Premijer Andrej Plenković je prigodom 29.obljetnice proslave “Oluje” u Kninu održao govor čije najvažnije naglaske objavljujemo u nastavku
1995. godine, nakon dugih priprema i niza prethodnih vojnih operacija, Hrvatska je pobjedom u Oluji, ali i Bljesku okončala višegodišnju okupaciju hrvatskoga teritorija.
Bio je to odvažan odgovor kojim smo vratili u ustavnopravni poredak gotovo četvrtinu hrvatskog teritorija, omogućili povratak tisućama prognanih i izbjeglih te odgovorili na ratna razaranja i stalnu prijetnju sigurnosti hrvatskog naroda i hrvatske države.
Odlučujuća bitka za hrvatsku slobodu i najveća vojna pobjeda u hrvatskoj povijesti
Oluja je označila početak novog razdoblja u hrvatskoj povijesti, jer je tek od tog trenutka opstojnost hrvatske države bila osigurana za buduće naraštaje.
U toj su sudbonosnoj bitci 200.000 hrvatskih vojnika, policajaca i branitelja, uz viziju i vodstvo predsjednika dr. Franje Tuđmana, i tadašnje državno i vojno vodstvo, pokazali neviđenu hrabrost i odlučnost.
Hrvatska je u vrlo kratkom roku uspjela opremiti i uvježbati snažnu vojsku, i to ne zaboravimo u uvjetima embarga na uvoz oružja.
U Oluji je, nažalost, život izgubilo skoro 250 hrvatskih branitelja, a njih je više od 1400 ranjeno, ostavljajući u našim srcima neizbrisiv osjećaj zahvalnosti i ponosa.
Ova završna pobjedonosna operacija Domovinskog rata, osim što je okončala rat u Hrvatskoj, dovela je i do kraja rata u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Mjesec dana nakon genocida u Srebrenici, Olujom je razbijen obruč oko Bihaćkog džepa u kojem je 140.000 Bošnjaka bilo pod trogodišnjom opsadom srpskih snaga.
Moć koju je hrvatska država demonstrirala u Oluji preokrenula je odnose snaga na ovim prostorima. Omogućilo je kasnije i mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, čime je Hrvatska u siječnju 1998. ostvarila svoj puni suverenitet i teritorijalni integritet.
I upravo je stoga podizanje stijega na Kninskoj tvrđavi uistinu jedan od najsretnijih trenutaka u hrvatskoj povijesti! Ne samo da je to simbol pobjede u Domovinskom ratu, već je u Tuđmanovom ljubljenju hrvatske zastave pretočeno tisućljetno stremljenje Hrvata za slobodom i svojom državom.
Kao da je taj hrvatski barjak osvetio i razoreni Vukovar, granatirani Dubrovnik, bombardirane hrvatske gradove u velikosrpskoj najezdi na Hrvatsku. I kao da je tada vraćao nadu i ponos Škabrnji, Dalju, Tovarniku, Voćinu, Tordincima, Baćinu, Saborskom, Nadinu, i mnogim drugim u crno zavijenim hrvatskim selima i mjestima.
I zato danas još odzvanjanju riječi prvog predsjednika Tuđmana: “Zastava ovdje znači dovršenje djela uspostave slobodne i neovisne Hrvatske i njezinog teritorijalnog integriteta.”
Stoga je Oluja bila najveći vojni podvig i najveća vojna pobjeda u hrvatskoj povijesti.
Zahvalnost hrvatskim braniteljima bez kojih ne bismo imali slobodu
Kao što je u našem habitusu da ne vodimo osvajačke ratove, tako je i Oluja bila oslobodilačka, obrambena, legitimna i pravedna operacija. I stoga ćemo se suprotstaviti svakom pokušaju izvrtanja povijesnih činjenica i nikada nikome nećemo dopustiti napade na hrvatske branitelje, vojnike i policajce, bez kojih nikog od nas ne bi danas ovdje bilo.
Bez njihove hrabrosti i odanosti ne bismo imali ni slobodu, ni demokraciju, niti bi Hrvatska danas bila međunarodno priznata i uvažena. I stoga su hrvatski branitelji, a osobito oni koji su dali svoje živote, utkani u temelje naše slobode, a mi smo im u današnjem vremenu itekako zahvalni i nastojimo svojim politikama voditi računa i o njihovom dignitetu i o njihovim pravima.
I zato smo na inicijativu potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja donijeli u prethodnim mandatima Zakon o hrvatskim braniteljima, Zakon o nestalima u Domovinskom ratu, Zakon o civilnim stradalnicima Domovinskog rata, ispravili nepravde iz nekih ranijih vremena zbog različitih okolnosti, te unaprijedili skrb i zaštitu digniteta branitelja iz Domovinskog rata, kao i pripadnika Hrvatskog vijeća obrane.
Ukinuli smo onu kriznu mjeru smanjenja mirovina, a osnovicu za izračun prava branitelja podigli, a podignut se još početkom sljedeće godine.
Traganje za nestalima ostaje prioritet
Upravo stoga smo izgradili veteranske centre u Šibeniku, Sinju, Petrinji i Daruvaru, a novi će se graditi u Krapini, Osijeku, Senju, Virovitici i Zadarskoj županiji. A jednako tako omogućili smo i osnivanje ustanova za dugotrajni smještaj kako bismo zbrinuli hrvatske branitelje koji se ne mogu brinuti o sebi zbog različitih okolnosti.
Mi ćemo jednako tako nastaviti predani rad u traganju za svim nestalima. U proteklih je osam godina ekshumirano 188 osoba, ukupno identificirano 278. No, vodeći računa o svim hrvatskim obiteljima nestalih hrvatskih branitelja, taj posao neće stati dok ne utvrdimo podatke i o posljednjem koji se još uvijek vodi kao nestali.
Ponosni na sve hrvatske uspjehe
Mi smo se danas okupili da još jednom proslavimo slobodu, da se prisjetimo veličanstvene Oluje, neustrašivosti hrvatskih branitelja, i svih onih koji su nam omogućili da živimo u neovisnoj i demokratskoj Hrvatskoj. O tome su generacije Hrvata sanjale, a danas je naša stvarnost i odgovornost.
