Duboka je Neretva kanjon iznad nje, na kanjonu Čović stoji gleda sokole!

Ornitolozi stručnjaci za gnijezda, ptica grabežljivica, smatraju kako se umijeće građenja gnijezda razvilo pod pritiskom ekoloških uvjeta

Tako s pravom možemo reći kako su jugoslavenske ptice grabežljivice vješto sagradile gnijezdo Sokolovaca, pod pritiskom SSSR-a. Legla jaja najbolja su u dolini Mostara, tu niču sinovi naroda i narodnosti Jugoslavije, koji će čuvati tekovine Jugoslavenskom narodnom armijom, zrakoplovima koji će poljetati i slijetati.

I oni dobivaju nazive po pticama grabežljivcima, Orao, Jastreb, Dragan… Vazduhoplovna Industrija Soko Mostar gnijezdo je Jugoslavena koji su se zakleli Komunističkoj partiji na doživotnu vjernost. Savili su najprimitivnija jugoslavenska gnijezda miješanih brakova, ptica grabežljivica. Njihov govor naziva se mimikrija, tako za primjer možemo vidjeti druga Dragana kako mimikrijom razgovara s veleposlanikom jedne od europskih država. Ne pozna Dragan niti jedan jezik osim srpskog, niti jedno pismo osim ćiriličnog. U sokolovu gnijezdu tako je bilo i biti će. Bjekstvom od neprijatelja ptice grabežljivice primorane su kamufliratu svoja gnijezda i graditi ih na nepristupačnim terenima. Tako danas imamo mostarske sokolovce koji su svoja gnijezda kamuflirali uz rijeku Radobolju. Glavno jato im pobjeglo za Beograd, a oni se kamufliraju u prirodnim staništima, na tuđoj zemlji. Neke ptice žive u skupinama, zovu se Gačci savijaju gnijezda u kolonijama. Imamo primjer velebnog mostarskog staništa zvanog Ministarka, ili vile komunista smještenih na obalama rijeke Radobolje. Tu su gnijezda kamuflirale mnoge priležnice, ljubavnice, tajnice, poznatih Gačaka HDZ BiH. Njihovo stanište u kolonijama osigurava nadmetanje u potrazi za hranom. Sokolovci Gačcima HDZ-a osiguraju dovoljno hrane, da ih je vremenom lakše preskočiti nego zaobići. Mostarske Lastavice franjevačkog samostana imaju najsigurnija gnijezda, ona su građena od zemlje i blata. Ptica zvana Švraka, najglasnija je među njima. Pjev zahvala dragom Draganu ostaje zabilježen kao pjev ptice Lastavice u susretu sa Sokolom. Mostarom su rasprostranjene i ptice Kukavice, koje polažu jaja u tuđa gnijezda i cijelu brigu o potomstvu prepuštaju drugima. Prepoznatljive su kao udruge nastale nakon Domovinskog rata, uvijek iste kukavice kukaju, kao što ih isti Sokolovi grabe. Poznato gnijezdo koje narušava Sokolovo gnijezdo zove se Osinje gnijezdo. U zadnje vrijeme mostarskim obzorjem umjesto sokolovaca nadlijeću rojevi Stršljenova. Letaju Stršljenovi pod pritiskom ekoloških uvjeta. Mostarske vrste sokolova postaju sve ugroženije, ali ne od stršljenova već od tsunamija koji dolazi. Tsunamija iz međunarodnih istraga i tsunamija hrvatskog naroda koji samo čeka potres kako bi pokrenuo tsunami koji će ih pomesti. Planinski sokol Čović, Sivi sokol Kolobarić, Mrki sokol Ćorić, Mali sokol Gagro, Sokol lastavičar Bešlić, Sokol kokošar Tomić…viđeni su u ruskom gnijezdu, maskirani u kockasto perje, svi u glas kriješte i pjevaju. Planinski soko Čović nakon što je dobio vijest da se u sarajevskom gnijezdu izlegla Ena, iz sokolovog legla ptice Mišele Jurčić iz Sarajeva, podrijetlom iz grudskog sela Ružići ostaje u deliriju. Na koji način kriješteći prenijeti vijest sokolovki Bernardici kako se sokolovo jato širi i preko Ivan planine. U Rusiji zapjevaše sokolovi: „Planinski sokole prijatelju stari, daj mi krila sokole, da preletim planine. Visoka je planina, nebo izbad nje, a na nebu planinski soko, gleda na mene. Duboka je Neretva kanjon iznad nje, na kanjonu Čović stoji gleda sokole…a što kaže Bernardica? Gačci gaču, Gavrani se zovu, potpuno su crni i crne vijesti nose…neki kao gavrani, neki kao vrane. Oni ne kriješte kao sokolovci već graktaju. Zanimljivo je kako Gavran reagira na dozivanje graktanje drugih vrsta. Trenutno su u Mostaru najugroženije ptice Sokolovci, koje ugibaju zbog klimatskih promjena i promjena staništa. Tranzicijom iz komunsitičkih staništa u HDZ ova staništa postoji rizik izumiranja Čovićeve vrste Sokolovaca koja kriješti.