Gong je pozvao Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Vladu Republike Hrvatske da prestanu ignorirati obveze iz presude Suda Europske unije te zaštite zdravlje i živote građanki i građana Biljana Donjih, kao i okoliš toga kraja
Iako je Republika Hrvatska članica Europske unije gotovo cijelo desetljeće, još uvijek se bori s implementacijom europskih propisa u nacionalno zakonodavstvo. Brojni su postupci povrede prava Unije koje je Europska komisija otvorila protiv Hrvatske, a četiri puta je bila dovedena pred Sud Europske unije. Republika Hrvatska već tri godine odbija izvršiti obveze iz presude Suda Europske unije, najvišeg suda za pravo Europske unije kojemu je glavna zadaća da tumači pravo Unije te osigurava njegovu jednaku primjenu u svim državama članicama.
Gong, kao organizacija koja zagovara demokratizaciju političkog sustava i vladavinu prava, danas je uputila apel ministru Davoru Filipoviću, u kojem zahtijevamo poštivanje najvišeg suda Europske unije.
Stanovnici Biljana Donjih, u Zadarskoj županiji od 2010. godine žive pokraj brda od 140 tisuća tona otpadne troske koja je nakon zatvaranja šibenske Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) odložena na privatnoj parceli usred ruralne poljoprivredne zone. Time je prekršena odredba da se otpad smije skladištiti samo na lokacijama koje zadovoljavaju sve mjere zaštite okoliša, u skladu s prostornim planovima.
Unatoč tome što su izvješća inspekcije nadležnog ministarstva utvrdila da se doista radi o otpadu, a ne o nusproizvodu kako se prvotno tvrdilo, te prosvjedima lokalnih udruga i stanovništva kojemu troska zagađuje okoliš i ugrožava zdravlje, ništa nije bilo učinjeno po pitanju sanacije otpada.
Nezakonito odlagalište otpadne troske u Biljanima Donjim stiglo je sve do Suda Europske Unije. Sud je u svibnju 2019. godine utvrdio da Hrvatska nije poduzela sve mjere da se gospodarenje troskom provodi tako da se ne ugrožava zdravlje ljudi i šteti okolišu, nije ispunila svoje obveze jer je smatrala da je troska odložena u Biljanima Donjim nusproizvod i treba se smatrati otpadom te nije poduzela mjere da tvrtka koja je ima u svom posjedu obradi sama ili da obradu povjeri drugome. Nakon toga, Europska komisija je u rujnu 2021. godine poslala Republici Hrvatskoj pismo službene obavijesti kojim ju je upozorila na neizvršavanje obveza iz presude, budući da nije učinjeno ništa po pitanju sanacije otpada.
Danas, u studenom 2022. godine, crno brdo otpadne troske i dalje stoji na istom mjestu kao i prije dvanaest godina, bez preciznih planova da se konačno ukloni. U skladu sa svojim ovlastima, sljedeći korak koji Sud Europske unije i Europska komisija mogu poduzeti jest određivanje paušalnog iznosa ili novčane kazne koju država mora platiti zbog neizvršavanja obveza iz presude. Tako je 2016. godine, zbog neimplementacije Direktive o hipotekarnom kreditu, zbog koje je Republika Hrvatska prvi put došla pred Sud Europske unije, Europska komisija predložila izricanje dnevne novčane kazne od 9.840 eura. Republika Hrvatska je tad ispunila svoje obveze pa je tužba povučena, ali ovakva sankcija nam ponovno prijeti.
Gotovo identična situacija po pitanju nezakonitog odlagališta otpada postoji u Dugom Ratu gdje su mještani nedavno ponovno prosvjedovali zbog preko 250.000 tona štetnog otpada koji nije saniran od zatvaranja tvornice Dalmacija Dugi rat 2011. godine. Ni po tom pitanju već godinama nema pomaka.
Ne želimo da nam dvorišta postaju nezakonita odlagališta otpada.
