Ovih dana navršava se punih 60 godina od serije razornih potresa koji su pogodili Makarsku i čitavo Makarsko primorje. Sve je počelo 7.siječnja 1962., a u narednim danima, sve do 22.siječnja 1962.godine, na makarskom području dogodilo se 58 potresa. Stradalo je preko tri tisuće kuća i više od stotinu škola
Taj kobni 7.siječnja 1962.godine bit će upamćen po tragediji kada se sa Biokova zbog potresa odvalila golema stijena i u Drašnicama ubila Juru Prlca (62), Četiri dana kasnije za vrijeme još jednog potresa, tada 20-godišnji Emil Marinović stajao je ispod štoka svoje kamene kuće u Makarskoj kada se na njega srušio zid.
Tih dana s Biokova su se prema Makarskoj, Podgori, Drašnicama, Kotišini, Tučepi, Igranama kotrljale goleme kamene gromade i uništavale sve pred sobom. Seizmolozi su tada mjerili u nekoliko navrata potrese jačine 7 pa čak i 8 stupnjeva po Richteru! Svojedobno su za medije svjedoci ovih nemilih događaja govorili kako se uoči razornog potresa čula grmljavina. Tvrdili su kako su vidjeli brojna jata ptica kako lete, zavijanje vukova u daljini, a u vrijeme potresa ljudske krikove.
Mnogi su govorili o četvrtku, 11.siječnja kao o danu kada je Makarskom zavladala panika. U vrijeme potresa, za makarskom rivom bio je privezan brod “Njegoš” koji je krenuo sa dva sata zakašnjenja prekrcan ustrašenim putnicima.
Aleksandar Ribičić, tadašnji gvardijan samostana u Zaostrogu, zapisao je kako su brojni građani bježali u strahu od nadolazećih potresa i to čamcima i vojnim brodovima. Makarska je ubrzo opustjela i ostatak siječnja 1962.godine kao i cijelu veljaču, postao je svojevrsni grad duhova. O tome je svojedobno svjedočio Josip Baričević, tadašnji vatrogasni zapovjednik. – Četrdeset dana nikakve vlasti nije bilo, samo mi. Cijelo se pučanstvo iselilo, svi su otišli izvan grada. Sve je zamrlo, bili smo sami. Tlo je cijelo vrijeme podrhtavalo. Stajao ili sjedio, pod nogama ti se uvijek treslo, govorio je Baričević.
Građani Makarske i Makarskog primorja bježali su gdje su stigli. Bilo ih je svugdje narednih mjeseci. Od Istre do Beograda.
– U razdoblju od 7. do 22. siječnja 1962. godine seizmografi u Zagrebu zabilježili su pedeset osam potresa s epicentrima na širem makarskom području. Potresa je bilo mnogo više, no zbog udaljenosti Zagreba i relativno male osjetljivosti tadašnjih instrumenata, nisu zabilježeni. Jače potreseno područje na kojem su zabilježene štete nakon ovih potresa obuhvaćalo je prostor između Makarske, Imotskog, Čapljine i Ploča te
obalni pojas do Dubrovnika, s poluotokom Pelješcem i otocima Hvarom, Korčulom i Lastovom, no u radu će se s obzirom na temu obraditi ponajprije događaji na Makarskom primorju. Ova serija potresa ostala je u kolektivnom pamćenju lokalnog stanovništva zabilježena kao prirodna nepogoda katastrofalnih razmjera i točka prekretnica u razvoju Makarskog primorja, piše makarski znanstvenik Ivan Hrstić.
