Krajem prosinca prošle godine Ustavni je sud odlučio da će Sejad Graić (25) iz Zavidovića, državljanin BiH, pred Upravnim sudom u Splitu imati novu priliku “pobiti” rješenje PP-a Makarska kojim mu je u studenome 2018. godine odbijen zahtjev za produljenje privremenog boravka te je protjeran iz države uz tri godine zabrane ulaska
25-godišnjak je, naime, u kolovozu 2018. godine podnio policiji zahtjev za produljenje privremenog boravka u RH u svrhu spajanja obitelji kao člana obitelji hrvatske državljanke Z.N.S.
U to je vrijeme imao status stranca na privremenom boravku te je izjavio da je u braku s hrvatskom državljankom u kojem imaju dvoje maloljetne djece i da želi nastaviti živjeti u Makarskoj sa svojom obitelji. Naveo je i da je zaposlen u trgovačkom društvu u suvlasništvu supruge koja se bavi građevinskim radovima i iznajmljivanjem apartmana tijekom turističke sezone.
PITANJA BEZ ODGOVORA
No, nadležni PP Makarska taj je njegov zahtjev odbio nakon što su u rujnu iste godine, mjesec dana nakon podnošenja njegova zahtjeva, od Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) dobili klasificirani dokument po kojem proizlazi da “postoje zapreke za odobrenje privremenog boravka vezano za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje”.
Kad je dobio takvo rješenje, Sejad Graić je tražio da mu pojasne koje su to zapreke, zbog čega je on ugroza za hrvatsku nacionalnu sigurnost. No, odgovor nije dobio jer su i policija i kasnije sudovi “prali ruke”, pozivajući se na tajnost podataka SOA-e.
– MUP nije vlasnik klasificiranih podataka označenih stupnjem tajnosti, niti raspolaže podrobnijm saznanjima o njima, pa nismo mogli podnositelju zahtjeva priopćiti koji su to razlozi, budući da se radi o klasificiranim podacima iz djelokruga sigurnosno-obavještajnog sustava koji se Ministarstvu unutarnjih poslova dostavljaju samo kao mišljenje o postojanju ili nepostojanju sigurnosne zapreke, bez obrazloženja – naveli su iz makarske policije.
Dodali su još i da ih je Općinski sud u Splitu izvijestio da se protiv Garića vode dva kaznena postupka, i to po optužnici potvrđenoj u rujnu 2016. godine za prijevaru te za omogućavanje nezakonitog prelaženja granice po optužnici potvrđenoj u listopadu 2014. godine.
Što se tiče tih postupaka, mladić je policiji kazao da se ne smatra krivim za to što ga terete da je prevozio strane državljanine preko granice, dok prijevaru nije počinio i da to može dokazati te da je “u pitanju sukob sa moćnim ljudima koji mu žele naškoditi, i da je on oštećen”.
KRŠENJE ‘POŠTENOG POSTUPKA’
Nezadovoljan ovakvim stavom MUP-a, podnosi tužbu Upravnom sudu, koji je odbija i potvrđuje MUP-ovo rješenje, a potom i žalbu Visokom upravnom sudu koji potvrđuje odluku prvostupanjskog suda. No, mladić nije odustao već se u srpnju 2020. godine obratio Ustavnom sudu. Oni, pak, utvrđuju da su sudovi grubo prekršili načelo “poštenog postupka”.
– Temeljiti odluku na klasificiranom podatku bez mogućnosti da se stranka o njemu očituje tijekom sudskog postupka, i to odgovarajući na pitanja postupajućeg suca i drugih sudionika postupka, doista predstavlja grubo kršenje načela “poštenog postupka”.
Činjenica da je nadležno sigurnosno obavještajno tijelo ocijenilo da određene aktivnosti konkretne osobe predstavljaju ozbiljnu prijetnju nekom aspektu nacionalne sigurnosti ne znači da je ona automatizmom ostala bez zaštite koju ustavnopravni poredak RH jamči svim osobama u nadležnosti njezina pravnog poretka – zaključuje Ustavni sud.
Napominju da je u postupku radi protjerivanja stranca zbog toga što predstavlja prijetnju za javni poredak ili za nacionalnu sigurnost, nadležni sud ovlašten od SOA-e zatražit će utvrđivanje razloga koji predstavljaju navedene prijetnje i može zatražiti i dobiti certifikat za pristup klasificiranim podacima.Tajni podaci: 107 provjerenih ‘stopirano‘
Prema javno dostupnim izvješćima SOA-a, ta je agencija 2016. godine obavila 6716 sigurnosnih provjera od čega se 6131 sigurnosna provjera odnosila na stjecanje uvjerenja za pristup klasificiranim podacima po zahtjevima UVNS-a i VSOA-e dok su ostalih 585 provjera bile su temeljne sigurnosne provjere po zahtjevima Vlade RH, Hrvatskoga sabora, MVEP-a, MUP-a, VSOA-e, DORH-a i drugih tijela.
Te je godine 107 osoba dano negativno mišljenje u smislu postojanja sigurnosnih zapreka.
U izvješću iz 2020. godine stoji, pak, da je zbog pandemije COVID-a 19 broj zahtjeva za provedbom sigurnosnih provjera u 2020. godini bio manji, no da je obavljeno ukupno 5780 sigurnosnih provjera. Ipak, ne navodi se koliko je izdano negativnih mišljenja.(Slobodna Dalmacija)