Razvoj digitalnog doba donio je nevjerojatne tehnološke iskorake, ali istovremeno uzrokovao i zabrinjavajuće povećanje potrošnje struje
Podatkovni centri troše ogromne količine energije – neki veliki kompleksi godišnje potroše struje koliko i čitavi gradovi poput Splita ili Rijeke. Ovaj problem postaje sve vidljiviji u doba klimatskih promjena. Hrvatske IT tvrtke sve ozbiljnije shvaćaju svoju odgovornost, pa čak i kompanije iz naizgled nepovezanih sektora, među kojima je i allyspin casino, uvode nove strategije za smanjenje energetskog otiska svojih serverskih prostorija i računalnih sustava.
Prema istraživanju Europske komisije, informacijsko-komunikacijski sektor trenutno je odgovoran za između 5% i 9% ukupne svjetske potrošnje električne energije, a očekuje se da će taj postotak rasti ako se ne implementiraju učinkovitija rješenja. Hrvatski stručnjaci upozoravaju da bi bez značajnih promjena u dizajnu i upravljanju računalnim sustavima, energetska potrošnja mogla postati ograničavajući faktor daljnjeg tehnološkog razvoja.
Arhitektonska rješenja za energetsku učinkovitost
Srce svake računalne operacije je procesor, komponenta koja tradicionalno troši najviše energije. Novi pristupi u dizajnu čipova, međutim, značajno mijenjaju ovu paradigmu. Hrvatski inženjeri sudjeluju u nekoliko europskih projekata razvoja procesora koji mogu dinamički prilagođavati svoju potrošnju ovisno o opterećenju.
Heterogena računalna arhitektura predstavlja jedan od najobećavajućih pristupa. Ova arhitektura kombinira različite vrste procesora optimizirane za specifične zadatke, omogućujući sustavu da za svaku operaciju koristi energetski najučinkovitiju komponentu. Testiranja provedena na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu pokazala su da ovakav pristup može smanjiti potrošnju energije za čak 43% u usporedbi s tradicionalnim homogenim sustavima.
Napredni sustavi hlađenja
Tradicionalni sustavi hlađenja zrakom pokazali su se nedovoljno učinkovitima za moderne, guste računalne konfiguracije. Inovativna rješenja poput tekućinskog hlađenja postaju sve popularnija, posebno u velikim podatkovnim centrima.
Jedan podatkovni centar u Rijeci nedavno je implementirao sustav koji koristi morsku vodu za hlađenje, što je rezultiralo smanjenjem potrošnje energije za hlađenje od gotovo 70%. Ovakvi primjeri pokazuju kako lokalno dostupni prirodni resursi mogu značajno doprinijeti energetskoj učinkovitosti.
Programska rješenja i optimizacija
Energetska učinkovitost nije samo pitanje hardvera. Način na koji se softver dizajnira i izvršava ima značajan utjecaj na potrošnju energije. Neučinkoviti algoritmi i loše optimizirani programi mogu uzrokovati nepotrebno visoku potrošnju resursa čak i na energetski učinkovitom hardveru.
Hrvatski programeri razvili su nekoliko alata za analizu energetske učinkovitosti softvera koji omogućuju identifikaciju i optimizaciju problematičnih dijelova koda. Jedan takav alat, razvijen na Tehničkom fakultetu u Splitu, postao je standard u nekoliko domaćih softverskih tvrtki, omogućujući im smanjenje energetske potrošnje njihovih aplikacija za 15-30%.
Obnovljivi izvori energije i inovativna napajanja
Čak i najnapredniji računalni sustavi i dalje ovise o električnoj energiji za svoj rad, zbog čega postaje presudno pitanje odakle ta energija dolazi. Izbor izvora napajanja izravno utječe na ukupni utjecaj na okoliš.
Tako je podatkovni centar u Varaždinu nedavno postavio solarne panele koji tijekom sunčanih dana pokrivaju do 40% ukupne potrošnje energije. Zahvaljujući kombinaciji solarne tehnologije i modernih sustava za pohranu energije, centar uspijeva održati stabilno napajanje i u uvjetima bez izravnog sunčevog svjetla, čime se značajno smanjuje oslanjanje na tradicionalnu električnu mrežu.
Regulatorni okvir i poticaji
Zakonodavni okvir igra ključnu ulogu u promicanju energetske učinkovitosti u digitalnom sektoru. Europska unija, a s njom i Hrvatska, implementirala je niz mjera i poticaja usmjerenih na smanjenje potrošnje energije unutar ICT industrije.
Ove regulative obuhvaćaju tehničke standarde, porezne olakšice te potporu projektima koji integriraju obnovljive izvore energije i optimizaciju resursa. Time se stvara povoljno okruženje za razvoj tehnologija koje istovremeno podržavaju digitalni rast i smanjuju negativan utjecaj na okoliš.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ima ključnu ulogu u poticanju održivih poslovnih inicijativa kroz dodjelu bespovratnih sredstava za projekte koji se fokusiraju na poboljšanje energetske učinkovitosti.Ova financijska podrška potaknula je brojne hrvatske tvrtke na uvođenje zelenih tehnologija i optimizaciju potrošnje resursa.
Istovremeno, primjena poreza na emisije ugljika dodatno otežava ekonomski opstanak energetskih neučinkovitih modela, čime se dodatno ubrzava prijelaz prema održivim rješenjima u poslovanju.
Budućnost zelenog računarstva u Hrvatskoj
Hrvatska ima priliku preuzeti vodeću ulogu u regiji kada je riječ o zelenom računarstvu. Spoj visokoobrazovanih kadrova, povoljnih klimatskih uvjeta za korištenje obnovljivih izvora te stabilnog zakonodavnog okvira pruža čvrste temelje za razvoj naprednih i održivih tehnologija.
Neki domaći startupovi već rade na inovacijama koje bi mogle značajno utjecati na tržište. Razvijaju se novi materijali za dugotrajnije i učinkovitije baterije, kao i algoritmi koji optimiziraju potrošnju energije u računalnim sustavima. Ova rješenja imaju potencijal proširiti se izvan granica Hrvatske i postati relevantna na globalnoj razini.
Povećanje energetske učinkovitosti više nije isključivo tehnički izazov, već i prilika za izgradnju održivijeg digitalnog okruženja. Kroz sinergiju hardverskog napretka, softverske optimizacije i primjene obnovljivih izvora, hrvatska tehnološka scena aktivno sudjeluje u smanjenju štetnog utjecaja računalne industrije na okoliš. Takvi pristupi ne samo da povećavaju učinkovitost i smanjuju operativne troškove, već i omogućuju da se tehnološki napredak odvija u skladu s načelima ekološke odgovornosti.