Nije mi poznato da je Jago prebacivao novac Contusa na svoj račun. Ako i je, to je vjerojatno bilo da plati kamatarima. Kad se pročulo da ima financijskih problema, oni su njemu sami počeli dolaziti i nuditi da mu posude novace, nije on njima kucao.
S vremenom bi taj dug jako narastao, a Jago je bio pošten i nasjedao je na tu priču. Firma mu je propala, a on je dao novac drugim ljudima. I ja sam plaćao kamatarima u njegovo ime. Prijetili su mu smrću, prijetili da će baciti bombe u autobuse. I meni su prijetili i posredno po gradu poručivali da se maknem od cijele priče. Prijavljivao sam policiji, ali ništa od toga. Radilo se o organiziranoj mafiji. Nisu to uličari, to je politika, ispričao je u nastavku suđenja Terezi i Jagi Kozini na Županijskom sudu u Zadru svjedok Darko Matko (41). Matko je u inkriminirano vrijeme bio zainteresiran da sa tvrtkom Preludio iz Ivanić-Grada u vlasništvu njegove supruge preuzme tvrtku Contus te je bio prijatelj s Kozinom.
Odbijanje u Poreznoj
– S punom fasciklom papira, dokumentacije protiv kamatara, otišao sam na USKOK i pitao sam zašto ne pomognu čovjeku. Nitko me nije želio primiti. Slali su me na policiju samo da me se riješe. Sve je to bilo onako u stilu ‘ne talasaj’. Čak kad sam išao u Hypo banku zbog neodobrenog kredita, tadašnji direktor Drago Vidaković mi je rekao da se ‘lijepo maknem od toga’. Cijelo to vrijeme, dok su Jagu kamatarili, i dok je imao poslovnih i financijskih problema, on je uredno plaćao radnike, čak i njihove doprinose. Svi su radnici ostajali, iako je firma bila u blokadi, zato što im je Jago bio zlatna koka, više puta smo ih ulovili u krađama…, kazao je Matko. Još je rekao da je, prije nego li je sklopio ugovor s Kozinom, u Contus poslao revizijsku i odvjetničku kuću kako bi istražile poslovanje ove zadarske autoprijevozničke tvrtke. – Nakon nekoliko dana istraživanja, revizijska kuća je dala povoljno mišljenje o poslovanju u Contusu, uz uvjet da se riješi dug Contusa Poreznoj upravi. Kozina i ja smo potpisali ugovor o zajmu i sporazum radi osiguranja prijenosa poslovnih udjela. Kao jamac je naveden Contus. Ustanovili smo u tom ugovoru da mi Kozina duguje 2,1 milijun kuna. Poreznoj upravi sam nudio da platim milijun kuna odmah, a da ostatak duga na deset rata pokrije Autobusni kolodvor Zagreb koji je, putem kolodvorskih usluga, naplata karata i slično, uprihodavao novac od Contusa. S tim se složio i tadašnji direktor Autobusnog kolodvora. No, u Poreznoj su me stalno odbijali i dan-danas mi nije jasno zašto se nije imalo više sluha za ovu tvrtku, a koliko je tvrtki s puno većim dugovanjima poreznoj, rekao je Matko.
Kalmetu zvao 600 puta
Kad mu je predsjednica Sudskog vijeća, Dijana Grancarić, pročitala njegov iskaz koji je dao za vrijeme istrage, Matko je upitao zašto u nijedan zapisnik od njegovih iskaza nije ušao dio u kojem spominje Ivana Šukera, Božidara Kalmetu, Miroslava Fuzula, kao i djelatnike Porezne uprave Ispostave Zadar, Vjekoslava Jurlinu i Irenu Anić (radi se o poreznicima uhićenim nedavno u okviru “akcije Ribar” koji su trenutačno u pritvoru op.a.). Sutkinja je rekla da na to ne može odgovoriti, ali da će što god on kaže ući u zapisnik sada. Branitelj Jage Kozine, odvjetnik Marko Marinović, rekao je svjedoku da je bitno sve to što govori, da se vidi kako se urušavao Contus. Matko je nastavio sa svojim iskazom koji je davao više od sat i pol vremena. – Kad sam bio kod Irene Anić i Vjekoslava Jurline i ponudio im taj način otplate, rekli su mi da treba platiti sve odjednom. Imao sam osjećaj kao da je to već unaprijed dogovoreno. Bezbroj puta sam pokušavao doći do ministra financija, Ivana Šukera, do njegovih zamjenika. Sve bezuspješno. Kad se već bližio sam kraj, nabavio sam broj mobitela od Božidara Kalmete, tadašnjeg ministra prometa i slao mu poruke da nam pomogne. Valjda sam ga 600 puta zaredom nazvao, samo da ga isprovociram, da se bilo tko javi, ali ništa od toga. Želio sam da me primi jer je sigurno kao ministar mogao utjecati da se spasi ta vrhunska firma koja je zapošljavala 30 ljudi, istaknuo je Matko. Kako je rekao nadalje, blokadu računa Contusa je počela Hypo banka u listopadu 2006., a dva mjeseca nakon toga je blokadu nastavio Miroslav Fuzul na ime zadužnice i tako je bilo sve do otvaranja stečajnog postupka u kolovozu 2009. (Zadarski list)
