Most nezavisnih lista danas je u Dubrovniku održao treću u nizu konferenciju za medije, kojima se u svim jadranskim županijama traži donošenje Deklaracije o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa
Na konferenciji pod nazivom „Zašto Vlada ne želi zaštiti naše more“ govorili su saborski zastupnik Nikola Grmoja i dubrovački gradski vijećnik Maro Kristić.
Svi Mostovi županijski vijećnici skupiti će u jadranskim županijama potpise kako bi uputili Deklaraciju za proglašenje isključivog gospodarskog pojasa.
Politički tajnik i saborski zastupnik Nikola Grmojapodsjetio je kako je Most NL prije pola godine u saborsku proceduru uputio prijedlog odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa RH u Jadranskom moru, kojom je tražio proglašenje suverenih prava koja RH ima pravo proglasiti prema Konvenciji UN-a o pravu mora iz 1982., a riječ je o morskom prostoru površine od 24 tisuće četvornih kilometara.
“Most se vodio primjerima zemalja koje su proglasile isključivi gospodarski pojasa, zemlje u Sredozemlju, ali i zvan njega, a posljednje su to napravile Velika Britanija i Francuska. Tu je i preporuka Europske komisije svim državama članicama da proglase ovakve pojaseve. Oslanjamo se na studiju iz 2013. koja je predvidjela povećane koristi, prvenstveno ekonomske i ekološke, posebno vezano uz turizam. Nužno je zaštititi naš riblji fond, te uz dijalog s drugim zemljama, ostvariti i svoje nacionalne interese. Vladajući izbjegavaju ovo važno pitanje, a prema najnovijim izjavama jasno je s kim nas uspoređuju i gdje nas vide. Uz bok europskim zemljama, koje teže vlastitom prosperitetu i snazi, očito ne. Premijer nas, kako so čuli, vidi u afričkoj uniji“, rekao je Grmoja.
Dubrovčanin Maro Kristić istaknuo je kako će na lokalnoj razini tražiti proglašenje isključivog gospodarskog pojasa, jer Hrvatska zbog ne proglašenja pojasa gubi 130 milijuna kuna, a većina zemalja Sredozemlja ga je proglasila jer je takva i preporuka EU.
Grmoja je dodao kako se Most NL intenzivno bavi važnim pitanjima poput isključivog gospodarskog pojasa, pa tako u sklopu svog Pokreta ostanka predlaže konkretne reforme i zahvate od pravosudne reforme preko demografije i javne uprave do poduzetništva.
