Prijevremeni, ukupno deseti parlamentarni izbori na Kosovu, zakazani za 28. decembar 2025. godine, raspisani su zbog nesposobnosti parlamenta da formira vladu nakon izbora održanih 9. februara 2025. godine
Drugi pokušaj formiranja vlade također nije bio uspješan, što je otvorilo potrebu za novim izbornim ciklusom. Očekuje se da će nakon ovih izbora ubrzo biti izabran i novi predsjednik ili predsjednica Kosova. Lokalni izbori prethodno su održani 12. oktobra 2025. godine.
Ukupno je registrirano 24 politička subjekta: 18 političkih partija, tri koalicije, dvije građanske inicijative i jedan nezavisni kandidat. Ukupan broj birača iznosi 2.076.422, od čega je gotovo 80.000 registrirano izvan zemlje. Podaci popisa stanovništva provedenog u aprilu i maju 2024. godine pokazuju da na Kosovu živi 1.586.659 stanovnika, pri čemu razlika između upisanih birača i stvarnog broja stanovnika dodatno odražava prisustvo mlađih građana koji nemaju pravo glasa.
Prema odluci Centralne izborne komisije (CIK), glasanje će biti organizirano u 38 kosovskih općina i 36 država u inostranstvu, a ukupna organizacija izbora procijenjena je na 11,49 milijuna eura.
Skupština Kosova broji ukupno 120 poslanika, od kojih je 20 rezervirano za pripadnike manjinskih zajednica: srpska zajednica ima 10 mandata, bošnjačka tri, turska dva, romska i egipatska (RAE) četiri, dok Gorani imaju jedno poslaničko mjesto. Izborni prag za ulazak u Skupštinu iznosi 5%, a za formiranje parlamentarne većine potrebno je osigurati 61 glas poslanika.
Tri glavna politička rivala su: Pokret Samoopredjeljenje (Vetëvendosje – LVV) Albina Kurtija, uz partnere Alternativa, Guxo i Albanska kršćansko-demokratska stranka (PSD); Demokratski savez Kosova (LDK) Lumira Abdixhiku; i Demokratska partija Kosova (PDK) Bedri Hamza. Srpska lista (SL), kao dominantna politička partija kosovskih Srba uz podršku Beograda, te Alijansa za budućnost Kosova (AAK) Ramusha Haradinaja, imaju ograničen utjecaj na širu političku dinamiku u zemlji.
Vodeće opozicione stranke nisu prijavile zajedničku predizbornu koaliciju Centralnoj izbornoj komisiji, što dodatno oslikava složene međusobne odnose i konkurenciju unutar albanske političke scene. Prema važećim izbornim pravilima, politički subjekt koji osvoji najveći broj glasova dobiva mandat za formiranje vlade.
Uloga Albina Kurtija i Pokreta Samoopredjeljenje (LVV)
Pokret Samoopredjeljenje (LVV) se profilira kao politička opcija snažno orijentirana ka socijalnoj pravdi, ekonomskom razvoju, jačanju vladavine prava i suvereniteta Kosova. Stranka kombinira principe zemlje blagostanja s ambicijama za održiv ekonomski rast, uz naglašenu posvećenost borbi protiv korupcije, promoviranju jednakosti te zaštiti običnih građana i marginaliziranih grupa. Istovremeno, LVV balansira nacionalne interese i princip samoodređenja sa progresivnim socioekonomskim politikama. Pokret je osnovan 2005. godine, a 2025. obilježava 20 godina aktivnog djelovanja u kosovskoj politici.
Albina Kurti i LVV i dalje uživaju snažnu podršku birača, zahvaljujući reformskom programu, borbi protiv korupcije i razgradnji političko-kriminalnih struktura. Prevladava mišljenje da je Kurti lider čvrstih uvjerenja, posvećen svojim odlukama i spreman da ih dosljedno provodi. Predizborne ankete sugerišu da LVV ima potencijal za uvjerljivu pobjedu, s mogućnošću osvajanja više od 50% glasova odlučnih birača, čime predstojeći izbori predstavljaju drugu šansu za Kurtija.
Ključni izazovi za Kurtija u 2026. godini obuhvaćaju: očuvanje jedinstva unutar albanske političke zajednice, prevazilaženje unutrašnjih napada od strane opozicije i dijelova pravosudnog sistema, nastavak borbe protiv političko-kriminalnih struktura — uključujući potencijalno prisustvo stranih plaćenika i pokušaje destabilizacije — te upravljanje osjetljivim pitanjima manjina, s posebnim naglaskom na formiranje Zajednice srpskih općina (ZSO).
LDK i PDK: Potencijal i prepreke u predstojećem izbornom ciklusu
Demokratski savez Kosova (LDK) pozicionira se kao stranka desnog centra, sa „pro‑Rugovinom, euro‑atlantskom“ orijentacijom, što odražava snažnu posvećenost evropskim i euroatlantskim integracijama Kosova i stabilnosti zemlje. Stranka naglašava tradicionalne porodične vrijednosti, smatrajući porodicu temeljnim stubom društvene i socijalne politike, dok istovremeno zastupa modernije pristupe u oblastima ekonomije, tehnologije i infrastrukture. LDK balansira između očuvanja tradicije i težnje da Kosovu donese stabilnost, sigurnost i održivi razvoj, ali i dalje osjeća posljedice dugoročne krize identiteta i nedostatka unutarstranačke reformi.
Demokratska partija Kosova (PDK) usmjerena je ka slobodnom tržištu, ekonomskom rastu, zapošljavanju i jačanju privatnog sektora, uz naglasak na socijalnu zaštitu i podršku ranjivim grupama. Stranka balansira konzervativne i nacionalne elemente, uključujući historijsko nasljeđe osnivanja zemlje, sa liberalno‑ekonomskim politikama. PDK posebno naglašava modernizaciju obrazovanja, poticanje inovacija i unapređenje životnog standarda građana, nastojeći se profilirati kao garant stabilnosti i državotvornosti te obećavajući, kako sama tvrdi, „bolji život“ Kosovu.
Organizacioni i vodstveni izazovi: PDK je izvršila zamjenu predsjednika, na čelo stranke došao je Bedri Hamza, ali praksa pokazuje da stvarno upravljanje često ostaje „iz sjene“. LDK, predvođena Lumirom Abdixhikuom, još uvijek nema dovoljno iskustva i autoriteta da konsolidira stranku u izazovnom političkom okruženju.
Alijansa za budućnost Kosova (AAK), pod vodstvom Ramusha Haradinaja, pozicionira se kao desno‑centristička opcija fokusirana na ekonomski rast, investicije, razvoj infrastrukture i obrazovanja, sa snažnom podrškom dijaspori. Stranka teži transformaciji Kosova u stabilnu, prosperitetnu zemlju s jasnom međunarodnom orijentacijom (EU/NATO).
Zbog historijskog rivalstva i programskih razlika, opozicione stranke, posebno LDK i PDK, još uvijek nisu formirale zajedničku predizbornu koaliciju. Unutrašnji sukobi i kompleksna međusobna dinamika dodatno otežavaju stvaranje sinergijskog efekta. Analize sugeriraju da bi zajednički nastup mogao imati ograničen strateški učinak, te je stoga opravdano da stranke nastupaju odvojeno kako bi očuvale politički identitet i maksimalizirale vlastitu izborni potencijal.
LDK i PDK, unatoč značajnom historijskom utjecaju, suočavaju se sa ograničenim kapacitetom da se suprotstave rastu LVV-a, a njihova unutrašnja slabost i nedostatak kredibilnog liderstva predstavljaju značajnu prepreku u postizanju izbornih rezultata na nivou koji bi im omogućio formiranje vlasti bez kompromisa ili koalicija. AAK, iako relevantna na političkoj sceni, djeluje sekundarno u ukupnoj dinamici, sa ograničenim utjecajem na dominaciju albanskih biračkih blokova.
Srpska lista i uloga manjinskih zajednica
Srpska lista (SL) zadržava centralnu ulogu kao dominantna politička partija srpske zajednice na Kosovu. Program stranke fokusiran je na kolektivna prava Srba, očuvanje kulturnog i političkog identiteta, opstanak srpske zajednice u zemlji, blisku saradnju sa Srbijom, te aktivan otpor, kako SL navodi, antisrpskim odlukama vlasti u Prištini. U praksi, djelovanje Srpske liste odražava kombinaciju povremenog bojkota, selektivnog učešća u institucijama i zavisnosti od Beograda, što dodatno potvrđuje stratešku povezanost sa centralnom vlašću u Srbiji.
SL očekuje osvajanje svih 10 zagarantiranih mandata predviđenih za srpsku zajednicu u Skupštini Kosova, dok ukupno tri subjekta iz srpske zajednice učestvuju na predstojećim parlamentarnim izborima. Formiranje Zajednice srpskih općina (ZSO) ostaje ključni prioritet Beograda, pri čemu će njen konačan oblik biti definiran nakon nedavno održani lokalnih izbora na Kosovu. Napetosti između srpskih i albanskih političkih lidera mogu se ublažiti isključivo kroz koordinirani pritisak međunarodne zajednice, posebno Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
Aktivno učešće i političko zastupanje manjinskih zajednica — uključujući Bošnjake, Turke, RAE zajednicu i Gorane — predstavlja imperativ za legitimitet i inkluzivnost kosovskog političkog sistema. Promjene u broju birača i organizaciji biračkih mjesta, posebno u općini Gračanica i na sjeveru Kosova, ilustriraju kako administrativni inženjering može uticati na političku dinamiku unutar manjinskih zajednica, ali i naglašavaju izazove u održavanju fer i transparentnog izbornog procesa.
Vraćanje kontrole nad srpskim općinama na sjeveru Kosova lokalnom stanovništvu, kao i jačanje srpskih zajednica južno od rijeke Ibar, od strateškog je značaja za dugoročnu stabilnost i političku budućnost srpske zajednice. Ove procese aktivno podržava predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, čime se osigurava kontinuirana međunarodna pažnja i doprinos očuvanju regionalnog mira i stabilnosti.
Prvobitna odluka Centralne izborne komisije (CIK) da ne odobri učešće Srpske liste izazvala je značajne kritike, jer je prema izvještajima takav potez „ugrožavao inkluzivnost izbornog procesa“. Postoji realna zabrinutost da bi slični postupci mogli narušiti povjerenje građana u legitimitet izbora i marginalizirati srpsku manjinu u političkom procesu. Pitanje potencijalnog isključenja najveće srpske stranke, a potom poništavanje te odluke, jasno demonstrira koliko su etnička i manjinska pitanja i dalje centralna za legitimnost i inkluzivnost kosovskog političkog sistema.
Evropska unija je zatražila ukidanje kaznenih mjera uvedenih Kosovu, ali naglašava da će ključni faktori u narednom periodu zavisiti od odnosa nove kosovske vlade prema srpskoj zajednici, posebno u strateški važnoj regiji sjevera.
Predviđanja za 2026. godinu
Stabilizacija ili eskalacija političke scene: Ukoliko Pokret Samoopredjeljenje (LVV) osigura novu parlamentarnu većinu, Albina Kurti će imati mogućnost nastavka reformskog programa i jačanja institucija, čime bi se konsolidirala politička stabilnost Kosova. U suprotnom, zemlja bi mogla biti izložena daljoj političkoj nestabilnosti, uz potencijalnu eskalaciju tenzija unutar parlamenta i između ključnih političkih aktera.
Normalizacija odnosa sa Srbijom: Dijalog posredovan Evropskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama ostaje ključan za punu implementaciju Briselskog sporazuma i formiranje Zajednice srpskih općina (ZSO). Ekonomski razvoj, povratak dijaspore i međunarodna podrška mogu dodatno stimulirati ekonomsku dinamiku, ali bez političke stabilnosti i transparentnog pravosudnog sistema, potencijal napretka ostaje ograničen.
Uloga manjinskih zajednica: Aktivno uključivanje Srpske liste i poštivanje prava Bošnjaka, Turaka, RAE zajednice i Gorana predstavlja imperativ za legitimitet i inkluzivnost kosovskog političkog sistema. Podrška većinskim albanskim partijama omogućila bi osvajanje značajnog broja mandata, olakšavajući formiranje vlade bez potrebe za velikim ustupcima manjinskim zajednicama.
Sigurnosni rizici: Kosovo ostaje geopolitički osjetljiva točka, naročito u kontekstu regionalnih rivalstava i utjecaja stranih sila. Efikasno upravljanje unutrašnjim i regionalnim sigurnosnim izazovima predstavlja ključni faktor za dugoročnu stabilnost i održivi razvoj zemlje.
Predizborne prognoze
Prema nezavisnom istraživanju javnog mnijenja provedenom u decembru 2025. godine, među odlučnim glasačima Pokret Samoopredjeljenje (LVV) uživa najveću podršku, sa 50–53%, dok Demokratska partija Kosova (PDK) bilježi 16–19%, Demokratski savez Kosova (LDK) 15–17%, koalicija AAK‑NISMA 7–9%, a ostale stranke ukupno oko 3%.
Neodlučeni birači, koji čine oko 1/5 biračkog tijela, mogli bi značajno uticati na konačne rezultate. Ipak, LVV ostaje favorit, pri čemu će konačan ishod izbora biti u velikoj mjeri podložan utjecaju izlaznosti birača. Dugotrajna politička kriza, prisutna od februara 2025., sugerira moguću nisku izlaznost, procijenjenu ispod 40%. Česta ponavljanja izbora i percepcija stagnacije dodatno povećavaju rizik od apatije birača i delegitimizacije izbornog procesa.
Registracija dijaspore i njihovo aktivno učešće, uz visok nivo mobilizacije, moglo bi značajno uticati na rezultate, posebno u kontekstu manjinskih i etničkih glasova.
Istraživanja također ukazuju da će Srpska lista osvojiti svih 10 zagarantiranih mandata predviđenih za srpsku zajednicu, potvrđujući njen status ključnog aktera u političkom zastupanju manjinskih zajednica na Kosovu.
Zaključak
Prijevremeni parlamentarni izbori, zakazani za 28. decembar 2025. godine, predstavljaju ključni trenutak za političku i institucionalnu budućnost Kosova. Zemlja ulazi u ovaj izborni ciklus bez usvojenog budžeta za 2026. godinu, što dodatno pojačava pritisak međunarodne zajednice na brzo formiranje funkcionalne vlade. Ovi izbori, kao test stabilnosti političkog sistema, istovremeno predstavljaju i drugu šansu za Albina Kurtija da konsolidira političku podršku i nastavi ambicioznu reformsku agendu.
Neuspjeh prethodne vlade u formiranju institucija odražava duboku institucionalnu krizu, a očekuje se da će parlament nakon izbora biti fragmentiran, sa složenom i izazovnom pregovaračkom dinamikom. Pobjeda LVV-a i Albina Kurtija mogla bi stabilizirati Kosovo, ojačati institucionalni okvir i omogućiti nastavak reformi, donošenje budžeta za 2026. godinu i ubrzati proces eurointegracija. Istovremeno, postoji rizik da ostali politički akteri i manjinske zajednice ostanu nezadovoljni, što može produbiti polarnost i izazvati dodatne tenzije. Regionalni i međunarodni utjecaji i dalje imaju značajnu ulogu u oblikovanju izbornih rezultata i postizbornim koalicijama.
Za 2026. godinu ključni faktori ostaju: očuvanje političke stabilnosti, formiranje Zajednice srpskih općina (ZSO), normalizacija odnosa sa Srbijom, ekonomski oporavak i efikasno upravljanje unutrašnjim i regionalnim sigurnosnim izazovima.
Usmjerenost na ove prioritete biće od presudnog značaja za konsolidaciju Kosova kao funkcionalnog, stabilnog i inkluzivnog.
Ljubljana/Washington/Bruxelles/Priština, 10.prosinca 2025.
