Tržište nekretnina u padu je godinama, kupuje se malo i nimalo, ali zato darovanja kuća i stanova rastu kao iz vode. Lani je 46.109 ljudi u Hrvatskoj darovalo svoje nekretnine, 15 posto više nego tijekom 2012. ili njih 5900 više, te 65 posto više nego prije četiri godine.
Primjerice, u cijeloj 2010. nekretnine je darovalo samo 27.924 vlasnika. Razlog svim tim darovanjima nekretnina jest nekoliko godina najavljivani porez na sve nekretnine u zemlji, oko kojeg su se lomila koplja u vladajućoj Kukuriku koaliciji, onaj koji treba ukinuti komunalnu naknadu i porez na vikendice, napuniti blagajne gradova i općina s 2,6 milijardi kuna, zahvatiti svaku nekretninu po stopi od 1,5 posto s olakšicama za one u kojima se trajno živi, malo manjim za one u kojima se povremeno živi ili se iznajmljuju i bez lipe olakšice za prazne stanove.
Logična reakcija građana
Kako nam kažu dr. Guste Santini i porezna savjetnica Nives Vrgoč, toliki rast darovanja nekretninama, može se pripisati najavama poreza i ljudi su reagirali logično, prebacili su nekretnine na djecu i pri tom su bili oslobođeni plaćanja pet posto poreza na nekretnine. Danas-sutra kad se uvede novi porez, sigurni su da će ti stanovi imati maksimalnu olakšicu. Tako porez koji postoji sada postoji samo u nacrtu zakona prema kojem vlasnik može imati više nekretnina za koje može dobiti najveću olakšicu ako u njima trajno žive njegova punoljetna djeca, roditelji ili roditelji bračnog druga, no nezgodno je s nacrtima što se mogu mijenjati… Stoga su se ljudi osigurali prebacujući nekretnine na djecu tako što će platiti manje poreza. A Porezna uprava barata ovakvim brojkama: na stan na splitskim Gripama, veličine 80 kvadrata, godišnje se plati 518 kuna komunalne naknade, a ubuduće će se na takav prazan stan platiti puni porez na 70 posto fiskalne vrijednosti stana ili 10.626 kuna. Ako se u takvom stanu trajno živi, onda će porez biti od 531 do 1275 kuna godišnje, ovisno o tome koliku olakšicu predvidi gradska uprava za vlasnika, a ako je taj stan iznajmljen ili se u njemu povremeno živi, onda je porez od 1539 kuna do 3297 kuna. – Priča o tom porezu je tragična i protiv sam njega, jer uništavamo srednji sloj. Logično je da će ga ljudi nastojati izbjeći. Posljedica će biti da će ljudi svoju imovinu prebacivati iz nekretnina u neke druge oblike koji nosu oporezivi. Treba oporezivati cijelu neto imovinu, a ne samo jedan oblik i pri tom treba postaviti visoke granice za oporezivanje. Možemo raspravljati danas je li privatizacija društvenih stanova bila pravo rješenje, ali je ne možete danas penalizirati tako što ćete oporezivati i one koji svoje stanove nisu stekli otkupom društvenih stanova – kaže dr. Santini i postavlja pitanje što će biti s onima koji žive u stanu na koji otplaćuju stambeni kredit. Naglašava da to pitanje nije riješeno i da se te ljude ne smije udariti ovim porezom. I za Nives Vrgoč porast darovanja nekretnina je normalan no porezna savjetnica upozorava da zakon nije donesen, ne zna se ni fiskalna vrijednost nekretnina, nemamo fiskalni katastar na kojem su Slovenci radili sedam godina.
– Naravno da će ljudi svoje stanove darovati djeci i prepisivati ih na njih kad bi ih njihova djeca ionako naslijedila. Tako će za te stanove moći koristiti olakšicu za trajno stanovanje od 88 do 95 posto koje će prepisivati općine i gradovi – veli nam Vrgoč. Ne vjeruje da će se zbog ovog poreza razvoditi brakovi, jer ipak se brak ne razvodi zbog par tisuća kuna. Mi bismo svima koji su stanove prepisali na djecu, znači darovali ih i prijavili to poreznicima i bili oslobođeni plaćanja pet posto poreza na darovanja savjetovali da razmisle o još nekim stvarima. Za olakšicu za trajno stanovanje i manji porez za tu nekretninu ta djeca moraju biti punoljetna, imati prijavljeno prebivalište u tim stanovima, osobnu s tom adresom.
Dokazati stalno stanovanje
No, samo prenošenje vlasništva i prijava na adresi druge nekretnine ne mora značiti da se porez izbjegao jer poreznici mogu tražiti dokaz da se nekretnine koriste za stalno stanovanje: plaćaju li se samo paušalni troškovi režija ili su režije povećane tijekom cijele godine. Dalje, poreznici mogu provjeravati gdje su zaposleni vlasnici nekretnine i mogu li zaista putovati na posao svaki dan. A ako vam se ne da bakćati sa svim ovim, uvijek možete prodati nekretninu i položiti novac u banku na sigurno. Profitirat ćete čak i kad platite novi, najavljeni porez na kamate na štednju.
Prodaš stan, ‘udari’ te namet na kamatu!
Ako bi prodajom stana zaradili 1,5 milijuna kuna i stavili ga na štednju, kačio bi vas najavljeni porez na kamate na štednju. Ako biste godišnje imali prihod od kamata od 37.500 kuna, platili biste porez samo na 25.500 kuna jer je poreza na kamate pošteđeno godišnje 12.000 kuna, pa bi ukupno platili po stopi od 12 posto 3060 kuna. Znači od ukupno godišnje zarađenih 37.500 kuna kamate država bi vam uzela 3060 kuna, što je i dalje manje od 10.626 kuna godišnjeg poreza na prazan stan na Gripama od 80 kvadrata. Ako vam nije do novca, uvijek možete za tih 1,5 milijuna kuna koje ste dobili od prodaje stana kupovati umjetničku slike kao Nadan Vidošević, satove a la Sanader, dijamante… Njima vrijednost nikad ne pada.
Tko je oslobođen plaćanja?
1.Porez na promet nekretnina od pet posto ne plaćaju pri nasljeđivanju i darovanju nekretnina: bračni drug, potomci i preci te posvojenici i posvojitelji umrlog ili darovatelja
2.Pravne i fizičke osobe kojima RH ili jedinica lokalne i područne samouprave daruje ili daje nekretnine bez naknade radi odštete ili iz drugih razloga u vezi s Domovinskim ratom
3. Bivši bračni drugovi kada uređuju svoje imovinske odnose u vezi s rastavom braka (Slobodna Dalmacija)
