Kako se svijet priprema za početak uvođenja nove generacije mobilnih komunikacija, poznate kao 5G, sve su glasniji prosvjedi raznih organizacija i udruga koje smatraju da će ona biti opasna za ljudsko zdravlje
Ako sve bude išlo prema planovima, nova tehnologija, koja će omogućiti sigurniji i brži prijenos većih količina podataka, trebala bi početi funkcionirati 2020, piše Index.
Što je 5G?
5G je naziv za petu generaciju mobilne komunikacije. Ona dolazi kao nadogradnja na postojeće sustave – 4G (LTE/WiMax), 3G (UMTS) i 2G (GSM). Cilj joj je, među ostalim, omogućiti prijenos većih količina podataka i povećati povezanost i gustoću uređaja koji će se moći priključivati u mrežu. Istovremeno ona bi trebala smanjiti kašnjenje, potrošnju energije i cijene.
Prema najavama operatera, komunikacijska mreža 5G trebala bi omogućiti masovno umrežavanje interneta, transformirati živote i poslovanje ljudi te postati temelj razvijenim pametnim digitalnim društvima. Ona bi, primjerice, trebala podržavati robote na daljinsko upravljanje, dronove koji u stvarnom vremenu šalju povratne informacije službama koje njima upravljaju, pametne domove opremljene velikim brzinama komunikacije, sigurne automatizirane automobile i sl.
Za gospodarstvo ona bi trebala značiti bržu digitalizaciju, rast BDP-a po glavi stanovnika i tisuće novih radnih mjesta godišnje.
Prva faza bit će gotova kroz par mjeseci
Prva faza, nazvana Release-15, koja bi trebala omogućiti ranu komercijalnu upotrebu, planira se dovršiti do ožujka 2019. Druga faza, Release-16, trebala bi biti dovršena do ožujka 2020., kada će organizaciji International Telecommunication Union (ITU) biti predstavljena kao tehnologija IMT-2020. Komercijalna uporaba na svjetskoj razini trebala bi krenuti 2020. No neke velike kompanije, poput T-Mobilea, Vodafonea te kineskog i korejskog Telecoma, već su provele probna lansiranja tehnologije u brojnim zemljama od Kine preko SAD-a do Njemačke i Hrvatske. Štoviše, početkom prosinca 2018. svi operateri u Južnoj Koreji istovremeno su pokrenuli usluge 5G.
IMT-2020 treba omogućiti brzine od 20 gigabita u sekundi koje će se ostvariti elektromagnetskim valovima frekvencija od 15 GHz i više.
Hrvatski Telekom u srpnju 2018. objavio je da je dovršio modernizaciju radijske pristupne mreže na području Istre, čime su se stvorili preduvjeti za implementaciju mreže 5G na tom području. Istra je time postala prva regija u Hrvatskoj u kojoj je postavljena najsuvremenija oprema.
Strahovi i prosvjedi
No s najavama pokretanja 5G tehnologije, krenulo je i širenje straha od nje.
U rujnu 2017. pokrenuta je peticija koju je inicijalno potpisalo 180 znanstvenika iz svijeta, a kojom se od EU-a traži da odgodi uvođenje tehnologije 5G dok se njezine moguće negativne posljedice po zdravlje ne istraže podrobnije. Ovu peticiju prenijeli su i neki naši mediji, osobito tzv. alternativni.
U istom mjesecu Mill Valley, grad u susjedstvu San Francisca u Kaliforniji, zabranio je da se u naseljenim područjima postavljaju veći i manji odašiljači koji bi trebali omogućiti korištenje 5G. Slično se dogodilo u još nekoliko drugih gradova.
Stručnjaci zdravstvenih organizacija i agencija za telekomunikacije smatraju da djelovanje 5G treba pozorno pratiti i istraživati, no ističu da strahovi navedeni u peticiji postoje još od uvođenja tehnologije 2G u 1980-ima, unatoč tome što ih brojna znanstvena istraživanja koja su do danas provedena nisu potvrdila. Za sada nije jasan ni mehanizam kojim bi trenutno dozvoljene razine zračenja mogle uzrokovati zdravstvene probleme.
Što treba znati o zračenju?
Riječ zračenje ima zlokoban prizvuk jer se obično povezuje s nuklearnim i rendgenskim zračenjima koja u većim dozama mogu uzrokovati oštećenja DNA i tumore. No treba imati na umu da postoje mnoge vrste zračenja, od kojih je većina neutralna ili čak povoljna za živa bića. Primjerice, mi ljudi kao i većina životinja i biljaka, svakodnevno se kupamo u obilju zračenja koje stiže sa Sunca. Biljkama je to zračenje, među ostalim, važno za fotosintezu, dok nama ljudima omogućuje stvaranje vitamina D, zaštitu od raka i podizanje razina serotonina, hormona sreće. No opet, prevelike količine jakog Sunca, osobito UV zraka, mogu uzrokovati rak kože. Drugim riječima, sve ovisi o snazi i vrsti zračenja.
Kada je riječ o mogućoj štetnosti zračenja, važno je istaknuti da postoji velika razlika između ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja. Ionizirajuće uglavnom pripada dijelu spektra valnih duljina kraćih od ultraljubičastog svjetla. Tu spadaju viši dijelovi ultraljubičastog dijela spektra te rendgenske i gama zrake (grafika dolje). Budući da ti elektromagnetski valovi imaju kratke valne duljine, što podrazumijeva veće frekvencije, oni po jednom kvantu, odnosno jednom fotonu, imaju dovoljno energije da iz atoma ili molekula izbace elektrone (zato se zove ionizirajuće, jer atom koji izgubi elektron postaje pozitivno nabijen ion) i na taj način oštete bazne molekule DNA. To može dovesti do opeklina, oštećenja gena, mutacija i eventualno tumorskih bolesti.
Neionizirajuće zračenje nema dovoljnu energiju za izbacivanje elektrona već eventualno samo za pobuđivanje, odnosno za njihov prelazak u viša energetska stanja. Njemu pripada niži dio ultraljubičastog dijela spektra, vidljivo svjetlo, infracrveni dio te mikrovalovi i radiovalovi. Uobičajeno se granicom između dvije vrste zračenja smatra energija fotona od 10 elektronvolti (eV). No neki smatraju da bi to trebala biti nešto viša energija od 33 eV potrebna za ionizaciju molekula vode. Važno je istaknuti da neionizirajuće zračenje neće djelovati ionizirajuće ako se poveća njegova količina ili trajanje. Ako pojedinačni foton nema dovoljnu energiju da izbaci elektrone iz atoma, neće je imati ni skupina od mnogo fotona. Viši dio spektra neionizirajućeg zračenja uzrokuje toplinske efekte odnosno zagrijavanje. Sunčeva svjetlost koja dolazi do površine Zemlje uglavnom je neionizirajuća jer atmosfera filtrira najveći dio ionizirajućeg zračenja.
Znanstvenici se ipak slažu da više frekvencije neionizirajućeg zračenja, blizu područja ultraljubičastog dijela spektra, mogu uzrokovati netoplinska biološka oštećenja slična onima koja uzrokuje ionizirajuće zračenje. No za sada još uvijek nije razjašnjeno mogu li štetne efekte imati netoplinski efekti značajno nižih frekvencija kao što su mikrovalovi, milimetarski valovi i radiovalovi. Za to za sada ne postoje uvjerljivi dokazi.
Upozorenje WHO-a
Agencija Svjetske zdravstvene organizacije International Agency for Research on Cancer (IARC) nedavno je radijske frekvencije kakve se koriste u mobilnoj telefoniji klasificirala kao moguće kancerogene.
Budući da je zaključila da su dokazi za postojanje povezanosti između izloženosti velikim razinama uporabe mobitela i povećanja broja tumora mozga ograničeni, odnosno da se ne može isključiti pogreška ili pristranost, te da je povezanost s drugim vrstama tumora nedovoljna da bi se mogla smatrati adekvatnom, rizik je svrstala u kategoriju 2B i pozvala na provođenje daljnjih istraživanja.
Crveno meso i suhomesnati proizvodi spadaju u višu kategoriju
Podsjetimo se, čisto radi ilustracije, da u kategoriju dokazano kancerogenih tvari 1A spadaju, među ostalim, alkohol, crveno meso i suhomesnati proizvodi, dok u kategoriju moguće kancerogenih 2B, među ostalim, spadaju mješavine tvari kao što su ekstrakt lista aloe vera, ukiseljeno povrće te pare benzina i dizela.
Mobiteli i mikrovalne pećnice
Elektromagnetski valovi koji se koriste u mobilnim komunikacijama kreću se u rasponu od 450 do 2000 MHz, što znači da spadaju u područje tzv. mikrovalova čije se valne dužine kreću između 33 cm i 1 mm, a frekvencije od 1 do 300 GHz. Ovi valovi mogu uzrokovati zagrijavanje, ali samo ako njihovi izvori imaju visoke snage. Primjerice, mikrovalne pećnice rade s valovima od 2450 MHz, sličnim onima na kojima radi WiFi. Međutim, snage koje one koriste kreću se oko 700 W, dok su maksimalne snage na kojima rade mobiteli (tijekom pozivanja) stotinama puta manje, a minimalne, na kojima rade većinu vremena (tijekom mirovanja), čak tisućama puta manje.
Postojeća zakonska ograničenja za tehnologiju, koja trenutno uglavnom radi na frekvencijama od oko 900 MHz, odnosit će se i na tehnologiju 5G, odnosno za frekvencije od oko 100 GHz i valove milimetarskih duljina. A istraživanja su pokazala da valovi od 60 GHz, čak i golemih snaga od 50 W/m2, podižu tjelesnu temperaturu za samo 0,8 ºC, što je još uvijek ispod dozvoljene granice od 1 ºC.
Što su studije do sada pokazale?
Učestalost raka mozga u SAD-u od uvođenja mobilnih komunikacija 1980-ih
Od pojave mobilne telefonije u 1980-ima do danas provedene su brojne znanstvene studije mogućih kancerogenih efekata elektromagnetskih valova koji se u njoj koriste. Neke su provedene u kontroliranim, laboratorijskim uvjetima na životinjama – uglavnom na miševima i štakorima, dok su druge, epidemiološkog tipa, pokušale utvrditi je li se povećala učestalost raznih vrsta tumora kod korisnika mobitela. Ove druge, epidemiološke, budući da su pratile ljude kroz desetljeća, adresirale su i jedan od ključnih strahova – da zračenje komunikacijskih mreža možda ima neki kumulativni efekt čak i ako nema trenutni.
Jedna od najpoznatijih je velika danska studija koja je provedena na uzorku od 420.095 ljudi koji su koristili mobitele od 1982. do 1995. Njezini rezultati pokazali su da se pojavnost tumora među korisnicima mobitela u tom razdoblju smanjila, a ne povećala. Naravno, to smanjenje ne treba pripisivati korištenju mobitela već prije prestanku pušenja i drugim zdravstvenim odlukama. Ona je također pokazala da pojavnost tumora nije ovisila o količini korištenja mobitela.
Brojna istraživanja o utjecaju zračenja
Slične rezultate pokazala je i velika studija poznata kao Million Women Study. U njoj su analizirani mogući štetni efekti korištenja mobitela kod 791.710 sredovječnih žena u Velikoj Britaniji od 1999. do 2009. Pokazalo se da telekomunikacijsko zračenje kod njih nije povećalo pojavnost tumorskih bolesti mozga kao što su gliom i meningeom niti tumora koji ne napadaju središnji živčani sustav.
Zanimljivo je da je čak i velika studija Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) iz 2011., provedena među korisnicima mobitela u 11 razvijenih zemalja, utvrdila da nije bilo povećanja pojavnosti tumora mozga – glioma, meningeoma ili ne-malignog akustičnog neuroma.
Sve navedeno vrijedi i za francusku studiju CERENAT iz 2014. kao i za međunarodnu studiju CEFALO iz 2006.
Zanimljivo je također da američke statistike pokazuju da su razine pojavnosti raznih tumora mozga od uvođenja mobitela sredinom 1980-ih pale, a ne porasle (grafikoni dolje i gore).
Svi će biti izloženi 5G tehnologiji
Dvije novije studije provedene 2016. na miševima i štakorima pokazale su određeno malo povećanje pojavnosti tumora na mozgu. Međutim, u njima su životinje bile izložene zračenju cijelim tijelom, sedam dana u tjednu devet sati dnevno, što nikada nije slučaj s korisnicima mobitela. Osim toga te životinje bile su izložene zračenju četiri puta većem od dozvoljene granice za mobitele od 1,6 W/kg. Štoviše, u studiji s miševima korištena su zračenja od 10 W/kg te čak 15 W/kg. Zanimljivo je da su u svim skupinama životinje koje su bile izložene zračenju u prosjeku duže živjele od onih koje nisu bile izložene nikakvom zračenju.
Obuhvatne analize različitih studija pokazale su da postoje neke koje su pokazale da bi učestalost obolijevanja od raka kod ljudi koji su živjeli u krugu do 400 metara od odašiljača mogao biti povećan, no one su uglavnom bile previše male da bi se rezultati mogli smatrati pouzdanima.
Treba imati na umu da je vjerodostojnost rezultata ovih studija u interesu sviju, uključujući i predstavnike industrije i stručnjake, jer će tehnologiji 5G podjednako biti izloženi svi ljudi, njihove obitelji, djeca i rodbina.
Učestalost raka i korištenje mobitela u SAD-u od 1990.
Problemi oko istraživanja
Budući da su potpisnici peticije, kao i stanovnici kalifornijskog grada Mill Valley zatražili da se uvođenje 5G tehnologije odgodi dok se ne potvrdi da nema neželjenih posljedica, važno je istaknuti da je teško očekivati da će istraživanja u dogledno vrijeme dati neki nedvosmislen odgovor na pitanje postoji li ikakav zdravstveni rizik od tehnologije 5G.
Naime, istraživanja na životinjama za sada nisu dala rezultate koji bi to jasno potvrdili, a poznato je da se ono što vrijedi za miševe i štakore, bilo da je riječ o lijeku ili o nečem potencijalno štetnom, ne može jednostavno preslikati na ljude. S druge strane bilo bi neetično ljude podvrgnuti nekom intenzivnijem zračenju. Konačno, intenzivnije zračenje u kraćem razdoblju nema nužno iste efekte kao slabije u dužem. Dakle, za očekivati je da će tek epidemiološke studije, poput gore navedenih za starije tehnologije, dati neke jasne odgovore za 5G.
Drugim riječima, čini se da za sada nema nikakvih opravdanih razloga da se tehnologija 5G zaustavlja. Ipak, kao što smo već istaknuli, bit će neophodno pozorno pratiti i istraživati sve moguće utjecaje te tehnologije na zdravlje ljudi i okoliša.
HT: Poštovat ćemo europske standarde
Jedan od strahova koji se šire Hrvatskom jest da naši standardi možda neće zadovoljavati sve stroge sigurnosne zahtjeve EU. No u HT-u nas uvjeravaju da nema razloga za strah.
„Smatramo da je jasna, otvorena i konstruktivna komunikacija na temu utjecaja elektromagnetskih polja vrlo bitna, jer se zbog neinformiranosti i netočnih informacija objavljenih u javnosti često pojavljuju pritisci protiv mobilnih komunikacija“, poručili su nam iz HT-a. Hrvatski Telekom poštuje stavove nezavisnih, mjerodavnih izvora poput Ministarstva zdravstva, Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodne komisije za zaštitu od neionizirajućeg zračenja, i vjeruje da bi granične vrijednosti izloženosti elektromagnetskim poljima trebale biti određene na osnovi znanstveno potkrijepljenih i priznatih istraživanja te da bi trebale biti pod stalnom kontrolom”, poručuju iz HT-a.
“Međunarodni standard za ograničenje izloženosti vremenski promjenjivim električnim, magnetskim i elektromagnetskim poljima (do 300 GHz) izdala je Međunarodna komisija za zaštitu od neionizirajućeg zračenja (ICNIRP). Ta sigurnosna ograničenja dovoljno su sigurna za cjelokupnu populaciju i prihvatila ih je Svjetska zdravstvena organizacija UN-a za cijeli svijet, pa ih primjenjuje i Hrvatski Telekom“, pojašnjavaju u HT-u.
Stručnjaci HT-a ističu da će bežične aplikacije i tehnologije, što uključuje i 5G, biti dizajnirane tako da zadovolje zadana ograničenja izlaganja elektromagnetskim poljima.
„ICNIRP-ove međunarodne smjernice za izloženost elektromagnetskim poljima razvijene su kao rezultat mnogih desetljeća rada istraživača. Smjernice nisu specifične za pojedinu tehnologiju pa su tako primjenjive i na buduću tehnologiju 5G. Značajke izlaganja radijskim signalima novih bežičnih aplikacija kao što je 5G istovjetne su onima za postojeće mobilne tehnologije. Stručno povjerenstvo Europske komisije zaključilo je da se sadašnje znanje o načinu interakcije elektromagnetskih polja s ljudskim tijelom može koristiti za postavljanje granica izlaganja za cijeli frekvencijski raspon do 300 GHz, te stoga postojeće procjene zdravstvenog rizika vrijede za cijeli frekvencijski raspon, neovisno o bežičnoj tehnologiji”, kažu u HT-u.
Na kojim frekvencijama će raditi 5G u Hrvatskoj?
Prema podacima koje smo dobili od HT-a, u EU i CEPT-u za mrežu 5G određeni su frekvencijski pojasevi: 700 MHz, 3.4 – 3.6 GHz i 26 GHz. Sukladno nacionalnoj Strategiji prelaska digitalne zemaljske televizije na sustav DVB-T2 i dodjeli frekvencijskog pojasa od 700 MHz u Hrvatskoj će on postati dostupan nakon 2020.
Frekvencijski pojas od 3.4 – 3.6 GHz je pojas na kojem će se krenuti s prvim implementacijama 5G mreža u Europi te će ga podržati prvi 5G terminali i radijska mrežna oprema. Taj frekvencijski pojas u Hrvatskoj je djelomično dostupan, a djelomično je zauzet na području Varaždinske i Međimurske županije, no krajem 2023. bit će dostupan na području cijele države.
Frekvencijsko područje 3590-3800 MHz bit će dostupno za mreže pokretnih i nepokretnih komunikacija na području cijele RH nakon 31. 12. 2020. HAKOM će napraviti analizu postojećeg stanja ovog frekvencijskog pojasa i vidjeti mogu li se određeni frekvencijski blokovi osloboditi prije, kako bi se osigurala ranija dodjela što većih frekvencijskih blokova.
Frekvencijsko područje na 26 GHz već je u potpunosti dostupno. To je vrlo visoka frekvencija, što znači da omogućava limitirano pokrivanje koje je više orijentirano na potrebe. Implementacija 5G na ovom frekvencijskom području doći će na red nešto kasnije.
U kasnijim godinama implementacije 5G, za očekivati je da će se i frekvencijski pojasevi, koji se trenutačno koriste za tehnologije 4G, 3G i 2G, postepeno prenamijeniti i upotrebljavati za implementaciju mreža 5G, kažu u HT-u.
Gdje će u Hrvatskoj biti 5G antena?
Implementacija tehnologije 5G u Hrvatskoj tek se očekuje tako da u ovom trenutku nema aktivnih odašiljača 5G. HT je tijekom 2018. u Istri demonstrirao tehnologiju 5G i izvršio pripremu za njezinu implementaciju.
Broj antena i njihova gustoća, kažu, ovisit će o potrebama korisnika. U prvim godinama implementacija 5G obuhvaćat će već postojeće infrastrukturne točke operatora, a kako potrebe korisnika za kapacitetom budu veće i kako budu rasle mogućnosti primjene (npr. samovozeći automobili, automatizacija u industriji i zdravstvu itd.), povećavat će se i gustoća antena i broj tzv. mikro lokacija koje će opsluživati mala područja, ali će istovremeno omogućavati velike kapacitete. Novost tehnologije 5G je da u uporabu dolaze antene najnovije generacije koje će svoj smjer pokrivanja prilagođavati potrebama korisnika i korištenim uslugama.
U HT-u tvrde da će snage postavljenih antena biti u potpunosti usklađene sa zahtjevima i važećim propisima u EU.
