Sinj bi zbog proslave blagdana Velike Gospe mogao postati novo korona žarište?

Dr. Ozren Polašek profesor je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu i voditelj Centra za globalno zdravlje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu

Jedan je od najcitiranijih hrvatskih znanstvenika, a od početka pandemije virusa SARS-CoV-2 koji uzrokuje bolest COVID-19 sudjeluje i u Vladinom Znanstvenom savjetu koji savjetuje i starog-novog premijera Andreja Plenkovića i njegove najbliže suradnike. S Polašekom, inače specijalistom javnog zdravstva, razgovarali smo o nedoumicama koje se javljaju vezano uz novi virus, bolest, kao i mjere koje se donose, te izazove koji nam slijede.

U Sinj tijekom Velike Gospe, s 14. na 15. kolovoza, dođe oko 100.000 vjernika. Koliki je to epidemiološki rizik?

– To je s epidemiološkog stajališta veliki rizik te ćemo o tome sigurno raspravljati i ta tema će biti na stolu. Jako velik broj ljudi ide pješice prema Sinju i to predstavlja veliki fizički napor, a i ne znam koliko će njih držati maske na licu i distancu. Idu u kolonama, blizu jedni drugih. O tome moramo razgovarati na Savjetu i dati neke preporuke premijeru i Stožeru civilne zaštite.

Što biste vi kao znanstvenik preporučili?

– Što se tiče koronavirusa i prevencije njegova širenja, bilo bi najbolje da se taj skup, kao i hodnja te procesija gradom ne održe. Ali s druge strane znam da je Crkvi, ali i vjernicima to jako važno. I sad treba pronaći ravnotežu između želje ljudi za normalnim životom i starim navikama, ali s druge strane ne smijemo dopustiti da taj vjernički skup postane novo žarište, pogotovo što se u Dalmatinskoj zagori u tako kratko vrijeme okupi velik broj ljudi. Procesija gradom je posebno problem jer tu praktički nema distance, a u njoj sudjeluje velik broj ljudi.

Po savjetima Stožera sve bi te ljude trebalo popisati, jer je to okupljanje na kojem će biti više od 100 ljudi…

– Ha ha, to će ipak biti nemoguće. To će nam u sljedećim tjednima biti jedan od većih izazova, kako sve to provesti i u kojem opsegu dozvoliti. Također, nije samo Velika Gospa u Sinju, tu su i druga marijanska svetišta. Jedna od mjera bi mogla biti da svi nose maske, ali svi od tih hodočasnika, bez iznimke. Na to bi trebalo striktno paziti, primjerice da su pokrivena i usta i nos, a ne da im nos viri vani. Možda je moguće osigurati dovoljan broj pripadnika policije i civilne zaštite pazi na to imaju li svi maske… Vidjet ćemo kakvu će preporuku ili obvezu donijeti Stožer, ali sigurno ćemo se očitovati i na Znanstvenom savjetu.

Sad neki napadaju maske da udišemo ugljikov dioksid, da su štetne jer se skupljaju bakterije na njima…

– To su, oprostite na neznanstvenom izričaju, gluposti. Maske su korisne, maske su dobre, ali samo ako ih svi nosimo. Dovoljno svjedoči podatak da smo čak 95 posto zaštićeni ako smo u blizini osobe koja je zaražena, a i mi i ona nosimo masku. A to je zaista respektabilan postotak. Ali samo ako ih nosimo svi. Moji kolege nose maske po više sati i to cijeli svoj radni vijek, pa nisam vidio da je bilo tko od njih imao problema. I onda ne vidim zašto netko ne bi mogao nositi masku pola sata dok je u trgovini. Maske su dobre, to je već mjesecima konsenzus i preporuka liječnika.

Naši stručnjaci su najprije rekli da od maski nema koristi, da bi onda rekli da ipak ima.

– U samom početku nismo željeli donositi odluke koje nemaju jasnu znanstvenu potvrdu, tako da smo se malo dvoumili oko obveznog uvođenja korištenja maske. Sada je jasno da je osnovni put prijenosa kapljično, a brana tom prijenosu su maske. Čujem da se govori i kako su maske skupe, ali dobre su i one perive, pamučne koje su mogu dugo koristiti.

Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) opisao je slučaj u kojemu je nošenje maski spriječilo širenje virusa SARS-CoV-2. Naime, dvije frizerke nisu prenijele bolest na 140 svojih klijenata koje su primili tijekom nekoliko dana u kojima su bili zarazni. Jedna je nosila platnenu dvoslojnu masku, a druga kiruršku ili platnenu.

– To najbolje pokazuje da maske djeluju. Zato apeliram na ljude da ih stave, pokriju i nos i usta, ne diraju ih rukama. Maske treba nositi u svim zatvorenim prostorima, ali i na otvorenome ako smo u gužvi. Maske uz redovno pranje ruku i držanje distance bi nam trebalo dati dobru zaštitu i osigurati da nam ekonomija ne pati, dakle da živimo uz virus. (Pročitajte više u Slobodnoj Dalmaciji)