Oštećenici austrijskih RBA zadruga traže izuzeće zadarskog Tužiteljstva

U oba slučaja Inicijativa se poziva na Zakon protiv RBA zadruga, u javnosti poznatog kao Škibolin zakon, jer ga je predložio saborski zastupnik Marin Škibola, a donio Sabor u srpnju 2017. godine, ističući kako se na zadarskom Općinskom sudu u Zadru u ovršnim postupcima taj zakon ne poštuje, već da se donose “čudna rješenja u svezi nelegalnih austrijskih RBA zadruga”, a prijedlog za izuzeće i novu kaznenu prijavu proslijedili su i Vladi, Saboru te Vrhovnom sudu i Europskoj komisiji.

Škibolin zakon

– Sve osumnjičene sudjelovale su na specifičan način u ovršnom  postupku koji se vodi pred Općinskim sudom u Zadru u pravnoj stvari ovrhovoditelja Raiffeisenbank Feldbach Gnas Bad Gleichenberg eGen Austrija protiv člana Inicijative, ovršenika H.P. iz Turnja i to  odlučujući o prijedlogu za odgodu ovrhe nad njegovom imovinom, odnosno donoseći odbijajuće rješenje o odgodi 2. svibnja 2018. godine kao neosnovano,  svjesne da pritom postupaju suprotno odredbama Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenih vjerovnika (ZNUKMO) i suprotno Odluci Ustavnog suda RH, od 4. travnja 2017.godine, navedeno je u kaznenoj prijavi s naznakom “traži se hitnost postupka” gdje se nadalje podsjeća kako su u članku 6.  ZNUKMO-a propisani uvjeti i razlozi kada se ovrha odgađa te da je Ustavni sud ocijenio da se za ugovore sklopljene na području Republike Hrvatske, pred hrvatskim javnim bilježnikom, primjenjuje hrvatsko mjerodavno pravo pred hrvatskim sudovima. 

– Ignorirajući zakon, koji je lex specialis i jače pravne snage u svom obuhvatu od svih drugih zakona, nastaje šteta prema ovršeniku H.P. jer se zakazanom deložacijom za 8. svibnja 2018. godine, kao  direktnom posljedicom rješenja koje su donijele kazneno prijavljene, ovršenik trebao de facto naći na ulici. Obrazloženje Općinskog suda u Zadru sastavljeno je na način da sud pristrano ulazi u sferu pravnog teoretiziranja i tako premašuje zahtjev ovrhovoditelja (ide mu u korist i u dijelovima koje on nije zahtijevao), što je nedopušteno. Tako se protežira jedna strana u postupku na štetu druge, stoji u kaznenoj prijavi gdje se ističe kako je nevjerojatna i uočljiva brzina rješavanja prijedloga za odgodu ovrhe i naknadno podnesenog podneska i to bez da se ovršeniku ostavi mogućnost zaštite pravnim lijekom prije provođenja deložacije i gubitka jedinog krova nad glavom u kojem živi s obitelji.

Uporne u deložiranju

– Osumnjičenice su se rukovodile logikom kad se ovršenik deložira, neka se žali kome god, jer je namjera redatelja deložiranja provedena, navedeno je u kaznenoj prijavi gdje se nadalje spominje kako se pri zakazivanju ovrhe, odnosno odbijanju zahtjeva za njezinom odgodom dok se na istom sudu ne okonča parnični postupak, nije vodilo  računa  u slučaju pozitivnog ishoda za  ovršenika H.P.  

– Morale su pretpostaviti i varijantu što bi se moglo dogoditi nakon utvrđene ništetnosti u smislu članka 7. ZNUKM0, odnosno da za ovršenika može nastati nenadoknadiva šteta ukoliko bi ostao bez nekretnine prije pravomoćnog okončanja parničnog postupka, istaknuto je u prijavi gdje se nadalje navodi kako je H.P., kao član Inicijative građana oštećenika RBA austrijskih zadruga upoznat da je naročito drugoosumnjičena sutkinja ustrajna u ignoriranju novog mjerodavnog prava ZNUKMO (tzv. Škibolinog zakona), te da “svaki ovršni, sličan ili identičan predmet, upravo ona i baš samo ona rješava, uvijek nepovoljno za ovršenike, tražeći razne varijacije u svojim obrazloženjima kako bi pogodovala ovrhovoditeljima – austrijskim zadrugama, koje su se nezakonito  bavile kreditnom djelatnosti na području Hrvatske.”

– Ne primjenjujući novo mjerodavno pravo sve tri osumnjičene, a naročito drugoosumnjičena, kao službene osobe su iskoristile svoju ovlast pa time drugom prouzročili štetu, čime je počinjeno kazneno djelo iz čl. 291 st. 2 KZ/1 1, zlouporabe položaja i ovlasti i nesavjestan rad u službi. U pogledu rješavanja sličnih ili identičnih predmeta Općinski sud u Zadru postao je bastion, za razliku od mnogih drugih sudova diljem Hrvatske koji na pravilan način primjenjuju ZNUKMO i spomenuto Rješenje USRH. Zašto je to tako? Upravo to treba istražiti, naveli su iz Inicijative oštećenika te kao prijavitelji predložili da ovlašteni tužitelj na temelju čl. 205. st. 4. ZKP-a ovu prijavu uvrsti u upisnik kaznenih prijava, ispita osumnjičene i podnese optužnicu, a ukoliko iz priloga i navoda prijave ne može ocijeniti njenu vjerodostojnost, da na temelju čl. 206. st. 4. ZKP-a naloži provođenje istrage ili poduzme dokazne radnje u kojima će ispitati osumnjičenike i podnositelja prijave, izvršiti uvid u predmet Općinskog suda u Zadru pod poslovnim brojem Ovr-333/2017 te pribaviti podatke iz KE i PE za osumnjičenice. Prijavu je potpisao i Nenad Koljaja stavljajući se ujedno na raspolaganje tužiteljstvu za sve potrebne dopune i dodatne materijalne dokaze. 

Sud povukao zahtjev

Turanjska obitelj ipak je ostala u svojoj kući, a sporno, zakonu i Ustavu protivno rješenje, nakon podizanja kaznene prijave protiv  sudske savjetnice, sutkinje i predsjednice zadarskog Općinskog suda ipak je povučeno. Jednako je bilo i u prvom slučaju kada je Inicijativa zbog istih razloga podnijela prijavu samo protiv odgovorne sutkinje.

– Borit ću se do kraja, ne samo za sebe i moju obitelj, već i radi svih drugih koji su se našli u situaciji kao ja i koji nisu dovoljno upućeni u svoja zakonska prava. Sud bi nas, koji smo s austrijskim zadrugama potpisali ugovore trebao štititi, a događa se suprotno. Ovdje ima posla za USKOK i ja se nadam da će uskoro oni odraditi svoj posao i vratiti povjerenje građana u pravosuđe općenito, poručio je H.P. iz Turnja.