POGLEDAJTE SVE CIJENE Cestarina od Splita do Zagreba bit će iznad 200 kuna!

Nakon što Vlada sa Svjetskom bankom potpiše ugovor o zajmu od 1,9 milijardi eura koji predviđa restrukturiranje državnih poduzeća koje upravljaju autocestama, može se očekivati da će na Dalmatini, autocesti Bregana – Lipovac – Osijek, Zagreb – Goričan, Zagreb – Sisak cestarine poskupjeti oko pet posto, te deset posto, u odnosu na sadašnju cijenu, u sezoni.

Okvirni izračuni govore kako bi u tom slučaju cestarina za osobna vozila porasla za relaciju od Splita do Zagreba sa 174 na 183 kune, a u ljetnim mjesecima na 201 kunu, dok bi od Zagreba do Zadra cijena porasla sa 117 na 123 kune, a u ljetnim mjesecima na 135 kuna, dok bi od Zagreba do trenutno zadnje naplatne postaje prema Dubrovniku, Čarapinama, cijena sa 223 narasla na 234 kune, odnosno na 256 kuna u ljetnim mjesecima.

Pregovori još traju

Napominjemo, to su samo okvirne cijene, pregovori između Svjetske banke i Vlade još uvijek traju, a navodno je Svjetska banka tražila još veće poskupljenje cestarina. Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, u petak je, komentirajući pitanje o mogućem poskupljenju cestarine na autocestama pod upravljanjem državnih tvrtki, odbio izravno odgovoriti na takvo pitanje, ali je iz njegovih odgovora bilo jasno kako se takav scenarij može očekivati. “Svi znaju da je ukupan dug Hrvatskih autocesta 5,2 milijarde eura.

Ove godine dolazi na naplatu 1,2 milijarde eura, a sljedeće godine još i više. To je velik problem za državne financije, koji treba riješiti. Mi smo prije otprilike godinu dana, nakon što smo odustali od prodaje autocesta, u suradnji sa Svjetskom bankom krenuli u poslovno i financijsko restrukturiranje”, kazao je Butković novinarima u Rovinjskom Selu nakon obilaska obnovljenog dijela državne ceste DC303 Rovinjsko Selo – Brajkovići – Kurili. Pritom je ustvrdio kako su pregovori u završnoj fazi, te bi Vlada konačnu odluku trebala donijeti ubrzo. “Jasno je da Hrvatske autoceste iz svojih prihoda ne mogu vratiti dospjeli dug i zato ćemo zajedno sa Svjetskom bankom pripremiti reformski paket mjera, a koji ide u cilju povećanja prihoda odnosno smanjenja rashoda u samim tvrtkama. Time želimo stvoriti i napraviti da tvrtke budu održive i stabilne i da više ne zadaju glavobolju državnom proračunu”, rekao je Butković, uz napomenu kako će taj reformski paket biti i predstavljen hrvatskoj javnosti kada bude gotov.

Ima li vinjeta

“To je jako dobra stvar te smatram da je to jedino rješenje da izbjegnemo prodaju odnosno koncesioniranje hrvatskih autocesta, odnosno da one budu u rukama Hrvatske i hrvatskih građana. Uostalom, ljudi su s više od 500 tisuća potpisa dali jasan signal da ne žele takvo rješavanje problema”, naglasio je Butković. Odgovarajući na pitanja novinara, rekao je da se nije odustalo od uvođenja vinjeta, iako analize i studije koje su sačinjene po pitanju uvođenja vinjeta nisu dale rezultate da bi se prihodi povećali na autocestama, čak suprotno. Naime, pojasnio je Butković, u pregovorima sa Svjetskom bankom i sustav naplate još uvijek nije definiran, pa je sve još otvoreno. “Do kraja godine napravit će se još jedna studija, koja će sagledati sve elemente, čuvajući prihode, ali povećavajući sigurnost i činjenicu da treba povećati promet na autocestama, tako da ćemo do kraja ove godine imati odgovor. Vinjete nisu zatvorene kao prijedlog, ali u ovom trenutku najvjerojatnije će se ostaviti ovaj sustav naplate”, kazao je ministar prometa. Na ovom mjestu je potrebno reći kako je cestarina na autocestama kojima upravljaju privatni koncesionari skoro 20 posto veća nego u HAC-u, pa tako cestarina na autocesti Zagreb-Macelj iznosi 0,56 lipa po kilometru, dok na HAC-ovim dionicama cestarina izosi 0,46 lipa po kilometru, osim na autocesti Rijeka -Zagreb na kojoj iznosi 0,48 lipa po kilometru. Konačno, valja naglasiti i kako povećanje cestarina neće značajno povećati mogućnost HAC-a da vraća kredite jer je dug ipak prevelik u odnosu na prihode HAC-a. Naime, ovim povećanjem HAC bi povećao svoje prihode za oko 80 milijuna kuna godišnje, što je prilično malo u odnosu na milijarde eura duga, ali bi, uz druge mjere restrukturiranja, to bio znak Svjetskoj banci i drugim investirorima da HAC-u mogu ubuduće davati jeftinije zajmove u odnosu na već ugovorene. Upravo je to restrukturiranje duga, odnosno zamjena skupih dugova (obveznica i kredita) jeftinijim i dugoročnijim vrijednosnicama glavni cilj ove operacije, odnosno sklapanju ugovora sa Svjetskom bankom u iznosu od 1,9 milijardi eura i pripadajućim programom restrukturiranja HAC-a.

Projekt kasni

Taj je projekt trebao biti gotov do kraja prošle godine i poskupljenje cestarine i druge mjere restrukturiranja su trebale stupiti na snagu od 1. siječnja 2017.. no pregovori su se “rastegli”, izgleda, baš zbog osjetljivosti cijele priče. Uglavnom, povećanje cestarine nam sigurno slijedi, a pitanje je samo u kojem postotku i koje će druge mjere restrukturiranja HAC morati provesti kako bi stekao povjerenje Svjetske banke i drugih financijskih investitora. (Slobodna Dalmacija)