Papa Franjo proglasio je u danas na Trgu svetoga Petra papu Ivana Pavla II. i papu Ivana XXIII. svetima u jedinstvenoj ceremoniji kanonizacije održanoj pred stotinama tisuća vjernika iz cijelog svijeta.
“Proglašavamo svetima blaženog Ivana XXIII. i Ivana Pavla II., pribrajamo ih popisu svetih i određujemo da se u cijeloj Crkvi mogu pobožno štovati kao sveci”, rekao je svečano papa Franjo uz oduševljene povike vjernika dok su zvona odjekivala čitavim Rimom. Svečanost je započela pjevanjem crkvenih pjesama u 9,30 sati, a papa Franjo trebao pojavio se na Trgu svetog Petra u 10 sati. Okupilo se gotovo milijun ljudi iz svih krajeva svijeta. Oko 10.000 pripadnika policije i službi sigurnosti te posebni medicinski timovi angažirani su za ovu prigodu na ulicama Rima, a veliki dijelovi grada zatvoreni su za promet. Nakon ceremonije kanonizacije započela je misa. Tijekom kanonizacije na oltar je donesen relikvijar s moćima Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. Na samom početku obreda kardinal Angelo Amato, prefekt Kongregacije za proglašenje svetaca zamolio je papu Franju da proglasi svetima dvojicu papa. Papa je na to uzvratio dugom formulacijom proglašenja izrečenoj na latinskom jeziku, kojom su Ivan Pavao II. i Ivan XXIII. pribrojeni zajednici svetih. U Vatikanu su 98 izaslanstava država iz cijeloga svijeta i međunarodnih organizacija, među kojima su 24 državna poglavara i monarha, od španjolskog kralja do predsjednika Zimbabvea Roberta Mugabea. Među nazočnima su i talijanski predsjednik Giorgio Napolitano te premijer Matteo Renzi, kao i hrvatski predsjednik Ivo Joispović.
Goleme gužve i cjelonoćne molitve
Stotine tisuća ljudi iz cijeloga svijeta preplavile su u nedjelju ujutro Trg svetoga Petra u Rimu i okolne prostore kako bi prisustvovali ceremoniji kanonizacije dvojice papa, Ivana XXIII. i Ivana Pavla II., dviju gigantskih figura Katoličke crkve 20. stoljeća. Pola kilometra duga Ulica Via de la Conciliazione koja vodi u Vatikan prekrivena je u nedjelju ujutro morem zastava, među kojima dominiraju poljske. Brojni vjernici, među kojima i veliki broj mladih, satima su čekali na jutrošnje otvaranje trga, koji je policija otvorila za vjernike u 5,30 sati. Neki od njih, uključujući cijele obitelji, čekale su i više od 12 sati kako bi četiri sata prije početka službene ceremonije mogle ući na trg, prenose agencije. “Tu smo od jučer, od pet poslijepodne”, kaže Maria Huszaluk (19), koja je sa svojom šestočlanom obitelji stigla iz Belgije kako bi nazočila proglašenju svetim najpoznatijeg sina svoje domovine Poljske. Jedna od mlađih sestara spava joj na rukama. Neki od ljudi kazali su da bi slobodno mogli spavati na nogama s obzirom na to kolika je gužva. Dok rijeke ljudi pristižu policija povremeno propušta vjernike na pojedinim punktovima kako bi spriječila naguravanje. Među pristiglim vjernicima uočljiva je i skupina Talijana koja je doputovala iz mjesta Sotto il Monte, rodnog mjesta Ivana XXIII., noseći na glavi tamnocrvene kapice s njegovim imenom. Vjernici koji nisu htjeli sudjelovati u gužvama na ulicama proveli su noć moleći se u rimskim crkvama koje su posebno za današnji događaj ostale cijelu noć otvorene te će gledati prijenos ceremonije na velikim ekranima postavljenim diljem grada.
Papa u miru Benedikt XVI. koncelebrira na misi
Ceremoniji prisustvuje i papa u miru Benedikt XVI. koji je zauzeo mjesto u prostoru namijenjenu kardinalima i biskupima, dižući ruke u znak pozdrava i zajedništva. Zatim je sjeo u prve redove lijevo od oltara. Kako je bilo i najavljeno, koncelebrira na misi, ali nije na oltaru pokraj pape Franje kako se ne bi stvorila gužva. Njegova nazočnost u ovom povijesnom trenutku za Crkvu uveličava taj izniman događaj na kojemu će sudjeluje gotovo milijun ljudi. Neki mediji već govore o “misi četiriju papa” u Bazilici svetog Petra. “Bit će to događaj kakav Rim ne pamti u svojoj povijesti, kanonizacija dvojice papa u nazočnosti dvojice živućih papa”, Franje i Benedikta XVI., ocijenio je mons. Liberio Andreatta, ravnatelj vatikanske agencije za organiziranje hodočašća (ORP). Kardinal Joseph Ratzinger, predstojnik Kongregacije za nauk vjere, bio je jedan od najbližih suradnika pape Ivana Pavla II. i sudionik Drugog vatikanskog sabora na kojemu je iznio nove ideje. Poslije je priznao da je taj skup bio najvažniji događaj u njegovu životu na temelju kojega je razvijao svoje teološke zamisli u stotinama tekstova. Koncil je smatrao “obnovom u kontinuitetu” a ne “raskidom” s prijašnjom Crkvom. Nakon njegova neočekivana odreknuća u veljači 2013. i izbora pape Franje u ožujku te godine, dvojica papa su uspostavila srdačnu suradnju, živeći na nekoliko stotina metara udaljenosti u vatikanskoj državici.
Zaplijenjeno 700.000 krivotvorenih suvenira dvojice papa
Oko 700.000 krivotvorenih suvenira s likom pape Franje i budućih svetaca Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. zaplijenila je talijanska policija u subotu, dan prije kanonizacije dvojice papa u Vatikanu u nedjelju. Ti bi predmeti (magneti, naljepnice, satovi, sličice) bili prodani s vidljivim nadnevkom 27. travnja po nižoj cijeni od službenih te donijeli svojim proizvođačima 3,5 milijuna eura, navodi se u policijskom priopćenju. U okviru akcije koju je nazvala “rat protiv trgovaca u hramu”, financijska policija dodaje da je u Rimu od početka godine zaplijenjeno “sedam milijuna krivotvorenih i/ili opasnih nabožnih predmeta”. Uz to su otkrivena dva mjesta na kojima su se izrađivale kutijice s krunicama pod nazivom “Misericordina” koje je papa Franjo besplatno dijelio vjernicima u rujnu. Zaplijenjeno je 1.500 kutijica koje su se po tri eura za komad trebale prodavati stotinama tisuća vjernika koji se očekuju u nedjelju.
Tko su zapravo bili spomenuta dvojica?
Čin kanonizacije tandema Ivan XXIII. i Ivan Pavao II. već je doživljena kao Franjino balansiranje i pomirba između dviju struja u Katoličkoj crkvi. Jedne liberalne čije je lice najčešće Ivan XXIII. i konzervativne Ivana Pavla II. Ivan XXIII. rođen je 25. studenog 1881. kao Angelo Giuseppe Roncalli, jedno od trinaestero djece seljačke obitelji u malom planinskom selu kod Bergama. Svećenikom postaje u 25. godini, sudjeluje u I. svjetskom ratu kao kapelan. Papa Pio XI. uključuje ga u vatikansku diplomaciju, tijekom Drugog svjetskog rata pomogao je mnogim Židovima koji su bježali od progona. Nakon godina visokih dužnosti u Vatikanu i nakon smrti Pia XII. 28. listopada 1958., nakon jedanaest krugova glasovanja, Angello Roncali postaje Ivan XXIII. Zalagao se za modernizaciju Katoličke crkve, a još za života vjernici su ga prozvali Dobri papa. Osim njega svetim će biti proglašen i Ivan Pavao II. O njemu novije generacije znaju mnogo više. Pravim Imenom Karol Woytyla, rođen je 18. svibnja 1920. u poljskim Wadovicama. Svećenikom postaje 1946., a biskupom ’58. Hrabro je propovijedao vjeru tijekom komunističkog režima. Ivan Pavao II. jedan je od najmlađih papa novijega doba; njegov pontifikat je među najduljima, a nakon nekoliko stoljeća bio je ne-Talijan na mjestu pape te prvi papa nakon više stoljeća iz jednoga slavenskog naroda. Ivan Pavao II. čvrsto je zastupao stavove zbog kojih ga je čak i dio katolika smatrao prekonzervativnim. Do posljednjeg daha pobačaj je za njega bio ubojstvo, rastava braka sklopljenog pred Bogom nije dolazila u obzir, a žena se na oltaru kao svećenica nije mogla pojaviti ni na slici. Bio je poznat po putovanjima pa je tako triput bio i u Hrvatskoj čijem je priznanju pridonio 90-ih. Današnja je ceremonija bez presedana u povijesti Crkve, a njihova kanonizacija donijet će dodatnu popularnost papi Franji koji je od prošlogodišnjeg izbora na papinsku dužnost već osvojio naklonost ljudi diljem svijeta. (index.hr)
