Zaklada za okoliš dalmatinskih otoka (Dalmatian Islands Environment Foundation – DIEF) pokrenula je novu akciju na stranici Crowdfunder usmjerenu na prikupljanje sredstava za projekt ReefQuest: istraživanje zdravlja koralja na otoku Ižu. Radi se o prvoj sustavnoj inicijativi takve vrste kod otoka Iža, a ista uključuje mapiranje i dokumentiranje stanja koralja na 20 lokacija, što je ključno za buduće praćenje i očuvanje ove vrste
Nositelj projekta je KPA Zadar, ronilački klub s preko 50 godina iskustva u promicanju ronjenja, tehničke kulture i zaštite mora, a cilj im je povezati znanost i lokalnu zajednicu kako bi se istražili utjecaji klime i čovjeka na morski ekosustav te očuvala prirodna baština.
Naime, koralji diljem Jadrana suočavaju se s rastućim prijetnjama, uključujući porast temperature mora, onečišćenje i pojavu invazivnih vrsta. Često nazivani morskim “vrtićima i skloništima”, koralji su ključna staništa za brojne vrste riba i morskih beskralježnjaka; njihov gubitak oslabljuje otpornost cijelih ekosustava i smanjuje ribarsku, turističku i ekološku vrijednost jadranskih otoka.
“ReefQuest naglašava odnos ljudi i mora kao temelj lokalnog identiteta, ali i odgovornost da se ono što imamo bolje razumije i očuva za budućnost. Uz pomoć donacija ćemo moći podržati znanstveno praćenje okoliša, edukaciju mladih i volonterske ekspedicije, a sredstva će biti utrošena na osnovnu opremu, terenski rad i dokumentiranje promjena pod morem”, istaknula je Marija Jurica iz KPA Zadar.
Projekt ReefQuest podržavaju Sveučilište u Zadru, stručnjaci iz područja marinističke ekologije i volontera, a provodi se u suradnji sa znanstvenicima, studentima, školama, institucijama te lokalnim stanovništvom. Podršku ovoj inicijativi pružila je i Zaklada za okoliš dalmatinskih otoka – DIEF, koja, između ostaloga, prati ukupan iznos sredstava prikupljenih putem Crowdfundera, te će za svaki donirani euro i sama donirati jedan euro.
DIEF je dio “Conservation Collective-a”, globalne mreže lokalno usmjerenih zaklada, a osnovana je upravo s ciljem zaštite i očuvanja prirodnih ljepota, bioraznolikosti i ekosustava dalmatinskih otoka – od Silbe do Koločepa. Ona prikuplja sredstva od pojedinaca i tvrtki povezanih s Dalmacijom kako bi podržala lokalne inicijative usmjerene na očuvanje prirodnih resursa tog područja. Također podržava projekte koji donose gospodarske i društvene koristi lokalnim zajednicama te koji se mogu proširiti i replicirati diljem regije.
„Zaklada za okoliš dalmatinskih otoka odlučila je podržati projekt ReefQuest jer u njemu prepoznajemo snažnu poveznicu između znanosti, očuvanja okoliša i uključivanja lokalne zajednice – upravo onako kako zamišljamo održivu budućnost naših otoka. Dugoročna zaštita osjetljivih morskih staništa, poput koralja, nije moguća bez suradnje stručnjaka i građana te stvaranja osjećaja zajedničke odgovornosti prema prirodnoj baštini koju smo naslijedili i dužni smo je sačuvati”, rekla je Inga Jurin, upraviteljica Zaklade za okoliš dalmatinskih otoka.
Zaklada je u posljednje dvije godine podržala ukupno 11 projekata – od smanjenja korištenja jednokratne plastike do boljeg upravljanja gospodarskim i prirodnim resursima – s ukupnim iznosom od 178.000 eura, uz više od 20 podržavatelja i 8 korisnika bespovratnih sredstava.
Na otoku Hvaru, primjerice, postavljeno je nekoliko javnih česmi kako bi kod stranih posjetitelja osvijestili važnost višekratnog korištenja plastike i njezinog pravilnog odlaganja, ali i kako bi pokazali da je voda na otoku itekako pitka te da nema potrebe za kupnjom vode u bocama. Zaklada je sudjelovala i u obnovi hrastovih šuma na Zlarinu, te podržala i projekt “Otok bez plastike” Udruge Sunce koji je rezultirao odlukom da se na području PP-a Telašćica ograniči upotreba jednokratne plastike u svim turističkim djelatnostima s koncesijskim odobrenjem u PP-u.
Budućnost jadranskih koralja i našeg morskog svijeta ovisi o zajedničkim naporima. Projekt ReefQuest poziva građane da do 14. kolovoza podrže ovu inicijativu posjetom Crowdfunder stranici, uključe se donacijom i doprinesu očuvanju prirodne baštine i mora za buduće generacije.