Iako formalno ne postoji vremensko ograničenje u obnašanju funkcije glavnog tajnika UN-a, nitko od dosadašnjih čelnika nije potrajao dulje od desetljeća, a Ban Ki-moonu drugi petogodišnji mandat istječe krajem 2016. godine.
Iako se čini da vremena ima na pretek, lobiranja u međunarodnoj zajednici već su krenula, a među njima i ona za hrvatsku šeficu diplomacije, doznaje tportal od izvora koji tvrdi da za Vesnu Pusić snažno navijaju na sjeveru Europe. Da je stvar ozbiljna, svjedoči i činjenica da su usta Vesne Pusić na ovu temu čvrsto stisnuta – od nje osobno u ovom trenutku nije moguće iscijediti baš ništa, dok njezini suradnici spomen ‘kandidature’ dočekuju na nož, ne želeći ni u uobičajenom ‘offu’ potvrditi ni opovrgnuti ambicije ministrice da se vine u vrh svjetske organizacije. Službena kandidatura za čelnika međunarodne organizacije sa sjedištem na East Riveru u New Yorku, inače, ne postoji. Ta šutnja može se tumačiti dvojako – s jedne strane, preuranjena kampanja može štetiti onima koji žele uistinu zasjesti na položaj glavnog tajnika, dok je s druge strane činjenica da je Pusić jedna od najsnažnijih poluga koalicijske vlade. Izmicanje te poluge moglo bi itekako naštetiti izgledima ionako sve bljeđih ‘kukurikavaca’ na idućim parlamentarnim izborima. Ministrici vanjskih i europskih poslova svakako ide na mlin to što ‘prvi diplomat svijeta’ u pravilu dolazi iz male države, a očekivano je da protiv političarke s njezinom biografijom i svjetonazorom, koja uživa veliki ugled u Europskoj uniji, ništa ne bi trebali imati ni SAD ni Rusija. Najveću prepreku može joj predstavljati jačina njezinih potencijalnih konkurentica i konkurenata, o kojima se već naveliko raspravlja. Bugarska vlada još je prije desetak dana za nasljednicu Ban Ki-moona nominirala glavnu ravnateljicu UNESCO-a i prvu ženu na toj funkciji Irinu Bokovu, koja je prošle godine osvojila drugi mandat na čelu organizacije kojoj je smanjila troškove, istovremeno zadržavajući postojeći opseg djelovanja širom svijeta. Bugarski mediji ne pišu da je stala na žulj Amerikancima jer je UNESCO u njezinom mandatu priznao Palestinu kao punopravnu članicu, zbog čega su njezini izgledi značajno smanjeni, već navode da je Bokova studirala i u SSSR-u i u SAD-u, te da odlično govori francuski, engleski, španjolski i ruski jezik. Unatoč nominaciji Bokove, World Politics Review piše da je ozbiljna kandidatkinja i Bugarka Kristalina Georgieva, europska povjerenica za međunarodnu suradnju, humanitarnu pomoć i odgovor na krizne situacije. Georgieva je bivša potpredsjednica Svjetske banke, dobitnica nagrada ‘Europljanin godine’ i ‘Europski povjerenik godine’ za postignute uspjehe u rješavanju humanitarnih katastrofa na Haitiju i u Pakistanu. U odgovoru za tportal, njezin glasnogovornik David Sharrock poručio je da povjerenica ‘nema komentara na medijske spekulacije o svojoj budućnosti – trenutno ima važan posao, na koji usmjerava svu svoju energiju’. Kao najozbiljniji kandidati iz redova muškaraca spominju se bivši slovenski predsjednik Danilo Türk, profesor međunarodnog prava koji je bio pomoćnik za politička pitanja bivšeg glavnog tajnika UN-a Kofija Annana. U igri su i dva Slovaka – posebni predstavnik glavnog tajnika UN-a za Afganistan Jan Kubiš i ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak, bivši visoki predstavnik za BiH, koji je zbog svog pragmatičnog stila rada na Balkanu zaradio nadimak ‘Miki Kolumbo’. Tu je i notorni Vuk Jeremić, bivši predsjedatelj Opće skupštine UN-a, koji može računati na podršku dviju stalnih članica Vijeća sigurnosti – Rusije i Kine. Glavnog tajnika UN-a imenuje Opća skupština na preporuku Vijeća sigurnosti. Od osnutka organizacije do imenovanja Južnokorejca Ban Ki-moona glavnim tajnikom 2007. godine, njegovi prethodnici bili su Trygve Lie iz Norveške (1946-1952), Dag Hammarskjöld iz Švedske (1953-1961), U Thant iz Mijanmara (1961-1971), Kurt Waldheim iz Austrije (1972-1981), Javier Pérez de Cuéllar iz Perua (1982-1991), Boutros Boutros-Ghali iz Egipta (1992-1996) i Kofi Annan iz Gane (1997-2006). (tportal)
