Završnica izborne kampanje za devete parlamentarne izbore na Kosovu od proglašenja nezavisnosti doživljava svoju kulminaciju
Međunarodni institut IFIMES je već objavio predizbornu analizu sa naslovom „Parlamentarni izbori na Kosovu 2025: Potreban novi pristup za Kosovo“, link: https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/parlamentarni-izbori-na-kosovu-2025-potreban-novi-pristup-za-kosovo/5439? (20.01.2025).
Na parlamentarnim izborima učestvuje 28 političkih subjekata, od toga 19 političkih partija, pet koalicija, dvije građanske inicijative i jedan nezavisni kandidat. Šest je političkih subjekata iz srpske zajednice.
Broj poslaničkih mjesta u Skupštini Kosova je 120, od kojih je 20 poslaničkih mjesta zagarantirano za pripadnike manjinskih zajednica. Srpskoj zajednici pripada 10 poslaničkih mandata, bošnjačkoj tri, turskoj dva, Romima (RAE zajednice) četiri i goranskoj jedno poslaničko mjesto. Izborni prag iznosi 5%.
Posljednja šansa za političko-kriminalne strukture
U izbornoj utrci profilira su se tri vodeća politička aktera: Pokret Samoopredjeljenje (Vetëvendosje – LVV) Albina Kurtija zajedno sa strankama Alternativa i Guxo, Demokratski savez Kosova (LDK) Lumira Abdixhiku i Demokratska partija Kosova (PDK) Memlija Krasniqija. Kao četvrta opcija pokušava u Skupštinu Kosova ući Alijansa za budućnost Kosova (AAK) kontraverznog Ramusha Haradinaja, koji se povezuje sa srpskom i albanskom mafijom, čiji korijeni dopiru do ruske mafije.
Analitičari smatraju, da ne iznenađuju činjenice, da su političko-kriminalne i mafijaške strukture izdvojile enormne količine novca i resurse za svrgavanje sa vlasti Albina Kurtija i Pokreta Samoopredjeljenje pri tome angažirajući i strane plaćenike, koji rade na njegovoj diskreditaciji i njegovom medijskom ubistvu. Zbog toga su predstojeći parlamentarni izbori posljednja šansa da se Kosovo obračuna sa svojim „zločincima rata“ i „zločincima mira“, koji su Kosovo zarobili, opustošili i doveli na sam rub siromaštva u Evropi. Kurti je zaustavio propadanje Kosova, izvlači zemlju iz kandži mafije i njegova vlada je jedina koja nije bila podanička ni prema kome. Povratak političko-kriminalnih i mafijaških struktura na vlast vratilo bi Kosovo ponovno na početak i stvorilo bi novu neizvjesnost za sve građane u turbulentnom vremenu i okruženju sa prijetnjom njegovog nestanka. „Zločinci rata“ i „zločinci mira“ ne smiju i ne mogu odlučivati o budućnosti Kosova. Strani političari i plaćenici političko-kriminalnih i mafijaških struktura nemaju dovoljnu specifičnu težinu i respekt na Kosovu, jer narod Kosova ih ne prihvaća, ne osjeća svojim niti se sa njima može identificirati, pošto se pokušavaju vještački nametnuti kao posljedica financiranja sumnjivim i kriminalnim novcem. Kosovski glasači moraju samostalno odlučiti o podršci Kurtiju i o svojoj budućnosti bez ikakvih pritisaka.
Prihvata li opozicija podjelu Kosova?
Poznato je, da se tadašnji predsjednik Kosova Hashim Thaci (PDK) snažno zalagao za podjelu Kosova i toj njegovoj namjeri tada se jedino suprotstavio Pokret Samoopredjeljenje. Prešutno je podjelu Kosova podržavao i Demokratski savez Kosova (LDK), koji se godinama nalazi u krizi i sa smrćuIbrahima Rugove izgubio je svoj identitet i kredibilitet, a vrhunac degradacije LDK je dostigao kada je Avdullah Hoti (LDK) postao privremeni premijer Kosova.
Demokratska partija Kosova (PDK) nikada se nije odrekla političkog nasljeđa Hashima Thacija ni njegovog sudjelovanja u podjeli Kosova. I sada PDK-om još uvijek iz pozadine upravljaju političko-kriminalne strukture. PDK nikada nije postala politička partija u pravom značenju te riječi. Projekt podjele Kosova je u neposrednoj vezi sa Bosnom i Hercegovinom što će upaliti dodatne alarme u toj državi.
LDK de nikada nije uspio reformirati i prilagoditi novonastalim okolnostima, jer je navikao na djelovanje u ilegali, a ne javno i transparentno, a od smrti Rugove nikada nije imao sreće da izabere pravog lidera.
Analitičari su pojedine čelnike opozicije opisali kao pojedince čiji su identitet moć i bogatstvo, a ne politički program i ideali za bolje Kosovo. Upravo Kurtijev program socijalne pravde i jednakosti je u trn u oku tim strukturama. Njegov reformistički stav doveo ga u sve opasniju poziciju. Ukoliko se tome doda opasna frakcija unutar pravosudnog sistema, koja u koordinaciji sa stranim akterima, konstanto priprema i lansira izmišljene skandale i afere protiv Kurtija i njegovih najbližih suradnika, zbog toga ne iznenađuje turbulentna izborna kampanja. Ne radi se o običnoj političkoj konfrontaciji, nego dobro osmišljenoj i koncipiranoj kampanji u centrima kriminalne i pravosudne moći sa ciljem da potkopa povjerenje javnosti i oslabi Kurti i Pokret Samoopredjeljenje. Zbog toga je važno da se nastave temeljite aktivnosti na demontiranju političko-kriminalnih struktura na Kosovu, koje su još uvijek snažne što vidljivo kroz njihove napore i pokušaje svrgavanja premijera Kurtija.
Bivši kosovski premijer i predsjednik Hashim Thaci (PDK) održavao je tijesne veze sa Beogradom, koje ni danas nisu prekinute. Kasnije je te veze razvijao i snažio svojim kanalima Ramush Haradinaj.
Veliki povratak „Srpske liste“
Manjine moraju birati i predstavljati njihovi autentični predstavnici. Posebnu pažnju izazivaju izbori u okviru srpske zajednice, koja bira svojih 10 poslanika.
Očekuje se da Srpska lista, koja je najveća stranka Srba na Kosovu uz podršku zvaničnog Beograda osvoji svih deset mandata za Skupštinu Kosova. Nakon parlamentarnih dolaze lokalni izbori, koji su važni za Srbe posebno na sjeveru Kosova, jer bi se na taj način mogli vratiti u institucije lokalne samouprave u kojima imaju dominantnu većinu.
U Prištini postoji strah od formiranja Zajednice srpskih opština (ZSO). Međutim, snažan pritisak međunarodne zajednice dovest će o implementacije ZSO. Još uvijek nije poznato kako će izgledati Zajednica opština sa srpskom većinom. ZSO je postala preosjetljivo pitanje za srpsku i albansku stranu. Proces formiranja ZSO nije moguć bez provođenja lokalnih izbora na sjeveru Kosova.
Povratak stanovništva iz dijaspore
Kosovo predstavlja svojevrstan fenomen kada je u pitanju povratak mladih obrazovanih ljudi iz dijaspore. To je važan moment za ekonomski i sveopći društveni razvoj i napredak Kosova. Iako na Zapadnom Balkanu bilježimo trend masovnog iseljavanja stanovništva, ipak neočekivano vizna liberalizacija za Kosovo zaustavila je val masovnog iseljavanja čemu je doprinijela ne samo politika vlade nego i sve teža ekonomska situacija u zemljama zapadne Evrope, posebno Austriji i Njemačkoj.
Veze mafije i pojedinih medija
Upravo zbog političko-kriminalnih i mafijaških struktura koje su duboko ukorijenjene na Kosovu nakon izbora biće potrebno sprovesti temeljit proces da se istraže veze mafije i pojedinih medija, posebno način njihovog financiranja. Istragu će biti potrebno proširiti i na strane zvaničnike, koji su u funkciji tih struktura te porijeklo i način njihovog financiranja.
Zanimljivo je da PDK želi povećati ruski utjecaj na Kosovu kao svojevrsnu osvetu SAD-u zbog odlaska Hashima Thacija na suđenje pred Specijaliziranim vijećem (KSC-SPO) u Haag, zašto okrivljuju SAD. Još od prije postoje pojedini opozicioni kosovski lideri, koji tradicionalno gaje odlične odnose sa Moskvom.
Takozvani „nezavisni“ mediji na Kosovu ne predstavljaju oličenje profesionalizma ili visokih standarda nego jednostavno predstavljaju ispostave političko-kriminalnih struktura čime potkopavaju svoj vlastiti kredibilitet. Mora postojati konstruktivna kritika odnosno nuđenje održivih alternativnih rješenja, dok se opozicija i njihovi podanički mediji ponašaju na način kojim devalviraju sami sebe. Umjesto da podignu nivo javnog diskursa, njihova taktika senzacionalizma, iskrivljavanja činjenica i neprofesionalnog izvještavanja razvodnila je fokus na legitimne nedostatke vlasti. Takvo ponašanje je direktno uticalo na sposobnost javnosti da ozbiljno shvati primjedbe i pritužbe, efektivno štiteći vlast od odgovornosti. Zamutivši vodu javnog diskursa, ovi akteri su, paradoksalno, omogućili Kurtijevoj vladi nenamjerno odlaganje od svakog smislenog preispitivanja.
Opozicija se mora suočiti sa vlastitom historijskom hipotekom i greškama. Da bi krenula naprijed, mora se distancirati od svoje kriminalne prošlosti, odbaciti sve veze s organiziranim kriminalom i korupcijom i posvetiti se procesu političke, etičke i društvene obnove Kosova. Ovo nije samo stvar percepcije, već i neophodnost za obnovu kredibiliteta. Opozicija mora pokazati da ima program, viziju, integritet i sposobnost da pruži održivu alternativu sadašnjoj administraciji na Kosovu.
Kosovska opozicija je postala sama sebi najveći neprijatelj. Povjerenje se stiče vizijom o budućnosti, reformama i realizacijom velikih ideja, borbom protiv kriminala i korupcije, a ne dosluhom sa ukaljanim novinarima i kriminalnim nasljeđem.
Kosovo ne može sebi priuštiti stagnaciju, regresivno ili rigidno političko okruženje. Kredibilna opozicija je ključna za svaku uspješnu demokratiju, osiguravajući da se vlada izazove i smatra odgovornom i da služi narodu Kosova. Neuspjeh opozicije da odgovori na sve ove izazove čini medvjeđu uslugu ne samo njihovim političkim izgledima već i građanima Kosova, koji zaslužuju daleko viši standard upravljanja i javnog diskursa.
Ukoliko želi da u budućnosti ima važnu ulogu u zemlji, kosovska opozicija mora jednom zauvijek napustiti svoje uvriježene metode, odbaciti svoje saveze sa diskreditiranim medijskim akterima i fokusirati se na istinske reforme. Ovo je jedini način da se ponovo izgradi povjerenje među ljudima i podigne kvaliteta politike i političke kulture na Kosovu. Sve ostalo će produžiti trenutni ciklus disfunkcije, ostavljajući zemlju lišenu čvrstih demokratskih standarda i praksi koje su joj tako očajnički potrebne.
Odgovornost je nemoguća kada su oruđe opozicije laž, skandali i afere, dok budućnost Kosova zahtjeva potpuni integritet i posvećenost reformama.
Ipak, sam obim dezinformacija i sveprisutna degradacija kvaliteta medija na Kosovu, povremeno su čak i iskusne promatrače ostavili zbunjenim u pogledu istine. Ova kakofonija dezinformacija i niskih standarda nije samo briga i odgovornost novinarske zajednice, radi se o demokratskoj potkapacitiranosti društva. Funkcionalna demokratija se oslanja na informiranje i dijalog sa građanima, odgovornu i kredibilnu opoziciju, koja bi držala vlast pod nadzorom. Kada i opozicija i mediji ne ispunjavaju svoje društvene uloge, trpi cijeli politički sistem i društvo u cjelini. Demokratija na Kosovu treba novu političku kulturu.
Kada mediji i opozicija zamagljuju istinu, oni štite vlast, nagrizajući demokratiju na Kosovu, dok obnova zahtjeva neminovan raskid sa korumpiranom prošlošću.
Stvaranje ambijenta za likvidaciju Kurtija?
Zavjera o atentatu na Albina Kurtija otkrivena je 2021.godine, jer je odbio da igra po starim pravilima na Kosovu, koje je postavila političko-kriminalna i mafijaška vrhuška potpomognuta tajkunskom oligarhijom, koja Kosovo drži u svojim kandžama. Provokacije i napad u Drenici/Drenas na Albina Kurtija tokom izborne kampanje krajem januara 2025.godine ponovno je otvorilo pitanje ugroženosti života premijera Kosova Albina Kurtija. Nije nimalo slučajna oštra i prljava retorika, konvergencija kriminalnih elemenata te političkih i medijskih operativaca, koji stvaraju ambijent za likvidaciju Kurtija. Situacija je takva da nije samo pitanje da li će Kurti politički preživjeti, već da li će uopće fizički preživjeti.
Ako njegovi i neprijatelji Kosova uspiju, neće pasti samo jedan čovjek, već budućnost zemlje koja se usudila da se oslobodi svoje prošlosti iz kandži mafije. Kosovo ne bi samo izgubilo premijera, izgubilo bi budućnost za koju se on borio.
Predstojeći parlamentarni izbori predstavljaju posljednji trzaj i nadu političko mafijaških struktura i tajkunske oligarhije u obračunu sa Kurtijem i povratku na vlast.
Ako historija ima ikakvu lekciju koju može naučiti, to je da se politički lider koji osporava i ugrožava interese oligarha, kriminalca, političkih mafija i stranih sila nikada ne doživljava izborni poraz, on ugrožava sebe i postaje njihova meta. Tko želi svom narodu osigurati budućnost suočava se sa surovom realnošću da sam bude eliminiran. To je sudbina Albina Kurtija.
Ljubljana/Washington/Bruxelles/Priština, 5.veljače 2025. (IFIMES)