UDRUGA KAČIĆ Inicijativa za zaštitu zgrade FINA-e u Makarskoj arhitekta Petra Vulovića

Udruga za istraživanje, promicanje i zaštitu kulturne baštine Makarskog primorja i Zabiokovlja ”Kačić” na inicijativu predsjednice udruženja, povjesničarke umjetnosti Antonie Vodanović, pokrenula je inicijativu za preventivnu zaštitu modernističke zgrade FINA-e u Makarskoj sagrađene 1962. godine

Inicijativu su podržale arhitektice iz Udruge Kačić, Petra Radić i Petra Visković te arhitektica Marija Medoš iz Zavoda za graditeljsko naslijeđe pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

U nastavku možete pročitati službeni Zahtjev za preventivnu zaštitu zgrade FINA-e arhitekta Petra Vulovića, koji je upućen na adresu Konzervatorskog odjela u Splitu, a koji sadrži opis zgrade i obrazloženje o arhitektonsko-urbanističkoj vrijednosti objekta.

PREDMET: Zahtjev za preventivnu zaštitu zgrade FINA-e u Makarskoj

Poštovani,

ovim putem prilažemo zahtjev za preventivnu zaštitu zgrade FINA-e u Makarskoj koja ima visoku arhitektonsko-urbanističku i kulturno-povijesnu vrijednost te predstavlja jedan od ponajboljih primjera moderne arhitekture u gradu Makarskoj.

Nedavnom nadogradnjom stambenog dijela objekta, danas formalno-pravno neovisnog od zgrade FINA-e s kojom je nekoć činio cjelinu, objektu su izmijenjeni volumenski odnosi. Budući da zgradi FINA-e, koja je danas formalno-pravno neovisna od spomenutog nagrđenog dijela objekta, prijeti opasnost od nadogradnji i devastacija, tražimo da se zgrada stavi pod preventivnu zaštitu i time omogući sprječavanje svake radnje kojom bi se izravno ili neizravno mogla promijeniti svojstva, oblik, značenje i izgled kulturnog dobra i time ugroziti njegova vrijednost (Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, NN 90/18, čl. 5).

Današnja zgrada FINA-e u Makarskoj, sagrađena 1962. godine, djelo je nagrađivanog arhitekta Petra Vulovića čiji je rad bio usmjeren na projektiranje javnih građevina, mahom poslovnih zgrada banki i objekata SDK (Službe društvenog knjigovodstva) diljem bivše Jugoslavije. Djelujući kao samostalni projektant u birou Narodne banke Jugoslavije (1959. – 1965.) te kasnije u projektantskom birou Službe društvenog knjigovodstva (1965. – 1974.) realizirao je mnoge zapažene zgrade kao što su banka u Makarskoj (1962.), banka u Cetinju (1963.), banka u Kopru (1967.), zgrada SDK u Beogradu (1969.), podružnica SDK u Kraljevu (1973.), zgrada SDK u Novom Beogradu (1987.) i podružnica Narodne banke Jugoslavije u Beogradu (2000.).

Pažnju stručne javnosti Petar Vulović privukao je upravo zgradom banke u Makarskoj koju odlikuju kvaliteta koncepta i jasan autorski pečat koji se iskazuje u arhitektonskoj raščlambi i gotovo skulpturalnom oblikovanju fasada, karakterističnom i za kasnije Vulovićeve zgrade. Jedinstvenim ”kiparskim” rukopisom Vulović se na fasadi maštovito poigrao volumenima, linijama, uzorcima i skladnom kombinacijom različitih materijala stvarajući neobičnu zgradu velike kreativnosti i inventivnosti, istovremeno zadržavajući modernost iste. Kvaliteta zgrade ogleda se i u njenim arhitektonskim detaljima gdje ništa nije prepušteno slučaju, od pomno oblikovanih kamenih oluka za kišnicu, do posebno dizajniranih kamenih klupica na ulaznom stubištu te terrazzo podova u unutrašnjosti. Zgrada ima važnu ambijentalnu i urbanističku vrijednost u oblikovanju javnog urbanog prostora, skladno se uklapajući svojim volumenima u modernističku sliku grada nakon poslijeratne obnove. Zajedno s okolnim modernim zgradama javne namjene i nasuprot smještenom modernističkom zgradom pošte koju je 1977. godine projektirao jedan od najcjenjenijih hrvatskih arhitekta Ante Rožić, tvori skladnu urbanističku cjelinu Trga 4. svibnja 533. Bilo kakve dodatne nadogradnje i intervencije na zgradi FINA-e, ne samo da bi uništile vrijedno arhitektonsko zdanje smješteno u samom centru urbanog tkiva, već bi trajno naštetile urbanom prostoru. Stoga, još jednom apelirano za preventivnu zaštitu objekta s ciljem očuvanja graditeljskog nasljeđa i ambijentalnih vrijednosti javnog gradskog prostora.

S poštovanjem,

Predsjednica udruge: Antonia Vodanović, mag. hist. art.

(FOTO:Petra Radić)