne dužine/širine:
Globus, 180W-180E, 90S-90N, iznad površine kopna i oceana.
Europa, 25W-40E, 34N-72N, samo iznad kopnenih površina.
Više informacija možete pronaći ovdje.
Informacije o nacionalnim evidencijama i utjecajima
Podaci o nacionalnim evidencijama i utjecajima temelje se na nacionalnim i regionalnim izvješćima. Za detalje pogledajte odgovarajući temperaturni i hidrološki C3S klimatski bilten za mjesec.
C3S je slijedio preporuku Svjetske meteorološke organizacije (WMO) da koristi najnovije 30-godišnje razdoblje za izračun klimatoloških prosjeka i promijenio je referentno razdoblje od 1991. do 2020. za svoje C3S klimatske biltene koji pokrivaju siječanj 2021. nadalje. Slike i grafički prikazi za novo i prethodno razdoblje (1981.-2010.) dani su radi transparentnosti.
Više informacija o korištenom referentnom razdoblju možete pronaći ovdje.
O Copernicusu i ECMWF-u
Copernicus je sastavni dio svemirskog programa Europske unije, financiran od strane EU, i njegov je vodeći program za promatranje Zemlje koji djeluje kroz šest tematskih usluga: atmosfera, more, kopno, klimatske promjene, sigurnost i hitna stanja. Isporučuje besplatno dostupne operativne podatke i usluge pružajući korisnicima pouzdane i ažurne informacije vezane uz naš planet i njegov okoliš. Program koordinira i upravlja Europska komisija, a provodi se u partnerstvu s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za korištenje meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), agencije EU i Mercator Ocean, između ostalih.
ECMWF upravlja dvjema uslugama iz EU-ova programa za promatranje Zemlje Copernicus: Copernicus službom za nadzor atmosfere (CAMS) i Copernicus službom za klimatske promjene (C3S). Oni također doprinose Copernicus Emergency Management Service (CEMS), koju provodi Zajedničko istraživačko vijeće EU (JRC). Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) neovisna je međuvladina organizacija koju podržava 35 država. To je i istraživački institut i operativna služba koja radi 24 sata dnevno, proizvodi i distribuira numerička vremenska predviđanja svojim državama članicama. Ovi su podaci u potpunosti dostupni nacionalnim meteorološkim službama u državama članicama. Postrojenje superračunala (i pridružena arhiva podataka) u ECMWF-u jedno je od najvećih te vrste u Europi i države članice mogu koristiti 25% njegovog kapaciteta za vlastite potrebe.
ECMWF je proširio svoju lokaciju diljem svojih država članica za neke aktivnosti. Uz sjedište u Ujedinjenom Kraljevstvu i Računalni centar u Italiji, uredi s fokusom na aktivnosti koje se provode u partnerstvu s EU-om, kao što je Copernicus, nalaze se u Bonnu, u Njemačkoj.
Web stranica Copernicus službe za nadzor atmosfere može se pronaći na http://atmosphere.copernicus.eu/
Web stranica Copernicus službe za klimatske promjene može se pronaći na
Više informacija o Copernicusu: www.copernicus.eu
Internetska stranica ECMWF-a može se pronaći na https://www.ecmwf.int/