Službenici MRCC Rijeka zaprimili su sinoć, 8. listopada u 20.30h, posredstvom člana obitelji telefonski poziv pogibelji od zapovjednika ribarskog broda, koji je počeo tonuti na udaljenosti oko 2 NM od rta Križ, nedaleko od otoka Sestrunj. Uz zapovjednika, na brodu je boravio još jedan član posade
Odmah po zaprimanju poziva iz MRCC Rijeka pokrenuta je koordinirana akcija traganja i spašavanja u suradnji sa Lučkom kapetanijom Zadar (LK Zadar) i Pomorskom i aerodromskom policijom Zadar (PAP Zadar).
Službenici LK Zadar i PAP Zadar na poziciju posljednjega javljanja brodolomaca pristigli su u 21.15h i odmah započeli površinsko traganje, a s obzirom na jačanje sjeveroistočnog vjetra službenici LK Zadar su iz MRCC Rijeka upućeni pretraživati područje od mjesta potonuća prema Rtu Križ, dok je jedna privatna brodica, koja se samostalno priključila traganju, angažirana u traganje uz obalu otoka Sestrunj.
U 21.56h policijski službenici dojavili su o pronalasku dva člana posade u moru, na oko 0,5NM od pozicije potonuće njihovoga broda te su ih žive, bez vidljivih ozljeda, izvukli iz mora i sinoć u 22.45h iskrcali u gradskoj luci Zadar, gdje su spašene brodolomce u daljnje postupanje preuzeli službenici LK Zadar, u skladu sa propisanim COVID-19 epidemiološkim mjerama, a nakon preliminarnog zdravstvenog pregleda spašenih od strane djelatnika Hitne medicinske pomoći Zadar, započet je očevid o uzrocima ove pomorske nesreće.
Očevidom je utvrđeno da spašeni zapovjednik potonuloga ribarskog broda, D.Š. (rođen 1958. godine) i član posade M.Č. (rođen 1968. godine), obojica državljani Republike Hrvatske, u trenutku pronalaska nisu bili opremljeni spasilačkom opremom (prsluci za spašavanje ili spasilački koluti), nego su zatečeni kako se pridržavaju za plutajući brodski hladnjak. Provedenim ispitivanjem prisutnosti alkohola, u organizmu im nije ustanovljena alkoholiziranost. Spašeni brodolomci nisu mogli izvijestiti o količini pogonskog goriva, koje je preostalo u brodskim spremnicima.
Ribarski motorni brod ‘BORIS’, duljine 12,6 metara, hrvatske zastave, potonuo je na dubinu od 50 metara i ne predstavlja opasnost za sigurnost plovidbe u tome području, a zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta tijekom trajanja spasilačke akcije, nije bilo moguće utvrditi prisutnost površinskog onečišćenja mora, uslijed eventualnog istjecanja goriva. Očevid o uzrocima ove pomorske nesreće nastavlja se u djelokrugu Lučke kapetanije Zadar.