Hrvatski iseljeništvo imalo je golemu ulogu u međunarodnom priznanju Hrvatske

Unatoč teškoj krizi u kojoj se država nalazi, u Hrvatskoj i diljem svijeta bit će obilježena 27. obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Riječ je o datumu, 15. siječnja 1992. godine., kad su zemlje članice tada Europske zajednice priznale Republiku Hrvatsku. Prije tog datuma Hrvatsku je priznalo samo nekoliko zemalja

Teška borba za međunarodno priznanje vođena je na bojištima diljem Hrvatske. Da hrvatski branitelji nisu uspjeli odbiti velikosrpsku agresiju tijekom 1991. i 1992., i na kraju u Oluji u kolovozu 1995. Nanijeti težak vojni poraz četničkim pobunjenicima, Hrvatska danas ne bi postojala kao samostalna država, niti bi bila međunarodno priznata.

Zaboravljena uloga hrvatskog iseljeništva

Međutim, u Hrvatskoj se gotovo već zaboravilo da se u isto vrijeme u svijetu također vodila jedna žestoka diplomatska bitka za priznanje Republike Hrvatske, koju su predvodili hrvatski iseljenici. Tako da se danas može i mora reći kako bi put do priznanja Hrvatske bio silno otežan da nije bilo izuzetno uspješnog i vrhunski organiziranog djelovanja hrvatskih iseljenika na svim kontinentima, od Južne i Sjeverne Amerike do Europe, Afrike, Azije, Austraije i Novog Zelanda.

Nezahvalno je govoriti i pisati u kojim su zemljama hrvatski iseljenici bili najaktivniji i najuspješniji. Jako je žalosno što relevantne obrazovne i vladine institucije u Hrvatskoj nisu do sada potaknule i financirale hrvatske povjesničare da istraže to povijesno razdoblje u životu hrvatskog isljeništva, ali i Republike Hrvatske. Naravno, svoju ulogu u međunarodnom priznanju Hrvatske imala je i hrvatska diplomacija, koja je, treba reći, tada bila tek u svojem razvoju. Kao prvi glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova 1991. godine, odgovorno tvrdim da je hrvatsko iseljeništvu u početku imalo veću ulogu i prodornost u glavnim gradovima mnogih zemalja svijeta, nego neiskusni hrvatski diplomati.

Veliki pritisak na Vladu Australije

Primjerice, hrvatska iseljenička zajednica u Australiji, a nju najbolje poznam, svojom je aktivnošću natjerala tadašanju Vladu Australije na donošenje odluke o priznanju Hrvatske prije nego što je to učinila Europska zajednica. To mi je kasnije rekao tadašnji ministar vanjskih poslova Australije Gareth Evans. Međutim, na izričto traženje Njemačke, Australija je pričekala da Hrvatsku najprije prizna E.Z. 15. siječnja 1992. Australija je Hrvatsku službeno priznala samo nekoliko sati nakon što je to učinila Europska zajednica. Da nije bila tako velika razlika u vremenskoj zoni, najvjerojatnije je da bi i Australia službeno priznala Hrvatsku 15. a ne 16. siječnja.

Koncem rujna i početkom studenoga 1991. zastupnici u australskom Parlamentu i članovi Parlamentarne skupine za međunarodno priznanje Hrvatske i Slovenije, u mojoj pratnji, došli su iz Australije u Hrvatsku i posjetili su bojišta u okolici Zagreba. U Zagrebu su imali razgovore s predsjednikom Tuđmanom i ministrom vanjskih poslova Šeparovićem. Andrew Theophanous, tada član vladajuće Laburističke stranke, na konferenciji za tisak u Zagrebu izjavio je da bi međunarodna zajednica tj. razne zemlje trebale što prije priznati Hrvatsku kao samostalnu državu. Bila je to prva izjava jednog zapadnog političara koji je već tada javno zatražio međunarodno priznanje Hrvatske. Oba australska političara ima su vrlo bliske odnose i odličnu suradnju s Hrvatima u Australiji.

Kao jedan od brojnih dokaza aktivnosti hrvatskog iseljeništva u Australiji u borbi za međunarodno priznanje Hrvatske, i odlične suradnje Ministarstva vanjskih poslova i hrvatskih iseljenika u Australiji, objavljujem priopćenje za javnost koje je na tu temu izdao Hrvatski radio program 3ZZZ u Melbourneu 27. rujna 1991. godine. Priopćenje prenosim u cijelosti:      

“Pojačana diplomatska aktivnost Hrvata na australskom kontinentu

U našoj se zajednici proteklih dana nalazi u posjetu gospodin Ante Babić – glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske. U okviru svojeg posjeta Melbourneu i cijeloj Australiji gospodin Babić imao je nekoliko javnih nastupa i kontakata s visokim australskim političarima. Tako je jučer, 26. rujna 1991., u Sydneyju imao nastup u hrvatskom domu Punchbowl, u organizaciji dr. Bosnića i gospodina Čikeša, predsjednika i tajnika HDZ-a Australije. Predavanju na temu: Aktualna situacija današnje Hrvatske, unatoč radnom danu, bilo je nazočno više od 1000 Hrvata, kojima su ujedno prikazane i dvije video vrpce HTV-a o agresiji na Hrvatsku i ratnim razaranjima. Sudeći po raspravi koja je uslijedila, ovaj je nastup naišao na izuzetno dobar prijem.

Danas je gospodin Babić imao dva susreta u australskom glavnom gradu u zgradi australskog Parlamenta. Prvi je bio s gospodinom Paulom Filingom, zastupnikom u Parlamentu i tajnikom Parlamentarne skupine za priznanje samostalnosti Republike Hrvatske. Ovom je prigodom ugovoren i skori službeni posjet zastupnika Filinga Zagrebu.

Pismo Mesića i Domljana australskom predsjedniku Vlade Bob Hawkeu

Drugi je susret gospodin Babić, u čijoj je pratnji bio i zastupnik Filing, održao s gospodinom Hughom Whiteom, osobnim savjetnikom za vanjske poslove australskog predsjednika Vlade gospodina Boba Hawkea. Ovom je prigodom gospodin Babić uručio pisma predsjednika Vlade Republike Hrvatske Stjepana Mesića i predsjednika Hrvatskog sabora Žarka Domljana zastupnicima obaju domova australskog Parlamenta.

U tim pismima opisana je pozadina velikosrpske i armijske vojne agresije na Hrvatsku te se još jedanput naglasilo kako Jugoslavija i njezine institucije više ne postoje, pa se, shodno tome, traži pokretanje procesa međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i svih drugih republika koje to žele. Također je prenesena iskrena zahvalnost dr. Tuđmana u ime hrvatske Vlade i cijelog hrvatskog naroda australskom premijeru Hawkeu i ministru vanjskih poslova Garethu Evansu zbog njihova zalaganja da se kriza nekadašnje Jugoslavije internacionalizira i stavi pred Ujedinjene narode.

U razgovoru s g. Whiteom bilo je riječi i o konzultacijama koje australska Vlada provodi s nekoliko drugih zemalja o mogućnosti priznavanja Hrvatske. Ponovljeno je i odlučno stajalište Boba Hawkea da će Australija među prvima priznati Hrvatsku, da je neprihvatljivo bilo kakvo nasilno mijenjanje unutarnjih granica, kao i to da će Australija i nadalje s punom pozornošću pratiti razvoj zbivanja na tom području i, u skladu s razvojem događaja, poduzimati daljnje korake.

U razgovoru s Hughom Whiteom dotaklo se i teme otvorene osude velikosrpske i vojne agresije na Hrvatsku. Tu je osudu jučer izrekao američki državni tajnik gospodin James Baker. Australska Vlada ne krije zadovoljstvo što je prva zatražila intervenciju UN-ovih snaga u zaustavljanju agresije na Hrvatsku.

Susreti s hrvatskim iseljeničkim zajednicama u Sydneyju i Melbourneu

U okvirima svojeg boravka u Australiji, gospodin Babić susreo se s brojnim predstavnicima australske hrvatske zajednice, te im prenio pozdrave i zahvalu za svu njihovu potporu Domovini. On je to učinio u ime ministra vanjskih poslova prof. dr. Zvonimira Šeparovića i hrvatskog vrhovništva. Ovdje valja istaknuti kako su svi ovdašnji hrvatski javni djelatnici umnogostručili napore kako bi se što bolje pomoglo Domovini, prvenstveno na planu međunarodnog priznanja i potpore Vladi RH i cjelokupnom vrhovništvu. Očekujemo skori javni nastup vođe oporbe Paula Hewsona, koji će, kako doznajemo iz dobro informiranih izvora, iznijeti stav australske parlamentarne oporbe «kako nema razloga za daljnje odlaganje priznanja Hrvatske, i da to treba odmah učiniti».

Diljem Australije u ovom trenutku uskladišteno je više od 170 tona lijekova, odjeće i hrane namjenjenih Hrvatskoj. Traži se da Australija snosi troškove zračnog transporta do Zagreba. Bilo kako bilo, očekuje se isporuka prve pošiljke već početkom sljedećeg tjedna. Također, tijekom boravka u Sydneyju, Anti Babiću uručen je ček na sto tisuća dolara, koji su sakupili hrvatski iseljenici s područja Like, Korduna i Banovine. Novac je namijenjen za pomoć tim područjima.

Potvrđena je i vijest da će gospodin Ante Babić govoriti u nedjelju, 29. rujna, u 15 sati na manifestaciji potpore Hrvatskoj i njezinu vrhovništvu. Ovom će manifestacijom biti okončan program, koji je počeo u subotu, 20. rujna, velikim skupom Hrvata u Melbourneu i nastavljen svakodnevnim 24-satnim bdijenjem na Gradskom trgu. U nedjelju se očekuje dosada najveći javni skup Hrvata na području Melbournea.

Zvonimir Vučak

Urednik Hrvatskog radio-programa – Melbourne 27. rujna 1991. godine»