Nema izbora na kojima političari ne obećaju da će, ako oni dođu na vlast, stručni zamijeniti podobne.
Sastavni je dio svake kampanje i parola kako neće povećavati državnu administraciju jer hrvatska država to više ne može podnijeti. Predizborna parola “zbogom državni uhljebi, stranačke kolege, kumovi i rodbino”, poslije izbora samo se mijenja u “dobro došli”. Da je tome tako i da državna uprava i dalje funkcionira kao aparat za zbrinjavanje stranačkih zaslužnika, vidimo nakon imenovanja na svakoj zatvorenoj sjednici Vlade, a statistika Ministarstva uprave pokazuje da raste i cjelokupni broj zaposlenih u državnim službama i javnim poduzećima. U prvih šest mjeseci broj zaposlenih povećao se za 1016 osoba. Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika upozorava, pak, da se stalno povećava broj najviših državnih dužnosnika u ministarstvima. Tako je za vrijeme Ive Sanadera i potom Jadranke Kosor bilo ukupno 75 ministara i državnih tajnika, Milanovićeva “Kukuriku koalicija” imala je 126 dužnosnika (ministri, zamjenici ministara i pomoćnici ministara), a Vlada Andreja Plenkovića 151 (ministri, državni tajnici i pomoćnici ministara).
Veliki apetiti
Plenkovićeva Vlada uvela je hibridni dužnosnički ustroj po kojem paralelno egzistiraju i državni tajnici i pomoćnici ministara. U nekim ministarstvima velik je broj pomoćnika i tajnika. Primjerice, kako bi se zadovoljili svi apetiti i prostor dalo svim sukobljenim stranama u HDZ-ovoj koaliciji, u Ministarstvu obrazovanja, koje je dobio HNS, ima čak četvero državnih tajnika i šestero pomoćnika ministrice.
Usporedbe radi, u Vladi Sanader – Kosor ukinuti su položaji zamjenika ministara i pomoćnika ministara, te su umjesto njih uvedeni državni tajnici i ravnatelji, koji nisu imali status dužnosnika, nego rukovodećih službenika. U Vladi Zorana Milanovića ukinuti su položaji državnih tajnika, ali su vraćeni oni zamjenika i pomoćnika ministara. U aktualnoj Vladi ministarska struktura očekivano je politički odabrana, a isto je i na razini državnih tajnika. Tu je imenovano šaroliko društvo znanih i neznanih stranačkih junaka i lokalnih izbornih gubitnika koji su naučili živjeti s dobrim primanjima pa im je stranka osigurala adekvatna zamjenska mjesta. Kao, primjerice, Josipi Rimac, državnoj tajnici kod ministra Lovre Kuščevića, ili Majdi Burić, kandidatkinji HDZ-a za županicu Primorsko-goranske županije.
Namještaj, pardon, natječaj
Trebalo je osigurati prostor i za saborske glasove “neopredijeljenih”, pa su funkcije dobili i HDSSB-ovac Tomislav Salapić, kao i nekadašnji odbjegli mostovac Juro Martinović, koji su imenovani tajnicima u Ministarstvu pravosuđa. SDSS-ovac Mile Horvat imenovan je za tajnika u Ministarstvu zaštite okoliša, a njegov stranački kolega Dejan Drakulić za pomoćnika ministra uprave. HNS-ovac Ivo Milatić državni je tajnik zadužen za energetiku… Po dosadašnjoj špranci izblamiran je i institut javnih natječaja, na kojim opet prolaze podobni, a ne stručni. Tako je prošlog tjedna Tomislav Čuljak, veteran HDZ-a te saborski zastupnik u četiri mandata, dugogodišnji politički tajnik HDZ-a i potpredsjednik stranke, dobio posao na neodređeno vrijeme na temelju javnog natječaja u državnoj tvrtki. Na natječaju koji je raspisala državna tvrtka “Odašiljači i veze” za savjetnika Uprave nakon testiranja kandidata, 60-godišnji Čuljak, koji ima višu stručnu spremu, proglašen je najstručnijim kandidatom. Na “natječaju” je prošlog tjedna izabran direktor bogatog Fonda za zaštitu okoliša, HNS-ovac Dubravko Ponoš. Prije toga tri je godine vodio također državnu tvrtku “Program Sava”… (Slobodna Dalmacija)