ANALIZA Nije Hrvatska u banani, gore je nego mislimo!

0

Na dan 1. lipnja 2016. kada Republika Hrvatska treba pustiti u opticaj  jednu milijardu eura državnih obveznica, nevladine udruge organiziraju prosvjede po cijeloj zemlji.

Mediji izvještavaju o nezastupljenosti hrvatskih manjina u državnim institucijama. Izbor ustavnih sudaca se odgađa, očekuje se pad Vlade. Dakle, Republika Hrvatska namjeravala je u opticaj pustiti 1 milijardu eura vrijednosti u obveznicama, što čini 7 milijardi i petsto milijuna kuna. Zanimljivo kako je u trenutku zaduživanja Republike Hrvatske na dan 1.06.2016 godine  za novih milijardu eura ponuđena kamatna stopa od pet posto na godišnjoj razini.  Podatak koji stoji u Hrvatskoj narodnoj banci je da hrvatski građani imaju u hrvatskim bankama oročenih preko 145 milijardi kuna, po kamatnoj stopi maksimalno 3% godišnje. Dakle građani Republike Hrvatske u svojoj Hrvatskoj imaju oročenih 19 milijardi tristotridesettri milijuna eura po kamatnoj stopi maksimalno 3% godišnje. Hipotetski što bi se dogodilo kada bi Hrvatski građani posudili svojoj hrvatskoj državi novce koje štede za kamatu od primjerice 4%? Došlo bi do niz pozitivnih efekata, za financisko tržište i stabilnost države, koji očito nisu u interesu onih koji žele zaduživati Republiku Hrvatsku, stvarajući fiktivne izmišljene krize, sve s ciljem kako bi se pojedine interesne skupine dovele na vlast. Obveznice kao dužnički vrijednosni papir koji Republika Hrvatska izdaje s ciljem prikupljanja financijskih sredstava s unaprijed definiranim rokom povrata, poslužile bi za određene reprograme ili povrat dospjelih rata kredita koje su podizale predhodne Vlade. Danas je Ministarstvo financija objavilo da Vlada do daljnjega odustaje od planiranog zaduživanja na inozemnom tržištu, a kao glavni razlog navode se političke nejasnoće. Makroekonomski pokazatelji i rastući trendovi  u gospodarstvu, fiskalnoj i moneternoj politici nove Vlade očito nije u interesu ovih koji odobravaju nova zaduživanja Republike Hrvatske po kamatnoj stopi od 5 %. Političke nejasnoće i kaos koji organiziraju nevladine udruge,  opozicija koja se očito financira od strane stranih interesnih skupina kojima odgovara kaos u Republici Hrvatskoj . Što je veći kaos, veći su i rizici za investiranja i plasiranja novaca. Tako je po najavljenim informacijama iz stranih veleoposlanstava u Republici Hrvatskoj, koji očito u ovome kaosu imaju svoje prste, došao kraj Vladi Tihomira Oreškovića. Trenutno u Republici Hrvatskoj imamo puno političkih nejasnoća. Za posljedicu imamo nemogućnost u privlačenju investicija, zaduživanja po povoljnim uvjetima-kamatama. Teza o provedbi reformi u Republici Hrvatskoj ne prolazi, sve do dana kada građani ne povjeruju u svoju državu i svoju Vladu,  razroče 145 milijardi kuna u  bankama, bankama kćerkama stranih banaka. Građani štediše treba da sudbinu hrvatske države pruzmu u svoje ruke, ulože svoje novce u obveznice svoje države, što će za posljedicu imati stabilnu politiku, kreditnu sposobnost  države i građana. Jedna od prvih odlika Vlade trebala bi biti da se omogući građanima da kupuju  obveznice države, bez brokerskih provizija. Druga odluka Vlade trebala bi biti da se građanima na uvid da vrijednost mirovinskih fondova uz obrazloženje tko i kako koristi novce od fondova?! Građani trebaju imati obrazloženje zašto su prinosi na hrvatske obveznice jedan do pet posto, a prinosi na euroobveznicama dva do pet posto. Kada država da jasne odgovore i pojašnjenja možda i građani povjeruju u državu. Netransparentan rad lokalnih zajednica: gradova, općina i njihovih proračuna, pojavom enormnog broja uhljeba, koji za nagradu dobivaju i saborske mandate svakako godinama doprinose kaosu koji danas imamo na financijskom tržištu i nepovjerenju u državu. Reforme su potrebne kao i stabilnost financijskog sektora. U protekloj političkoj borbi za vlast svi su se slagali u ocjeni kako u Hrvatskoj ne postoji više samo gospodarska kriza već OPĆA DRUŠTVENA KRIZA koja se očituje u krizi morala, etike i vrijednosti, u najdubljoj podijeljenosti društva do sada. Ne postoji politika nacije, a prisutan je nedostatak nade i motivacije kod ljudi, kao i nedostatak entuzijazma. Naravno, tu opću društvenu krizu ponajprije osjećamo kroz veliki broj nezaposlenih, blokiranih građana. Kao jedan od najvažnijih izazova pred nama istaknula se DEMOGRAFSKA KRIZA koja se očituje kroz slab natalitet, odlazak ljudi iz Hrvatske. Starimo kao društvo i država, a iseljavanje, posebice mladih i obrazovanih ljudi u ključnoj dobi kada bi trebali zasnivati obitelj, dubok je problem. KORUPCIJA  je u najširem smislu svaki oblik zloupotrebe ovlasti radi osobne ili grupne koristi bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru. Korumpiranom osobom se smatra svaka službena ili odgovorna osoba koja radi osobne koristi ili koristi grupe kojoj pripada zanemari opći interes koji je dužna štititi s obzirom na položaj i ovlasti koje su joj povjerene. Čak i statistički gledano, neznatan postotak osuđenih sudaca i državnih odvjetnika zasigurno ne govori da među njima nema korupcije već da je to jedini, za sada, nedirnuti dio, u kojem borbe protiv korupcije kao da i nema. Ukoliko je progon počinitelja kaznenog djela na Državnom odvjetništvu, a kazneno se odgovara za činjenje, ali i nečinjenje, postavlja se pitanje nije li nečinjenje Državnog odvjetništva također kazneno djelo i tko takva djela sankcionira. Nažalost, iz puno primjera vidljivo je da je da za greške pravosuđa ne odgovara nitko, pogotovo ne kazneno, a da je dijeljenje pravde selektivno i ovisno o dnevno političkim zbivanjima. Iako Vlada donosi akcijske planove za suzbijanje korupcije, sve dok se ne otvori pitanje korupcije u pravosuđu, te dok se počinitelji takvih djela ne počnu i osobno odgovarati, biti će potrebno puno više od dobre volje da s funkcija odstupe; državni odvjetnik, ravnatelj USKOK-a, PNUSKOK-a, dopredsjednik vlade i drugi koji su odgovorni za kontinuirani kaos zvani Republika Hrvatska.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime