Proces akvizicije kompanije Telemach BH od strane BH Telecoma jedno je od najznačajnijih poslovno – političkih pitanja posljednjih godina u Bosni i Hercegovini
Riječ je o poslu koji prelazi okvire tržišnog natjecanja i ulazi u sferu kontrole nad komunikacijskim, medijskim i infrastrukturnim tržištem države. Upravo zbog toga čudi gotovo potpuni muk hrvatskih političkih predstavnika i institucija.
Osim Hrvatske republikanske stranke (HRS) i njezina predsjednika Slavena Raguža, koji su upozorili kako bi akvizicija mogla predstavljati ozbiljan udar na Hrvate, nijedna druga hrvatska politička stranka uključujući HDZ BiH, HDZ 1990, HSS, HNP i druge – nije dala nikakvo službeno priopćenje niti reagirala na ovaj proces.
Primjedba Konkurencijskom vijeću
U zemlji u kojoj je svaka ekonomska odluka u većini slučajeva i politička, takva šutnja ne može se tumačiti slučajno. Posebno je upadljiva šutnja resorne ministrice prometa i komunikacija Federacije BiH koja dolazi iz hrvatske političke kvote. Ministarstvo je bilo prisutno na sastancima koji su se ticali akvizicije, ali nikada
nije izdano službeno priopćenje, niti je javnosti objašnjen stav institucije o pitanju od očite strateške važnosti. Stvorio se dojam kako je riječ o formalnom sudjelovanju bez stvarnog političkog interesa i odgovornosti.
U medijima su se pojavile informacije kako je HT Eronet navodno uputio primjedbu prema Konkurencijskom vijeću BiH u svezi akvizicije, ali takav dokument nije javno dostupan niti službeno potvrđen. Sve dok nadležne institucije ne objave službene akte, te tvrdnje ostaju na razini medijskih natpisa i neslužbenih nagađanja.
No, činjenica da cijeli proces prolazi gotovo nezapaženo u javnosti i unutar samog poduzeća, ne može se promatrati odvojeno od stanja u kojem se HT Eronet danas nalazi. Unutar sustava dogodile su se značajne promjene koje su ostavile dubok trag na njegovo funkcioniranje i upravljačku sposobnost.
Sječa kadrova
U travnju 2023. najavljene su smjene u HT-u. Dugogodišnji direktor, koji je godinama uspješno vodio poduzeće i održavao njegov stabilni tržišni položaj, smijenjen je, a na njegovo mjesto postavljen novi direktor i novi članovi Uprave. Nakon lokalnih izbora 2024. uslijedio je novi val unutarnjih promjena – smijenjeni su brojni direktori sektora i šefovi odjela, ukupno njih 27. Umjesto da reorganizacija donese svježinu i razvoj, u praksi je dovela do suprotnog učinka. Na ključne pozicije postavljeni su politički podobni, a ne stručni kadrovi, čime je oslabljena
profesionalna struktura i urušeni standardi koji su gradili ugled poduzeća. HT je tako kadrovski i organizacijski znatno oslabljen, a nova Uprava ne pokazuje razumijevanje situacije u kojoj djeluje.
Zbog takvog stanja i nedostatka odgovornog vodstva, akvizicija prolazi u tišini. Nema službenih reakcija, nema stava ni pokušaja da se zaštite interesi poduzeća. Šutnja Uprave postala je simbol nemoći, ali i jasan pokazatelj koliko je duboko potonulo nekada respektabilno poduzeće.
U takvoj situaciji, hrvatska politička scena u (Federaciji) BiH ostaje nijemi promatrač procesa. Šutnja političkih predstavnika, osobito onih koji obnašaju izvršne funkcije, otvara prostor za sumnju u pasivnost, a i za pitanje – postoji li uopće strateško razumijevanje važnosti ovakvih procesa?
U društvu u kojem šutnja često znači pristanak, nepostojanje glasa hrvatskih političkih aktera postaje poruka sama po sebi. A poruka glasi: ili ne znamo ili ne smijemo!
Što u Zagrebu misle o preuzimanju?
U spomenutom Konkurencijskom vijeću sjedi izvjesni Ivo Jerkić, odani liderov kadar, no ipak, potpisuje preuzimanje HT Eronet od strane BH telekoma, bez ikakvih konzultacija s dioničarima, posebice s hrvatskim T-com i vladom u Zagrebu?
Održan je, kako doznajemo, sastanak u sastavu Nikšić, Mijatović kao i resorna ministrica Katić na kojem je potvrđena odluka o preuzimanju. Zabrinjava ponašanje resorne ministrice koja nije postavila niti jedno pitanje? Neki se pitaju je li možda na stolu bila i ponuda: nama Eronet, a vama Hrvatima aluminij jer je u oba slučaja Vlada Federacije većinski vlasnik.
Dvije tvrtke u većinskom vlasništvu vlade Hrvatske Poštanska banka i HEP bile su zainteresirani da kupe HT Eeronet. Premijer Andrej Plenković u više navrata je razgovarao na tu temu no nikada se nije krenulo u preuzimanje. Zašto?
Neodgovorena pitanja
Pokušali smo neke odgovore dobiti od same Uprave HT Eronet no do objave ovog članka nam nisu odgovorili. U nastavku objavljujemo što smo ih pitali:
5.svibnja ove godine, Konkurencijsko vijeće BiH objavilo je tzv. Obavještenje o prijavi koncentracije gospodarskog subjekta BH Telecom d.d. Sarajevo kojim se namjerava ostvariti kontrola nad gospodarskim subjektom Telemach BH d.o.o. Sarajevo. Prema javno dostupnim informacijama, HT Mostar (Eronet) je u propisanom roku dostavio primjedbu Konkurencijskom vijeću BiH upozoravajući na moguće narušavanje tržišne konkurencije na tržištu telekomunikacija.
Konkurencijsko vijeće BiH je 15.listopada 2025. godine donijelo rješenje o uvjetno dopuštenoj koncentraciji, pa nas interesira:
Je li HT Mostar podnio pisanu primjedbu 13.svibnja 2025. ili drugo očitovanje/primjedbu/dopis Konkurencijskom vijeću BiH i ako jest molim da nam dostavite podatke o datumu podnošenja primjedbe ili druge vrste dopisa, sadržaj iste te informaciju o daljnjem postupanju navedenog Konkurencijskog vijeća.
U slučaju da HT Mostar (Eronet) nije podnosio primjedbu/dopis/prijavu/očitovanje, molim informaciju je li Eronet bio upoznat sa prijavom koncentracije i mogućnošću pravodobne reakcije na isto?
U slučaju djelomičnog usvajanja primjedbe, molim preciziranje mjera iz Rješenja Konkurencijskog vijeća BiH od 15.listopada 2025. koje su eventualno uvedene kao rezultat/posljedica iznesenih primjedbi. (NASTAVLJA SE…)
