Dramatične prizore s nekih tropskih područja nakon razornih tornada ovaj smo put vidjeli i kod nas, u Splitu, a takvih bi pijavica, zbog nestabilnih atmosferskih prilika, moglo biti još. Upravo su takve neprilike za vrijeme zadnje ciklone uvjetovale pojavu vrtloga, kaže nam Tanja Renko iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, objašnjavajući što je zapravo dovelo do pijavice.
– Za nastanak pijavica mora postojati određena statička i dinamička nestabilnost u nižim i srednjim slojevima atmosfere, a ona može biti posljedica različitih procesa u atmosferi, od kojih je najjednostavniji dotok hladnijeg zraka nad toplu podlogu. Uz to, pijavicu uvjetuje i dovoljno jaka vrtložnost, a za nju pak smicanje vjetra, odnosno razlika u smjeru i brzini vjetra između dvaju slojeva po visini, u nižim slojevima atmosfere. Za nastanak tornada važno je izraženo smicanje u dubljem sloju, od tla pa do nekih šest kilometara visine. Jedan od uvjeta za formiranje tornada je i niska visina, odnosno razina slobodne konvekcije, kao i niska visina baze oblaka – kaže Tanja Renko. Pijavica ili tromba je, dakle, atmosferski vrtlog manjeg razmjera i kratkog trajanja koji se pri izrazito nestabilnoj atmosferi pojavljuje ispod olujnog oblaka.
Može nastati iznad vodene površine te nad kopnom, a smatra se da je vodena pijavica zapravo manji tornado nad vodom ili morem, pa kad takva pijavica prijeđe s vodene površine nad kopno, ona se može smatrati tornadom. Takvi su se slučajevi do sada događali daleko, a kod nas se ove vrtložne pojave nazivaju pijavicama, te se samo u slučaju većih razornih djelovanja na kopnu nazivaju tornadima. Jesmo li doista svjedoci sve češćih ekstremnih pojava posljednjih godina poput meteoroloških tsunamija, toplinskih valova, velikih poplava, pitaju se svi, ne samo oni koji sustavno prate meteorologiju.
Češće na moru
– Pijavice su nešto češće posljednih godina, barem prema podacima iz razdoblja od 2001. do 2013. godine, no teško je reći je li uzrok meteorološki, prije se to može objasniti suvremenijom tehnologijom zbog koje motrena pojava bude lakše i jednostavnije zabilježena. Također je sve veći interes javnosti za meteorologiju i vrijeme, što isto tako utječe na dokumentiranje pojava kao što su pijavice i tornada – odgovara Tanja Renko. Brojni su nam slučajevi dokazali kako su pijavice češće na moru, što se splitskog akvatorija tiče, nisu rijetka pojava kod Čiova, Šolte, Brača… Pijavice se kod nas pojavljuju duž cijele obale, no stručnjaci su ih više promatrali duž zapadne obale Istre, u okolici Zadra, Šibenika, Splita i Dubrovnika, dakle u predjelima gušće nastanjenosti, te predjelima gdje je dostupan pogled prema otvorenome moru. Nedavno su tako prošloga ljeta viđene i nadomak Hvara, kad je u naletu pijavice oštećena jedrilica, a snimili su ih članovi “Crometea”. Iako ovakve pojavice mogu nastati u bilo koje doba godine, hvarski je slučaj jedan od brojnih primjera ljetnih pijavica jer ih je, prema podacima DHMZ-a, najviše zabilježeno od 2001. do 2013. godine u ljetnim mjesecima, a posebno u kolovozu. U svakom slučaju, nije ugodno pročitati i čuti, no posve je sigurno da će kataklizmičnih prizora srušenih stabala, iščupanih stupova i odnesenih krovova biti ubuduće i na to se treba pripremiti. (Slobodna Dalmacija)
