Miro Bulj spreman primiti metak u zaštiti Peruće i Cetinske krajine!

Na današnjoj konferenciji za medije Mosta nezavisnih lista na kojoj su prisustvovali Miro Bulj, saborski zastupnik Mosta nezavisnih lista i Ante Čikotić, član Glavnog odbora Mosta i županijski vijećnik u splitsko-dalmatinskoj županiji, te Mate Rebić bivši puomoćnik ministra zaštite okoliša; Mostovci su ponovno istaknuli oštro protivljenje izgradnji TE Peruća.

Peruća je najveći bazen pitke vode u Europi, naši najveći resursi su zrak, čista voda i naša zemlja, na tome treba graditi budućnost, a to je tema o kojoj Mostovci često progovaraju u Hrvatskom Saboru te su tako danas ponovno naglasili isto na konferenciji za medije.

Miro Bulj kao dugogodišnji borac protiv izgradnje TE istaknuo je: „I narod i znanstvenici upozoravaju da je TE Peruća štetna i ekonomski jer će građani to sufinancirati, ali i ekološki jer će ugroziti pitku vodu. TE Peruća inicijativa je Zorana Burića koji je suvlasnik ovog projekta, te su se pojavile informacije da su se prijeteći, manipulirajući i ugrožavajući demokratske procese slala prijeteća pisma građanima gdje ih upozoravaju da će se krenuti u izvlaštenje ako ne pristanu potpisati da im se po cijeni koje oni dgovore, proda zemlja. Da se razumijemo, govorimo o suprugu ministrice Burić Pejnović“.

Bulj je osim toga naglasio kako je nečuveno da ljudima koji nisu pravno potkovani dolaze ovakva pisma te kako je ovo pokušaj ugroze ovog područja. Osim toga, istaknuo je: „Pozivam premijera i ministra Božinovića da ispitaju ovaj slučaj pritisaka na ljude, ovo što radi g.Burić u stilu je Cose Nostre te je neviđen sukob interesa i primjer pritiska na ljude. Želim samo da se zna, bez obzira na sve prijetnje koje dobivaju ljudi, bez obzira na sve pritiske kojima sam i ja izlagan godinama u borbi protiv TE Peruća, osobno sam spreman primiti i metak za zaštitu ovog kraja.“

Mate Rebić istaknuo je slijedeće: „I najnovija spletkarenja oko odabira nove uprave HEP-a jasno pokazuju da se brzo odustalo od “javnog natjecanja” i pribjeglo dosadašnjim fiktivnim. Pozivamo novinare da preispitaju funkciju javnog natječaja po političkom ključu. Do koje smo mi razine uništili svijest i motivaciju normalnih i pametnih ljudi da se oni uopće ne prijavljuju na javne natječaje upravljanja državnih tvrtki. Naravno, znaju oni da bez stranačke iskaznice ili interesnog kriterija nisu potencijal za vođenje državnih poduzeća.“

Ante Čikotić, bivši državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike naglasio je kako ovaj projekt još nije proglašen strateškim, te kako su iznijeli čitav niz prijedloga i pozvali HEP da se očituje s obzirom da je upravo HEP oštećena strana u ovom projektu te kako je bez HEPa ovo neodrživ projekt. Osim toga, Čikotić je naglasio kako je ovo sukob dvaju koncepata: „Imamo koncept razvijenog svijeta koji ide u decentraliziranu prozvodnju električne energije i koncept projekta koji zastupa nečije pojedinačne interese što nebi bio problem da nije u pitanju subvencija koju će opet građani platiti skupom cijenom električne energije. Zalažemo se za koncept razvijenog svijeta, akcijski plan mikrosolara u cijeloj Hrvatskoj, dakle 100.000 krovova s mikrosolarima do 5 kw kroz 4 godine bio bi ekvivalent ovom projektu, a bolji je i ekološki prihvatljiviji i čini građane bogatijim. Osim toga, time potičemo građane da postanu i proizvođači električne energije. U svijetu se ne grade više ovakva postrojenja, trebamo težiti boljim riješenjima i decentraliziranoj pripremi električne energije koji će od građana napraviti poduzetnike, da ti solarni paneli budu i na školama i na kućama“.

Osim navedenog, Čikotić je predložio i tri konkretne mjere:

1. Smanjenje realnog troška priključenja elektrane na distribucijsku mrežu

Kako bi se elektrana priključila na isto obračunsko mjesto preko kojeg kupac s vlastitom proizvodnjom preuzima električnu energiju, potrebno je obaviti izmjenu postojećeg priključnog mjesta, a često se u praksi dovodi do neopravdano visokih troškova i velike razlike u naplaćenim radovima, ovisno o procjeni pojedine Elektre. Ovo dovodi do netransparentnosti i nesigurnosti prilikom planiranja elektrane čime se obeshrabruje ulaganje u elektrane male snage. nacionalnoj razini odrediti jedinstveni trošak priključenja za male solarne elektrane. Ovaj trošak treba sadržavati samo minimalne realne troškove izmjene brojila na postojećem priključnom mjestu.

2. Tipski projekt

Izrada idejnog i glavnog projekta za male instalacije koje su jednostavna građevina realno nije potrebna. Ta dokumentacija bi se mogla tipizirati ovisno o priključnoj snazi elektrane čime bi se trošak značajno smanjio.

3. Godišnji obračun za kupce s vlastitom proizvodnjom

Mjesečno obračunsko razdoblje ne prepoznaje značajne godišnje varijacije u proizvodnji iz solarnog sustava. Godišnji obračun umjesto mjesečnog smanjuje vrijeme povrata investicije za 5-15%. Kupac s vlastitom proizvodnjom viškom u proizvodnji u ljetnim mjesecima nadomješta manjak proizvodnje u zimskim mjesecima, te se eliminira trošak mjesečnog očitanja brojila.

Predlažemo po uzoru na slovensku uredbu, obračunsko razdoblje definirati kao kalendarska godina (12 mjeseci od datuma priključenja elektrane na distribucijsku mrežu).

Ove tri mjere bi značajno ohrabrile građane da krenu u izgradnju vlastitih elektrana na svojim krovovima. 100.000 krovova građana sa do 5 kW elektranama na krovovima je ekvivalent ovom suludom konceptu iz 19 stoljeća.

Hrvatskoj mora imati dosljednu strategiju kojoj je cilj podupiranje decentralizirane proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u korist lokalnih zajednica i građana. „Preporuka je da građanska energija postane izričit prioritet pri stvaranju lokalnih i nacionalnih okvira u procesu energetske tranzicije“, naglasio je Čikotić.