„Kad je sunce rađalo kišu, u polju se rodilo grožđe, u buradima teklo vino….“ Vlado Puljić, vinski poeta, kazivao mi da od pamtivijeka imamo vinsku: poeziju, priču, glazbu, a danas i film, ja dodah, i da kroz svo to vrijeme cijela kreativno-umjetnička zajednica, bi nadahnuta tom kapljicom božanskog napitka
Gospodo Vinari, takozvani marketinški domuzi nagovaraju Vas da se brendirate? Dozvolite mi drskost da im odgovorim, pozivajući ih na čašu vrhunske Blatine ili Žilavke a ne na Brendi. Usput govoreći koji se i dobiva od vina. Tako da, i kad se naši vinari odluče da destiliraju svoja vina imat ćemo jako dobar Vinjak. Toliko od mene o famoznom brendiranju…molim Vas, samo da ne zaboravite: ovo o Vinjaku niste ćuli od mene, i da je u marketinškom smislu-besplatno je za Vas.
Za uspjeh Blatine i Žilavke na Decanter-ovoj listi ocjenjivanja uz vrhunsku kvalitetu istih, zaslužna je i „Knjiga o vinu“ izdavača gosp. Brane Martinca, i vinski film „InHercegoVino veritas“ autora gosp. Darke Dodiga. Upravo ti uratci su se u komercijalnom smislu potvrdili kao tržišna prezentacija najviše razine.
Vinski marketing-pristup, planovi, pravci, poslovne mogućnosti.
Gospodo Vinari, s dodatnim poletom želim se očitovati o najslavnijim i najboljim hercegovačkim vinima na svjetskom tržištu. Legendarna je vinska priča, o mladom agro-komercionalnom stručnjaku prof.Željki Šumanu koji je svog generalnog ( e jel to bio Kaža?) proveo kroz najbolje njemačke gastroenološke destinacije i na čijim vinskim kartama Blatina i Žilavka su zauzimale prve pozicije, a kod gostiju su bile najjnaručivanije. Visoko uređena država Njemačka i njeni potrošači imali su oznaku za kvalitetu „Welt Klasse“ koju su sa ponosom nosili: Mercedes, BMW, Wolkswagen, nogometni „Elf“ predvođen Beckenbauer-om, Breitner-om, Muller-om i ostale „trade mark“ Njemačke industrije, dakako uz njih, i na naše etikete Blatine i Žilavke nalijepilo se welt klasse.
Vinarskom pričom idemo u novi svijet. Vinari iz Californie (USA) odavno su prepoznali komercijalnu komunikaciju koju su koristili za svoja vina, kroz i preko filmske industrije. Orson Vels, Robert DeNiro u ranim sedamdesetim prošlog stoljeća bili su prve holivudske zvijezde koje su proglašene vinskim ambasadorima. Danas imamo i oskarovce –film Stramputica, čiji se scenarij izrodio uz strastveno ispijanje californijskog šardonea i kabernea. Želim Vam naglasiti da vino dobija glavnu ulogu, u fimskim dijaloškim kadrovima, a svima nam je dobro znano, da je film najgledanija umjetnost današnjice. Zbog njega se više nedjele uloge: cigarama, pivu, viskiju, votki, molim vas lijepo, vino je to zaslužilo, iz umjetničkog je roda.
Namjera i cilj vinskog marketinga morala bi biti u smislu svojevrsne dobrodošlice kroz koju bi se predstavila sveukupna ponuda hercegovačkih vina i vinara. To bi bila potvrda da je uzgoj vinske loze, grožđa, proizvodnje vina, danas postala najvažnija gospodarska djelatnost u hercegovini. Kroz ovaj tekst predložio bih Vam marketinški projekt kojim če se: Hercegovina, njena vina i vinarije prepoznati,uz njih predstavili bi se i svi ostali, koji oćuvanjem svoga prostora, vinogradarskih pejsaža, arhitektonsko-spomeničke baštine, gastro i enološke ponude, tradicionalnih narodnih običaja, prodonose boljem stanju i položaju Hercegovine na turističkoj karti svijeta. Neizostavan je i vinski turizam koji sadrži: jednodnevne ili višednevne boravke u hercegovačkim vinskim središtima koji opet uključuju: upoznavanje i kušanje vina, obilazak, šetnje i rad u vinogradima, organiziranje zabava u vinskim vrtovima uz uživanje u vinu, što samo po sebi čini opuštajuće ozračje…uključio bih i posjete, obilaske i smještaj u vinskim posjedima, kušanje domaće hrane u vinskim restoranima, neizbježno razgledavanje tradicionalne hercegovačke arhitekture. Sve navedeno uveriti će naše goste da su hercegovački vinari dobro pripremljeni za ugošćavanje brojnih ljubitelja vina i posjetitelja Hercegovine.
Molim Vas, kao mali podsjednik na dvije stvari: „ Sve Blatine, koje su popijene i one koje če se popiti, prave se jedino u hercegovačkim vinarijama“, drugi slogan „ Žilavka je vino kreirano iz ekstremnog braka kamena i sunca“. Posve sam siguran da to nisu slogani niti jednog od brendijatora. Pisani postamenti za vinski marketing koje vam ovom prilikom želim predstaviti,su predvodnice- slogani: (prva dva ste već pročitali), Vinsko svetište Hercegovina, Vino-kameno voće, ili Voće sa kamena. Tvrdim Vam da sve ovo što je navedeno potvrđuje da je vino postalo statusni simbol, životni stil, stil je nova suština-bit, marketinški govoreći: vino je proizvod neodvojiv od potrošaća. U statusnomo smislu stvari su umrle( nikakvo ih brendiranje neoživi više), molim Vas…vrlo je važno, zeleno je novo zlato, zdrava prehrana, kvalitetno provedeno slobodno vrijeme, izbor mjesta, područja, lokacije , pejsaža za življenje- stanovanje, to su novi statusni simboli! za kojima oni iz audija, mercedesa fererija, maseratija sa stalnim pogledom na rolex, žude da kroz čašu vrhunskog vina, napitka nadahnuća! sebi udahnu draži ljepote življenja.
Marketinške strategije, danas police sa vinom postavljaju na istaknuta i posebno oznaćena mjesta unutar trgovine, a proaktivnim marketingom kupcu se na licu mjesta nudi da kuša i odbire vino, što vam u komercijalnoj komunikaciji daje dojam luksuzne kupovine. A da je to tako, osvjedoćio sam se kako ljudi koji kupuju vino, općenito kupuju i kvalitetniju hranu a samim tim dakako da se i hrane zdravije. Marketinški je doista lako zaključiti da su u cijelom lancu od vinogradara preko vinara do trgovca svi jako zadovoljni vinoljubcima, jer kupuju i troše više. Vjerujem kako će ovaj tekst dati novi oblik za predstavljanje i upoznavanje s vrhunskim hercegovačkim vinima, da će vinogradi, vinarije, postati ikone hercegovačkog pejsaža…26.08.2021. Pohodimo Blaža na kušanje…
Završiti ču sa riječima: Možemo li mi to, ne znam?